sublime directory


Plan i program doktorskih studija iz farmakologije

You are browsing a simplified version of Portal farmaceuta, please click here to view the board in its original state.

Array
AquArius
Mon 29 October 2007, 06:05 pm GMT +0100
PLAN I PROGRAM DOKTORSKIH STUDIJA IZ FARMAKOLOGIJE NA FARMACEUTSKOM FAKULTETU UNIVERZITETA U BEOGRADU

Uslov za upis:

A. Najmanje 300 ESPB bodova (5 ili 6 školskih godina) na prethodnim studijama.
B1. Završen: farmaceutski, medicinski, veterinarski ili stomatološki fakultet.
B2. Kandidati koji su završili biologiju, molekularnu biologiju i hemiju (četvorogodišnje osnovne studije) treba da imaju odslušane magistarske studije i odbranjenu magistarsku tezu ili završene diplomske akademske studije.





* Svaki kandidat je u obavezi da sluša i položi jedan od ova dva predmeta, u zavisnosti od teme doktorske disertacije koja će biti prijavljena.

** Svaki kandidat je u obavezi da sluša i položi jedan od ova četiri predmeta, u zavisnosti od teme doktorske disertacije koja će biti prijavljena.

***Uslov za odbranu doktorske disertacije je publikovanje dva rada u časopisima citiranim u SCI. Radovi treba da budu iz teme doktorata, a doktorant da bude prvi autor.

IZBORNI PREDMETI

Razvojni put novog leka
Farmakokinetika
Eksperimentalna toksikologija
Struktura i biološka uloga antitela-monoklonska antitela
Svaki kandidat je u obavezi da završi jedan izborni kurs.
1 ESPB bod odgovara prosečnom ukupnom angažovanju studenta u obimu od 20 časova (Zakon o visokom obrazovanju)
PREDLOG: 6 časova aktivne nastave (predavanja, vežbe) za 1 ESPB

PROGRAM NASTAVE METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA (48 časova)
 
Modul 1. UVOD U NAUČNI RAD (10 časova)

Opšta metodologija naučnog istraživanja u biomedicini. Etika i istraživanja u biomedicini. Etički kodeks naučnoistraživačkog rada. Etički komitet. Klasifikacija istraživanja. Istraživanja in silico, in vitro, in vivo i populaciona istraživanja. Eksperimenti na životinjama. Klinička istrraživanja. Tipovi studija u epidemiološkim istraživanjima: deskriptivne studije, anamnestičke studije i studije preseka, kohortne studije, eksperimentalne studije.

Modul 2. INFORMACIONA TEHNOLOGIJA
(10 časova)

Informacije i njihov značaj u biomedicini. Generisanje biomedicinskih informacija – baze biomedicinskih informacija. Pretraživanje i korišćenje informacija. Informacioni sistemi u biomedicini. Rad na računaru (Microsoft Office). Komunikacije. Mreže. Internet. Pretraživanje Interneta. Elektronski servisi. Procena valjanosti informacija u biomedicinskim istraživanjima.

Modul 3. PISANJE, OBJAVLJIVANJE, IZLAGANJE I VREDNOVANJE NAUČNOG RADA (28 časova)

Etika publikovanja. Autorstvo/koautorstvo. Obaveze glavnog istraživača. Zaštita intelektualnog vlasništva u biomedicini. Intelektualno nepoštenje u nauci. Greške u naučnim publikacijama. Klasifikacija naučnog rada (originalni naučni članak, pregledni naučni članak, meta-analiza, prethodno saopštenje). Vrednovanje naučnog dela (ekspertsko mišljenje, scientometrijski pokazatelji, scientografija i impact factor). Pisanje naučnog i stručnog rada. Citiranje literature. Recenzija. Usmeno izlaganje naučnog rada (prilagonavanje publici i prostoru, poštovanje vremenskog ograničenja, gestovi, kontakt očima, položaj tela). Pomoć pri prezentaciji (kartice, folije, power point prezentacija. Pisanje i prijava projekta.
U toku kursa student je dužan da napiše sažetak na odabranu temu, spremi usmenu prezentaciju u trajanju od 10 minuta i pripremi prijavu za zadati projekat.

BIOMEDICINSKA STATISTIKA (42 časa)

Verovatnoća i zakoni verovatnoće. Statistika za istraživače – statistički pojmovnik; istraživački podaci; merenje. Statistika u istraživačkom procesu - identifikacija istraživačkih komponenti. Pouzdanost i validnost merenja. Skale merenja. Istraživačka datoteka. Izbor ispitanika. Dovoljan broj jedinica posmatranja. Eksploracija podataka - priprema podataka za analizu i analiza empirijskih raspodela podataka. Eksploracija podataka - identifikacija empirijskih raspodela prekidnog i neprekidnog tipa. Eksploracija podataka – analiza uzoračkih raspodela i transformacija podataka. Statističko zaključivanje u istraživanjima sa jednim ili dva uzorka. Ocenjivanje populacionih parametara i testiranje hipoteza u istraživanjima sa jednim uzorkom. Testiranje hipoteza u istraživanjima sa dva uzorka. Statistički dizajn eksperimenta – analiza varijanse. Analiza varijanse – pretpostavke i uslovi korišćenja, randomizovani faktorijalni eksperiment. Analiza varijanse – randomizovani faktorijalni eksperiment. Analiza varijanse – randomizovani blok dizajn. Analiza varijanse – dizajn ponovljenih merenja. Modelovanje odnosa i problemi predvinanja. Regresiona analiza. Porenenje regresionih modela i višestruki regresioni modeli. Statistička kontrola pridruženih faktora - analiza kovarijanse. Jačina povezanosti i njena analiza – korelacija. Greške u statističkim konceptima istraživanja.

MOLEKULARNA BIOLOGIJA
(30 časova)

Evolucija biomolekula: organski molekuli, nukleinske kiseline, DNK reper i rekombinacije, genom prokariota i eukariota, genetička varijabilnost. Hromatin i hromozomi: struktura hromatina, biosinteza DNK, mitoza, karakteristike hromozoma. Ekspresija gena: genetički kod, transkripcija DNK, faktori transkripcije, regulacija genske aktivnosti, Procesovanje RNK i translacija: funkcija RNK, procesovanje RNK, kontrola translacije. Kontrola ćelijskog ciklusa, apoptoza i starenje: genetička kontrola ćelijskog ciklusa, genetička kontrola rasta i diferenciranja ćelija, apoptoza i starenje. Genetički eksperimentalni sistemi: jednoćelijski test sistemi, višećelijski test sistemi, Analiza gena i proteina: blot tehnike, detekcija nukleinskih kiselina, detekcija proteina. Mapiranje gena i genetički inženjering: vektori, mapiranje gena, kloniranje gena, normalne funkcije gena, genetički polimorfizam, modifikovani geni monogenske i poligenske bolesti. Genska terapija i rekombinantna DNK tehnologija: rekombinantni proteinski produkti, genska terapija (farmakogenetika i farmakogenomika), genetički modifikovane eksperimentalne životinje (transgeni sojevi, "knock in" i "knock out" ekspresija target gena).

MEHANIZMI DEJSTVA LEKOVA
(60 časova)

Biologija ćelije. Biohemija ćelije. Integracija višećelijskog organizma. Imunološka regulacija. Nervna regulacija. Endokrina regulacija. Interakcija lek- mehanizmi biološke regulacije. Ciljna mesta delovanja lekova. Receptori. Afinitet. Efikasnost. Agonisti, invezni agonisti, antagonisti. Kompetitivni, nekompetitivni i ireverzibilni antagonizam. Mehanizmi transdukcije signala. G proteini. Drugi glasnici. Jonski kanali. Enzimi. Transporteri. Principi hemoterapije. Mehanizmi dejstva antibakterijskih lekova. Mehanizmi dejstva antivirusnih lekova. Mehanizmi dejstva antigljivičnih lekova. Mehanizmi dejstva antiprotozalnih lekova i anthelmintika. Mehanizmi dejstva antikancerskih lekova.

OBRADA I ANALIZA PODATAKA U FARMAKOLOGIJI
(30 časova)

Izražavanje koncentracije. Pravljenje štokova i razblaženja. Analiza regresione krive. Nagib krive. Test paralelizma. Odnos doze i efekta: stupnjevit i kvantalni – probit analiza. Efikasnost i jačina. ED50 i EDmax. Relativna jačina. Konstanta disocijacije (Agonisti. Parcijalni agonisti). Analiza pA2 (Schild Plot). Kinetika enzima (Michaelis-Menten-ova jednačina, kompetitivna i nekompetitivna inhibicija enzima). Kinetika prvog reda. Henderson-Hasselbachova jednačina. Eksponencijalni rast i opadanje. Analiza farmakodinamske interakcije menu lekovima (Eksprimentalni dizajn sa fiksnim i varijabilnim odnosom doza. Izobolografska analiza. Grafički prikaz interakcije menu lekovima - izobologram. Interakcijski indeks).

FARMAKOLOGIJA NERVNOG SISTEMA
(60 časova)

Funkcionalna anatomija centralnog i perifernog nervnog sistema. Neuron. Neuroglija. Neurotransmiter. Neuromodulator. Uloge transmitera i modulatora u nervnoj regulaciji. Integracija nervne, endokrine i imunološke regulacije. Centralna i periferna neurotransmisija. Ekscitatotorna i inhibitorna neurotransmisija. Glutamat. GABA. Glicin. Noradrenalin. Dopamin. Serotonin. Acetilholin. Histamin. Purini. Melatonin. Azot oksid. Eikosanoidi. Kanabinoidi. Endogeni opioidi. Transmisija i modulacija bola. Analgetici. Anestezija i anestetici. Epilepsija i antiepileptici. Neurodegenerativne bolesti. Pamćenje i nootropni lekovi. Poremećaji sna i hipnotici. Neuronski i molekulski supstrat anksioznosti. Anksiolitici. Neuronski i molekulski supstrat afektivnih poremećaja. Antidepresivi. Stabilizatori raspoloženja. Neuronski i molekulski supstrat psihoza. Antipsihotici. Psihotomimetici. Stimulansi centralnog nervnog sistema. Zavisnost. Nikotin. Alkohol. Kanabis.

FARMAKOLOGIJA KARDIOVASKULARNOG SISTEMA (60 časova)

Struktura i funkcija srca i krvnih sudova. Specifičnosti cirkulacije u posebnim regionima – cerebralna, koronarna, splanhnička i renalna cirkulacija. Kontrola tonusa glatke muskulature krvnih sudova. Regulacija krvnog pritiska. Šok i hipotenzija. Hipertenzija. Antihipertenzivni lekovi. Angina pektoris i infarkt miokarda i lekovi u lečenju ovih bolesti. Biogene supstance koje utiču na srčanu funkciju. Srčana insuficijencija i lekovi u lečenju ove bolesti. Bubreg i diuretici. Elektrofiziologija normalnog i izmenjenog srčanog ritma. Antiaritmici. Arterioskleroza i metabolizam lipoproteina. Lekovi u lečenju hiperholesterolemija i dislipidemija. Hemostaza i tromboza. Antikoagulansi, fibrinolitici i antiagregacioni
lekovi.

IMUNOFARMAKOLOGIJA
(60 časova)

Grana i organizacija imunskog sistema. Generativni limfoidni organi. Periferni limfoidni organi i tkiva. Uroneni i stečeni imunitet. Grana i ekspresija imunoglobulinskih gena: formiranje repertoara specifičnosti. Interakcije antigena i antitela – afinitet i aviditet. Produkti gena glavnog kompleksa tkivne podudarnosti. Molekulska osnova uronene imunosti. Molekulska osnova humoralnog imunskog odgovora. Molekulska osnova ćelijskog imunskog odgovora. Regulacija imunskog odgovora. Imunski odgovor kod bakterijskih, virusnih i parazitskih infekcija. Savremeni pristupi u kreiranju vakcina. Molekulska osnova imunopatoloških stanja: imunodeficijencije, hiperosetljivosti (alergije), imunski odgovor na sopstvene, na aloantigene i na tumorske antigene, imunotolerancija. Molekulski ciljevi savremene imunoterapije: imunosupresija, imunostimulacija, imunomodulacija. Monoklonska antitela. Rekonbinantni citokini. Rekombinantni receptori za citokine. Genska terapija.

PRINCIPI RADA SA EKSPERIMENTALNIM ŽIVOTINJAMA (30 časova)

Zakonska regulativa i etička pitanja (istorijat upotrebe životinja u eksperimentalne svrhe, zakonska regulativa upotrebe životinja u evropskim zemljama i SAD, lična i dozvola vezana za rad na projektu). Odgoj životinja. Evidencija korišćenja životinja. Očuvanje zdravlja i bezbednost životinja (izveštavanje incidenata i bolesti, kontrola hazardnih supstancija, genetski modifikovani organizmi, alergije, infektivne bolesti i povrede eksperimentalnih životinja). Humano žrtvovanje životinja (predoziranje anestetika, izlaganje ugljen-dioksidu, fizičke metode eutanazije, potvrda smrti). Principi brige o životinjama i njihove upotrebe u eksperimentalne svrhe (nabavljanje eksperimentalnih životinja, divlje životinje, transport laboratorijskih životinja, držanje laboratorijskih životinja, stres i bol kod laboratorijskih životinja, prevencija bolesti i kontrola zdravlja laboratorijskih životinja, uzimanje krvi, davanje supstanci). Anestezija laboratorijskih životinja (izbor anestetika, preoperativna briga, opšta anestezija, održavanje anestezije, mišićni relaksanti u anesteziji, lokalni anestetici). Osnove hirurgije laboratorijskih životinja (principi hirurgije (asepsa) i hiruške tehnike, hiruška patologija (zapaljenje i zarastanje rana), antibiotska zaštita i postoperativne infekcije, izbor hirurškog materijala, hirurški šavovi). Postoperativna briga i analgezija (izbor rastvora za nadoknadu volumena tečnosti, praćenje diureze, kontrola postoperativnog bola). Male laboratorijske životinje (miš, pacov, hrčak, zamorac i zec). Eksperimenti in vivo na neanestetisanim životinjama. Po položenom kursu kandidat će dobiti sertifikat. Kandidat koji uz to ima jednu godinu eksperimentalnog iskustva u radu sa životinjama pod nadzorom kolege koji ima licencu za rad sa životinjama (ili iskustvo u radu sa životinjama u trajanju od četiri godine), stiče pravo da se i sam aplikuje za dobijanje licence za rad sa životinjama.

METODE U FARMAKOEPIDEMIOLOGIJI
(30 časova)

Dizajn studija. Cross-section studije, opservacione studije (kohortne studije i slučaj-kontrola studije) i kliničke studije. Pristrasnost, ″confounding″ i interakcije. Studije upotrebe lekova (kvantitativne i kvalitativne). Meta analiza. Principi farmakoepidemioloških metoda sakupljanja, obrade i analize podataka vezanih za upotrebu lekova i medicinskih proizvoda. Kontrola kvaliteta prikupljanja podataka. Procena rizika i koristi od upotrebe leka posredstvom nacionalnog sistema. Metode detekcije neželjenih i korisnih efekata lekova. Spontano izveštavanje neželjenih efekata lekova. Obrasci korišćenja lekova.

METODOLOGIJA U FARMAKOLOGIJI NERVNOG SISTEMA (60 ČASOVA)

Bihejvioralne metode: Screening procedure za psihotropnu aktivnost. Lokomotorna aktivnost i eksploracija. Stereotipno ponašanje. Modeli agresivnog ponašanja. Ponašanje vezano za unos hrane. Reproduktivno ponašanje. Bihejvioralna farmakologija sna. Klasično uslovljavanje. Pozitivno i negativno potkrepljivanje uslovljenog ponašanja. Modeli zavisnosti. Diskriminacija lekova. Lavirinti. Modeli depresije. Modeli psihoza. Modeli anksioznosti. Modeli učenja i pamćenja. Konvulzivni testovi. Modeli epilepsije. Nociceptivni testovi: test stavljanja životinje na toplu ploču, test povlačenja repa pod uticajem toplote, test pritiska na šapu pacova. Modeli toničnog bola: formalinski test, test grčeva. Modeli hroničnog inflamatornog i neuropatskog bola. Eksperimentalni dizajn i analiza podataka u bihejvioralnoj farmakologiji.

Metode neurohemije: Odredjivanje neurotransmitera, metabolita i metaboličkog prometa.

Elektrofiziološke metode: Voltage clamp. Patch-clamp. Elektroencefalografska analiza.

Imunološke tehnike u farmakologiji nervnog sistema: Imunoafinitetna hromatografija. Imunoprecipitacija. Imunocitohemija.

Histološke tehnike u farmakologiji nervnog sistema: Svetlosna mikroskopija. Konfokalna laserska mikroskopija. Histološka verifikacija mesta primene. Patohistološke studije.

Metode genetičkog inžinjeringa u farmakologiji nervnog sistema: Rekombinantni receptori. Himerni receptori. Transgeni sojevi. Knock-out i knock-in sojevi.

METODOLOGIJA U FARMAKOLOGIJI KARDIOVASKULARNOG SISTEMA (60 ČASOVA)

In vitro metode
Metoda izolovanog srca po Langendorff-u. Izolovanje, preparisanje i montiranje srca kunića metodom po Langendorff-u. Odrenivanje intenziteta i brzine srčane kontrakcije kao i koronarnog protoka pod dejstvom kardiostimulatornih i kardiodepresornih supstanci.

Metoda na izolovanim pretkomorama kunića. Izolovanje, preparisanje i montiranje pretkomora kunića. Odrenivanje intenziteta kontrakcije pretkomora i brzine njihovog rada pod dejstvom kardiostimulatornih i kardiodepresornih suspstanci.

Metoda izolovanih krvnih sudova. Izolovanje i preparisanje prstenova (ringova) aorte, zajedničke karotidne, mezenterične (gornje), renalne i femoralne arterije pacova, zamorca i kunića. Uklanjanje endotela fizičkim putem sa pojedinih preparata. Postavljanje preparata u Krebs-Ringer–bikarbonatni rastvor (oksigenisan smešom 95% O2-5%CO2) i njegovo povezivanje sa transdjuserom i pisačem (kompjuterom). Kontinuirano registrovanje izometrijske tenzije prstenova arterija. Dokazivanje prisustva/odsustva endotela metodom po Furchgott-u. Dozno-zavisni odgovori vazoaktivnih supstanci.

Elektrofiziološke metode: Patch-clamp.

Imunološke tehnike u farmakologiji kardiovaskularnog sistema: ELISA test. Imunoprecipitacija. Western Blot metoda.

Histološke tehnike u u farmakologiji kardiovaskularnog sistema: Imunocitohemijske metode.

Metode genetičkog inžinjeringa u farmakologiji kardiovaskularnog sistema: Rekombinantni receptori. Knock out i knock-in sojevi.

In vivo metode

Metoda direktnog praćenja promena krvnog pritiska na anesteziranoj mački/psu. Preparisanje karotidne arterije i femoralne vene. Preparisanje traheje i uvlačenje trahealne kanile. Implantacija kanile u karotidnu arteriju i povezivanje sa aparatom za merenje krvnog pritiska direktnim putem. Implantacija kanile u venu femoralis radi ubrizgavanja aktivnih supstanci.

Metoda praćenja krvnog pritiska na despinalizovanom pacovu/zamorcu na elektrofiziografu.

Preparisanje karotidne arterije i jugularne vene (nije potrebno u slučaju icv. primene lekova). Preparisanje traheje, uvlačenje trahealne kanile i povezivanje sa pumpom za veštačko disanje. Razaranje kičmene moždine. Povezivanje kanile u karotidnoj arteriji sa elektrofiziografom. Primena aktivnih supstanci kroz jugularnu venu ili icv.

METODOLOGIJA U IMUNOFARMAKOLOGIJI (60 ČASOVA)

Metode in vitro

Analize fenotipa ćelija imunskog sistema: imunocitohemijske i imunohistohemijske metode

Analiza funkcija ćelija imunskog sistema: Testovi za ispitivanje vijabilnosti ćelija. Testovi proliferacije. Metode za ispitivanje ćelijske apoptoze. Mešana leukocitna reakcija. Testovi citotoksičnosti. Metode za ispitivanje funkcije fagocita: migracija, adherencija, fagocitna sposobnost, produkcija reaktivnih oblika kiseonika i NO. Metode za praćenje transdukcije signala, aktivacije. Metode za procenu produkcije citokina i drugih biološki aktivnih molekula (biološki testovi, ELISA, PCR). Metode za procenu produkcije i karakterizaciju antitela: metoda hemolitičnih plaka, serološke metode, ELISA, RIA, kompetitivni testovi, anti-imunoglobulinski test, imunoelektroforeza, SDS-PAGE, Western blot.

Metode in vivo

Imunizacija. Adjuvansi. Indukcija tolerancije. Adoptivni transfer imuniteta. Kožni testovi.  Eksperimentalni modeli autoimunskih bolesti. Eksperimentalni modeli alergijskih bolesti. Eksperimentalni modeli inflamacije. Eksperimentalni modeli transplantacije. Eksperimentalni modeli za ispitivanje tumorske imunosti. 

FARMAKOTERAPIJA: IZABRANO POGLAVLJE
(60 ČASOVA)

Nastava se sprovodi kroz tri modula; svaki modul se odnosi na farmakoterapijsku grupu koja odgovara temi doktorske disertacije čiji se predlog priprema (npr. diuretici, antidepresivi...)
Modul 1. Farmakologija (30 časova)
Modul 2. Farmakoepidemiologija (20 časova)
Modul 3. Farmakoekonomija (10 časova)

SEMINAR (30 ČASOVA)
Seminarski rad prilagonen za svakog kandidata, prema temi doktorske disertacije čiji se predlog priprema. Istraživanje literature obuhvata fiziologiju, patofiziologiju, farmakologiju i farmakoterapiju problema koji će biti fokusiran u predlogu disertacije. Rezultati istraživanja se predstavljaju kroz 30- minutnu usmenu prezentaciju koju sledi zajednička diskusija svih nastavnika i studenata uključenih u doktorske studije.

PROGRAM NASTAVE ZA IZBORNE PREDMETE RAZVOJNI PUT NOVOG LEKA
(30 ČASOVA)

Strategija istraživanja i razvoja novih lekova. Izbor ciljnog mesta dejstva potencijalnog leka. Razvoj sistema za ispitivanje dejstva potencijalnih lekova na ciljni protein. In vitro skrining biološke aktivnosti leka. Izbor vodećih supstanci. GLP dobra laboratorijska praksa. In vitro farmakološka ispitivanja. In vivo farmakološka ispitivanja. Farmakokinetika potencijalnog leka u životinja. Testovi toksičnosti. Interpretacija rezultata toksikoloških studija i ekstrapolacija rezultata na ljude. Dokumenti koji regulišu
preklinička ispitivanja lekova. Zahtevi pre početka prve faze kliničkih ispitivanja kod ljudi. Zahtevi pre druge i treće faze kliničkih ispitivanja. Faze kliničkih ispitivanja. Dokumenti koji regulišu klinička ispitivanja kod nas i u svetu. Dobra Klinička Praksa (GCP). Pisanje farmakološko-toksikološkog i kliničkog ekspertskog izveštaja za potrebe registracije leka. Pisanje sažetka karakteristika leka i teksta uputstva za primenu. Registracija lekova. Farmaceutski aspekti razvoja novog leka. Intelektualna svojina i patentna zaštita u farmaceutici.

FARMAKOKINETIKA (30 ČASOVA)

ADME sistem. Farmakokinetička procena resorpcije. Faktori koji utiču na brzinu i stepen resorpcije. Efekt prvog prolaza leka. Farmakokinetička procena raspodele. Farmakokinetički značaj lek-protein interakcije. Raspodela lekova u tkivima. Biohemijski aspekti metabolizma lekova. Ekstrahepatički metabolizam. Specifičnosti metaboličkih puteva lekova. Korelacija In vitro – in vivo metaboličkih podataka. Farmakološko-toksikološki značaj metabolizma lekova. Farmakokinetička procena eliminacije. Faktori koji utiču na eliminaciju. Farmakokinetičke interakcije. Fiziološki modeli.

EKSPERIMENTALNA TOKSIKOLOGIJA (30 ČASOVA)

Osnovi toksikologije. Mehanizmi toksičnosti. Eksperimentalni dizajn toksikoloških studija. In vitro i in vivo testovi toksičnosti. Princip 3R smanjenje broja životinja u testovima in vivo. Testovi toksičnosti: toksični efekti posle jednokratne i višekratne primene otrova/leka. Kliničkohemijski parametri i histopatologija. Ispitivanje genotoksičnosti. Ispitivanje reproduktivne toksičnosti. Ispitivanje karcinogenosti. Drugi testovi (lokalna podnošljivost, iritacija, pirogeni test, okularna toksičnost tzv. Drajzeov test). Posebni testovi toksičnosti: neurotoksičnost, hepatotoksičnost, dermatotoksičnost itd. Toksikokinetika. Toksični efekti nekih grupa otrova i njihovo ispitivanje na životinjama. Otrovi i antidoti – eksperimenti na životinjama. Ispitivanje toksičnosti u akademskim uslovima i u farmaceutskoj industriji. Dokumenti koji regulišu toksikološka istraživanja. Dobra laboratorijska praksa (GLP). Priprema toksikoloških studija, protokol i izveštaj. Interpretacija rezultata toksikoloških studija i ekstrapolacija rezultata na ljude. Različiti aspekti zaštite ljudi i podataka u laboratoriji.

STRUKTURA I BIOLOŠKA ULOGA ANTITELA – MONOKLONSKA ANTITELA (30 ČASOVA)

Osnovna grana molekula imunoglobulina (Ig). Domeni molekula Ig. Regioni komplementarnosti. Idiotipantiidiotip regulacijska mreža. Strukturne varijacija konstantnih domena molekula Ig. Distribucija i funkcija izotipova (klasa) Ig. Fc receptori: ćelijska distribucija i funkcija. Sistem komplementa: aktivacija posredstvom antitela. Membranski i solubilni regulatori aktivnosti komplementa. Dobijanje monoklonskih antitela. Mišja, himerna i humanizovana monoklonska antitela. Konjugati monoklonskih antitela i radionuklida ili toksdina. Primena monoklonskih antitela u dijagnostici i imunoterapiji. Preparati poliklonskih Ig za i.v. primenu: dobijanje i kliničke indikacije.

OBRAZLOŽENJE KOMPETENTNOSTI I IZVODLJIVOSTI

Na Institutu za farmakologiju radi 5 doktora nauka iz oblasti farmakologije (četvoro su nastavnici) i jedan magistar iz oblasti farmakologije koji radi doktorsku disertaciju, a na Institutu za mikrobiologiju i imunologiju i Institutu za fiziologiju radi 5 doktora nauka iz oblasti imunologije i fiziologije. Tri nastavnika su rukovodioci projekata Ministarstva nauke iz oblasti osnovnih istraživanja za period 2006- 2010.

Projekat 145030, rukovodilac prof. dr Radica Stepanović-Petrović:
Ispitivanje mehanizma dejstva, interakcija i toksičnih efekata analgetika kao i vazoaktivnih supstanci.

Projekat 145022, rukovodilac doc. dr Miroslav Savić:
Bihejvioralna karakterizacija novosintetisanih supstanci selektivnih za pojedine podtipove benzodiazepinskog mesta vezivanja GABAA receptora.

Projekat 145049, rukovodilac prof. dr Gordana Leposavić
Neuroendokrina modulacija imunskog odgovora: Uloga simpato-adrenomedularnog sistema U prostorijama ova tri Instituta, nalazi se oprema za istraživanja u oblasti bihejvioralne farmakologije, farmakologije bola i analgezije, kardiovaskularne farmakologije i imunofarmakologije, kao i vivarijum.

Radovi iz oblasti farmakologije centralnog nervnog sistema
Obradović D, Bokonjić D, Savić M, Annelković D, Ugrešić N, Stojiljković M. GABA-benzodiazepine receptor complex in brain oxidative metabolism regulation. Pharmacol Res 2002; 46: 149-154.

Savić M, Obradović D, Ugrešić N, Bokonjić D. The influence of diazepam on atropine reversal of behavioural impairment in dichlorvos-treated rats. Pharmacol Toxicol 2003; 93: 211-218.

Obradović D, Savić M, Annelković D, Ugrešić N, Bokonjić D. The influence of midazolam and flumazenil on rat brain slices oxygen consumption. Pharmacol Res 2003; 47: 127-131.
Obradović D, Savić M, Annelković D, Ugrešić N, Bokonjić D. The influence of midazolam on active avoidance retrieval and acquisition rate in rats. Pharmacol Biochem Behav 2004; 77: 77-83.

Savić MM, Obradović DI, Ugrešić ND, Cook JM, Yin W, Bokonjić DR. Bidirectional effects of benzodiazepine binding site ligands in the elevated plus maze: differential antagonism by flumazenil and b-CCt. Pharmacol Biochem Behav 2004; 79: 279-290.

Savić MM, Obradović DI, Ugrešić ND, Cook JM, Yin W, Bokonjić DR. Bidirectional effects of benzodiazepine binding site ligands in the passive avoidance task: differential antagonism by flumazenil and b-CCt. Behav Brain Res 2005; 158: 293-300.

Savić MM, Obradović DI, Ugrešić ND, Cook JM, Sarma PVVS, Bokonjić DR. Bidirectional effects of benzodiazepine binding site ligands on active avoidance acquisition and retention: differential antagonism by flumazenil and b-CCt. Psychopharmacol 2005; 180: 455-465

Savić MM, Obradović DI, Ugrešić ND, Bokonjić DR. Memory effects of benzodiazepines: memory stages and types versus binding-site subtypes. Neural Plast 2005; 12: 289-98. Obradović DI, Savić MM, Obradović MM, Ugrešić ND, Bokonjić DR. The lack of bicuculline and picrotoxin influence on midazolam depressant action on brain oxygen consumption. Neurosci Lett 2006, u štampi; elektronska publikacija 31. decembar 2005.

Radovi iz oblasti kardiovaskularnog sistema

Stepanović RM, Katušić ZS, Krstić SK, Krstić MK. Analysis of the response of the guinea-pig common carotid artery to histamine. Period Biol 1988; 90: 305-7.

Krstić MK, Stepanović RM, Krstić SK, Katušić ZS. Endothelium-dependent relaxations to histamine in the rat common carotid, renal and cranial mesenteric artery. Arch int Physiol Biochem 1988; 96: 197-200.

Stepanović RM, Krstić SK, Krstić MK. Analysis of the response of the guinea-pig mesenteric artery to histamine. Iugoslav, Physiol Pharmacol Acta 1988; 24 Suppl. 6: 429-30.

Krstić SK, Stepanović RM, Katušić ZS, Krstić MK. Analysis of the response of the rat superior mesenteric artery to histamine. Iugoslav Physiol Pharmacol Acta 1988; 24 Suppl. 6: 211-2.

Krstić MK, Stepanović RM, Krstić SK, Katušić ZS. Endothelium-dependent relaxation of the rat renal artery caused by activation of histamine H1-receptors. Pharmacology 1989; 38: 113-20.

Stepanović RM, Krstić SK, Krstić MK. Analysis of the response of the rabbit mesenteric artery to histamine. Iugoslav Physiol Pharmacol Acta 1989; 25: 443-6.
Krstić SK, Stepanović RM, Krstić MK. Analysis of the response of the rabbit common carotid artery to histamine. Iugoslav Physiol Pharmacol Acta 1989; 25: 339-42.

Krstić MK, Stepanović RM, Krstić SK. Mechanism of histamine-induced relaxations in the rat peripheral large conduit arteries. Iugoslav Physiol Pharmacol Acta 1989; 25: 343-7.

Stepanović RM, Krstić SK, Krstić MK. Endothelium-independent vascular response to histamine in the rat and rabbit arteries. Iugoslav Physiol Pharmacol Acta 1989; 25: 447-50.

Krstić SK, Stepanović RM, Krstić MK. Analysis of the response of the rabbit renal artery to histamine. Iugoslav Physiol Pharmacol Acta 1989; 25 Suppl. 7: 77-8.

Vučković SM, Stepanović RM, Krstić MK. Response of rings of the peripheral conduit arteries to ethanol. Iugoslav Physiol Pharmacol Acta 1990; 26: 253-8.

Krstić MK, Stepanović RM, Krstić SK. A further of the histamine-induced relaxations in the rat peripheral conduit arteries. Eur J Pharmacol 1990; 183 (5): 1788-9.

Krstić SK, Stepanović RM, Krstić MK. Relaxant component in the response of the guinea-pig mesenteric artery to histamine mediated by the release of the endothelium derived rexang factor. Eur J Pharmacol 1990; 183 (5): 1787-8.

Stepanović RM, Krstić SK, Krstić MK. Endothelium-independent contractions and relaxations of the rabbit large peripheral conduit arteries. Eur J Pharmacol 1990; 183 (5): 1789-90.

Krstić MK, Stepanović RM, Vučković SM, Krstić SK. Endothelium-independent relaxation of the rat femoral artery caused by activation of histamine H2-receptors. Arch int Pharmacodyn 1991; 313 (1): 15-22.

Krstić MK, Stepanović RM, Vučković SM, Krstić SK. Evidence that endothelium-dependent relaxation to histamine in the rat common carotid artery is mediated by EDRF. Arch int Physiol Biochem 1992; 100: 101- 3.

Krstić MK, Stepanović RM, Ilić K, Krstić SK. Endothelium-independent contractile and relaxant responses
to histamine in the rabbit aorta, common carotid, mesenteric, renal and femoral arteries. Gen Pharmacol
1996; 27: 529-33.

Stepanović-Petrović RM, Vujošević ZT, Milovanović S, Čeković Z, Bokonjić D, Dobrić S.
Pharmacological evaluation of a novel oxime derived from isosorbide-5-mononitrate on isolated rat superior mesenteric artery. Pharmazie 2002; 57: 507-8.

Novaković A, Gojković-Bukarica L, Beleslin-Cokić B, Japundzić-Žigon N, Sajić Z, Nežić D, Perić M,.ukanović B, Kažić T. Differential antivasoconstrictor effects of levcromakalim and rilmakalim on the isolated human mammary artery and saphenous vein. J Pharmacol Sci 2003; 92: 108-14.

Stepanović-Petrović RM, Tokić-Vujošević Z, Milovanović S, Čeković Z, Tomić MA. Comparison of the relaxant effects of a new oxime-nitrate derived from isosorbide-5-mononitrate and the parent drug. Arzneim.-Forsch/Drug Res 2004; 54: 195-202.

Radovi iz oblasti analgezije

Tomić MA, Vučković SM, Stepanović-Petrović RM, Ugrešić N, Prostran MS, Bošković B. The antihyperalgesic effects of carbamazepine and oxcarbazepine are attenuated by treatment with adenosine receptor antagonists. Pain 2004;111:253-260.

Tomić MA, Vučković SM, Stepanović-Petrović RM, Ugrešić N, Prostran MŠ, Bošković B. Peripheral anti-hyperalgesia by oxcarbazepine: involvement of adenosine A1 receptors. Pharmazie. U štampi
Vučković SM, Tomić MA, Stepanović-Petrović RM, Ugrešić N, Prostran MS, Bošković B, Peripheral antinociception by carbamazepine in an inflammatory mechanical hyperalgesia model in the rat. A new target for carbamazepine? J Pharmacol Sci. U štampi.


Radovi iz oblasti imunofarmakologije

Leposavić G, Pešić V, Kosec D, Radojević K, Arsenović-Ranin N, Pilipović I, , Plećaš - Solarović B. Age-associated changes in CD90 expression on thymocytes and in TCR-dependent stages of thymocyte maturation in male rats. Exp Gerontol. U štampi (predvineno da izane u vol.41, broj od 6. juna, 2006)

Leposavić G, Arsenović-Ranin N, Radojević K, Kosec D, Pešić V, Vidić-Danković B, Plećaš-Solarović B, Pilipović I. Characterization of thymocyte phenotypic alterations induced by long-lasting β-adrenoceptor blockade in vivo and its effects on thymocyte proliferation and apoptosis Mol Cell Biochem 2006, u štampi; elektronska publikacija 14.02.2006.)

Plećaš-Soloravić B, Pešić V, Radojević K, Leposavić G. Morphometrical Characteristics of Age- Associated Changes in the Thymus of Old Male Wistar Rats. Anat Histol Embryol 2006; 35: 1–8.

Plećaš-Soloravić B, Hristić-Živković I, Radojević K, Kosec D, Leposavić G. Chronic α1-adrenoreceptor blockade produces age-dependent changes in rat thymus structure and thymocyte differentiation. Histol Histopathol 2005; 20: 833-841.

Leposavić G, Pejčić-Karapetrović B, Kosec D. Neonatal androgenization affects the intrathymic T-cell maturation in rats. Neuroimmunomodulation 2005; 12: 117-130.
Leposavić G, Pekić S, Kosec D. Gonadotropin-releasing hormone agonist administration affects the thymopoiesis in adult female rats independently on gonadal hormone production. Am J Reprod Immunol 2005; 53: 30-41.

Kosec D, Vidić-Danković B, Isaković K, Leposavić G. Alterations in the thymopoiesis in experimental autoimmune myasthenia gravis. Int J Neurosci 2005; 115: 461-477.

Plećaš-Solarović B, Leposavić G. Morphometric changes in the adrenal medulla of intact and ethane dimethanesulphonate (EDS)-injected rats subjected to chronic treatment with isoproterenol or propranolol. J Exp Anim Sci 2005; 43: 117–125, 2005.

Kosec D, Lavrnić D, Apostolski S, Leposavić G. Changes in thymopoiesis in myasthenia gravis. Int J Neurosci 2005; 115: 223-243.

Plećaš-Solarović B, Lalić Lj, Leposavić G. Age-dependent morphometrical changes in the thymus of male propranolol-treated rats. Ann Anat 2004; 186: 141-147.
Plećaš-Solarović B, Pešić V, Mirković D, Leposavić G. The effects of ACTH, isoproterenol and dexamethasone on the rat adrenal gland response to ethane dimethanesulphonate (EDS): A stereological study. Acta Vet (Beogr) 2003; 53: 333-342.

Rauški A, Kosec D, Vidić-Danković B, Radojević K, Plećaš-Solarović B, Leposavić G. Thymopoiesis following chronic blockade of beta-adrenoceptors. Immunopharmacol Immunotoxicol 2003; 25: 513-528.

Rauški A, Kosec D, Vidić-Danković B, Plećaš-Solarović B, Leposavić G. Effects of beta-adrenoceptor blockade on the phenotypic characteristics of thymocytes and peripheral blood lymphocytes. Int J Neurosci 2003; 113: 1653-1673.

Leposavić G, Pejčić-Karapetrović B, Kosec D. Alterations in thymopoiesis in intact and peripubertally orchidectomized adult rats of different age. Mech Ageing Dev 2002; 123: 401-411.

Leposavić G, Obradović S, Kosec D, Pejčić-Karapetrović B, Vidić-Danković B. In vivo modulation of the distribution of thymocyte subsets by female sex steroid hormones. Int Immunopharmacol 2001; 1: 1-12.

Leposavić G, Pejčić-Karapetrović B, Kosec D, Vidić-Danković B. Age-associated reshaping of the thymocyte differentiation model in male rats. Acta Vet (Beogr) 2001; 51: 203-217.

Obradović S, Vidić-Danković B, Pejčić-Karapetrović B, Kosec D, Leposavić G. In vivo modulation of the splenocyte yield and composition by female sex steroid hormones. Die Pharmazie 2001; 56: 235-238.

Pejčić-Karapetrović B, Kosec D, Leposavić G. Differential effects of male and female gonadal hormones on the intrathymic T cell development. Dev Immunol 2001; 8: 305-17.


Archive for SMF v1.05 by N.P. Valid XHTML 1.0 Transitional