Parodontopatije (Parodontne bolesti)

Started by AquArius, 01-12-2006, 12:31:19

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

AquArius

Parodontne bolesti ( PARODONTOPATIJE)

Parodontopatija je, poslije karijesa, najrasprostranjenija bolest suvremenog svijeta koja razara cjelokupno zubalo èovjeka. Radi se o oboljenju potpornog aparata zuba, kroniènog karaktera bez burnih klinièkih simptoma, koje vremenom dovodi do klimanja i gubitka zuba.
Parodont je jedna funkcijska cjelina pojedinih tkiva koja podupire zube, a sastoji se od gingive, dezmodonta, cementa zuba i alveolne kosti.
Gingiva (desni) je dio ¾vaène sluznice usne ¹upljine koja prekriva vrat zuba i èvrsto prianja uza zub. Dijeli se na marginalnu slobodnu gingivu, koja prati zubne vratove ; priraslu gingivu, koja se nastavlja na slobodnu gingivu i koja prirasta èvrsto za èeljusnu kost; i interdentalnu gingivu, koja ispunjava prostor izmeðu zuba koji stoje u kontaktu.
Dezmodont (periodontni ligament) je vezivno tkivo bogato kolagenim vlaknima, koje okru¾uje korijen zuba pokriven cementom i prièvr¹æuje zub za alveolu, odr¾avajuæi funkcijske odnose izmeðu njih.
Cement je mineralizirano vezivno tkivo slièno kosti u kojem su uèvr¹æena dezmodontna vlakna. Prekriva korijen zuba od caklinsko-cementne granice do apeksa, gdje dijelom ulazi u korijenski kanal.
Alveolni nastavak je dio èeljusne kosti u kojem je formiran za¹titni prostor zubnih korjenova.

UZROKE parodontnih bolesti mo¾emo svrstati u :
1. marginalnu infekciju parodonta,
2. funkcijske smetnje,
3. endogene smetnje.

1. Marginalna infekcija koja èini bakterijski plak danas se smatra najva¾nijim uzrokom gingivitisa i parodontitisa. Progresija upalnog oblika gingive, gingivitisa u parodontitis, pri èemu su zahvaæene dublje potporne strukture, kompleksnog je karaktera, a uvelike ovisi o rezistenciji domaæina, okolini usne ¹upljine, patogenosti mikroorganizama, te zrelosti dentalnog plaka. Zato parodontnu bolest treba shvatiti kao slo¾enu interakciju vi¹eèimbeniène infekcije i upalnog odgovora samog domaæina.
Marginalnu infekciju èini kompleksna populacija mikroorganizama, koja se nalazi u podruèju marginalne gingive u obliku mekih naslaga plaka. Gingivni plak je mek, gust, ¾uækastosiv sloj razlièitih ¾ivih i ne¾ivih mikroorganizama u matriksu bogatom polisaharidima i glikoproteinima, koji èvrsto prianja uz povr¹inu zuba ili zubnog kamenca. .

2. Parodont mo¾e zbog funkcijskih smetnji biti nefiziolo¹ki optereæen. Ukoliko se radi o vremenski dugotrajnom nedovoljnom optereæenju ¾vaènog sustava , ¹to je primjer kod jednostranog ¾vakanja, upotrebljavana strana èeljusti je u hiperfunkciji, a dio izvan funkcije u hipofunkciji. Parodont u hipofunkciji èe¹æe oboli od onog u hiperfunkciji. Djelovanje prekomjernih transverzalnih sila koje izvræu zub zbog nepogodnog optereæenja, te dugotrajno i èesto nesvjesno nefiziolo¹ko optereæenje parodonta , npr. pri stiskanju i ¹kripanju zuba, grickanju usana, nokata, olovke, lule,, tiskanju zubi jezikom, dovodi do smetnje u izmjeni tvari u parodontu, te njegovu o¹teæenju.

3. Dobro je poznato da su neke opæe bolesti i smetnje u izmjeni tvari uvijek popraæene gingivitisom i progresivnom destrukcijom parodonta. Najveæi rizik od parodontnih oboljenja imaju dijabetièari kod kojih je prisutna visoka koncentracija proteina koji o¹teæuju parodont, a ujedno u slini i veæa koncentracija polisaharida koji slu¾e kao idealno hranili¹te za bakterije. Isti tako, u jednu od najveæih riziènih skupinu spadaju pu¹aèi kod kojih je uèestalost parodontnih oboljenja èak èetiri puta veæa nego u nepu¹aèa. Kemijski spojevi iz duhanskog dima ¹tetno djeluju na parodontna tkiva na naèin da smanjuju njihovu prokrvljenost i obrambene mehanizme, te uvjetuju smanjenu opskrbljenost kisika, odnosno oksigenaciju. Posljedica svega je i nakupljanje veæeg broja bakterija i brzo uznapredovanje bolesti kod pu¹aèa do klimanja i ispadanja.
Jednako je ugro¾ena i skupina ljudi s bolestima imunosustava, ko¹tanog sustava, osobe genetski predisponirane, buduæi su parodontne bolesti dijelom uvjetovane i genetskim èimbenicima; osobe sklone stresu i neadekvatnoj prehrani( manjak kalcija i vitamina C). Ponekad se oboljenja javljaju i kod uzimanja nekih lijekova, te kod ¾enskih osoba u pubertetu, trudnoæi i menopauzi.

GINGIVITIS I PARODONTITIS

Kao ¹to smo veæ spomenuli najèe¹æi uzrok parodontnih oboljenja jest nakupljanje zubnog plaka i kamenca, ¹to u najbla¾em obliku dovodi do iritacije gingive i GINGIVITISA. Gingiva mijenja boju iz ru¾ièaste u crvenu, bolna je, oteèena i na svaki dodir krvari. Upalni odgovor gingive na prisutnost inicijalnog novog plaka, oèituje se u stvaranju trenutnog gingivnog ðepa, koji predstavlja idealno okru¾enje za kolonizaciju brojnih, specifiènih bakterija, osiguravajuæi im potrebne hranjive tvari za njihov rast i razvoj. K tome, unutar gingivnih ðepova sve manje su prisutni aerobni uvjeti, ¹to uvjetuje razvoj obligatnih anaeroba, veæina kojih se povezuje s progresijom parodontne bolesti.
Meðu najva¾nije faktore koji pospje¹uju djelovanje bakterija u parodontu, odnosno koji utjeèu na tijek bolesti, valja izdvojiti zubni kamenac, koji se ne stvara ako se ne stvara zubni plak. Sastoji se prete¾no od mrtvih mineraliziranih bakterija, koje vi¹e nisu sposobne stvarati enzime i tako izazivati upalu, meðutim mineralizacijom mikroorganizama plaka dolazi do stvaranja grube povr¹ine ¹to pospje¹uje retenciju ¾ivih mikroorganizama, a time i upalu gingive i parodonta. Supragingivni zubni kamenac odla¾e se na povr¹inu zuba nasuprot izlaznih kanala ¾lijezda slinovnica; na lingvalnoj (unutra¹njoj) strani donjih sjekutiæa i bukalnoj ( vanjskoj) strani gornjih kutnjaka. Uoèavamo ga iznad ruba gingive u obliku bijelo¾utih umjereno tvrdih naslaga. Subgingivni zubni kamenac se odla¾e na povr¹ini zuba ispod ruba gingive. Tamno smeð je, vrlo tvrd i èvrsto prianja uz povr¹inu korjena zuba. Primarno se stvara pri kroniènim upalnim procesima parodonta.
Iz navedenog se nameæe va¾nost provoðenja adekvatne oralne higijene, ¹to ukljuèuje i primjenjivanje pravilne tehnike èetkanja i njenu èestu uporabu. Naime , èetkicom sintetièkih vlakana srednje ili mekane tvrdoæe potrebno je izvoditi kru¾ne pokrete koji ujedno obuhvaæaju i zubne plohe i zubno meso, najmanje tri minute , nakon èega treba i meðuzubne prostore oèistiti zubnim koncem. Iako je gingivitis reverzibilnog karaktera, treba napomenuti kako zubni kamenac i drugi èimbenici koji pospje¹uju zadr¾avanje plaka ( odstojeæi stari ispuni i protetski nadomjestci, postojeæe karijesne lezije) , mogu ote¾ati adekvatno odr¾avanje oralne higijene. Stoga, je nu¾an odlazak stomatologu kako bi se u potpunosti uklonio kamenac, ispolirale sve zubne povr¹ine, uklonile karijesne lezije i zamijenili ili ispolirali odstojeæi stari ispuni koji slu¾e kao mjesto za odlaganje plaka.
Nelijeèeni i zanemareni gingivitis æe prije ili poslije, ovisno o rezistenciji domaæina, progresijom zahvatiti dublja tkiva parodonta i prijeæi u PARODONTITIS. Karakterizira ga propadanje periodontalne veze na vratu zuba, resorpcija alveolne kosti koja obuhvaæa zube, te stvaranje parodontnog ðepa, kao patognomoniènog svojstva parodontitisa. Ima kronièan progresivan tijek , koji uglavnom kod nelijeèenih sluèajeva zavr¹ava potpunim gubitkom potpornih struktura zuba, njegovim klimanjem i gubitkom. Èesto se faza destrukcije izmjenjuje s fazom mirovanja razlièitog trajanja, vjerojatno ovisno o sastavu i kolièini subgingivne mikroflore prisutnog plaka, te samom odgovoru domaæina.

LIJEÈENJE I DIJAGNOZA


Rana dijagnoza parodontnih bolesti od izuzetne je va¾nosti za njen uspjeh jer je u progresivnijim sluèajevima i ona ote¾ana. Provodi se na temelju anamneze, klinièkog pregleda, prilikom èega se odreðuje stupanj prisutnosti plaka, zubnog kamenca, stupanj upale gingive, dubina ð¾epova, pokretljivosti zubi, te nestanak kosti prema rentgenskoj snimci. Parodontna bolest bolest se smatra bole¹æu plaka tako da je kontrola plaka u terapijskom smislu kljuè njenog uspjeha. Cilj joj je zaustaviti upalu, ukloniti parodontne ð¾epove, zaustaviti resorpciju kosti i osigurati takvo okru¾enje usne ¹upljine koje æe bolesniku omoguæiti odr¾avanje njene higijene bez prisutnosti plaka. Buduæi da je terapija èesto dugotrajna jer jedinstvenog lijeka nema, od izuzetne je va¾nosti dobra suradnja bolesnika i terapeuta, a nakon provedene terapije, od velike je va¾nosti provoðenje redovitih kontrola kako bi se stanje nakon terapijskih zahvata moglo pratiti i odr¾avati, te sprijeèiti moguæi recidivi.

Ako imamo na umu ra¹irenost parodontnih bolesti, posljedice destrukcije potpornog aparata zuba i vremensko optereæenje koje zahtjeva terapija, jasno je da najznaèajniju ulogu imaju prevencija i edukacija , ¹to se posti¾e kontrolom plaka i redovitim pregledima.

Tekst u celini preuzet sa www.medicina.hr

Dukica

Ah,s obzirom da je genetika jednim delom u pitanju,ja je dobijam u najavi. :loptica :loptica :loptica :loptica

Kazu da cak i agresivno pranje zube i maltretiranje desni,ih tera da se povuku. Takodje i kamenac...  :]

Bred

Posle kvara zuba ovo je najèe¹æa zubna bolest.

U starosti, paradentoza je normalna pojava, ali ako se javi u mlaðim godinama, ona predstavlja vrlo opasnu bolest. Sama bolest se sastoji u tome ¹to se tokom vremena ko¹tana èa¹ica, tro¹i, skraæuje i nestaje. Na taj naèin kost sve manje obuhvata deo korena. Nestajanjem ko¹tanog okvira korena zub se rasklati i ispada. Ako ovaj proces nestajanja ko¹tane æelije zapoène ranije, onda u mladosti mo¾e doæi do klaæenja, tj. ispadanja zuba. U ovom sluèaju nastaje prerano starenje jednog dela tela, ali tu nije u pitanju oboleli zub, veæ bolest ko¹tanih æelija èa¹ice sa svim mekim delovima oko nje.

Tokom ove bolesti mo¾e, uporedo sa nestajanjem ko¹tanih æelija, doæi i do nestajanja desni. Ako se zubno meso ne povlaèi istom brzinom kojom nestaje ko¹tana èa¹ica, onda se izmeðu zubnog mesa i cementa korena stvaraju d¾epovi. Tokom ovog procesa d¾epovi postaju sve dublji i zubi poèinju da se ljuljaju. U ove d¾epove se prilikom ¾vakanja zavlaèi hrana, koja se te¹ko odstranjuje prirodnim putem. Zadr¾avanje hrane u d¾epovima izaziva navalu mikroba, zapaljenje i gnojenje, a desni potamne i postaju ljubièastocrvene boje, oteknu i krvare. Ovde se lako nasla¾e zubni kamenac. Ova zapaljenja èesto dopiru do vrha korena i istisnu zub. Dakle, paradentoza mo¾e da bude prirodni proces nestajanja tkiva, a mo¾e da postane bolest ko¹tane èa¹ice sa gnojavim zapaljenjem desni. Sama bolest ima nasledni karakter, ali i nadra¾aj stranih tela doprinosi njenom razvoju.

Rasklaæivanje zuba kod ljudi koji ¹kripe zubima ili vr¹e ma kakvo nasilje nad zubima mo¾e biti izazvano i mehanièkim optereæenjem zuba.

Paradentozu mogu da izazovu i neke op¹te bolesti organizma. U svakom sluèaju rasklaæenja zuba treba pitati lekara za savet.

Zubna oboljenja su obièno, ali ne uvek, praæena bolovima. Nesnosan bol od zubobolje veæinom natera èoveka da potra¾i lekarsku pomoæ, èime se èesto spreèavaju ¹tetne posledice kvarnih zuba. Mnogo je opsanije kada zubi propadaju bez bola. Èovek se tada zavarava da su mu zubi zdravi, a kod nas je ukorenjena lo¹a navika da se ne tra¾i mi¹ljenje lekara kada ni¹ta ne boli. Tada obièno dolazu do gubljenja zuba koji su se inaèe mogli leèanjem spasti, a sem toga nastaju izvesne posledice, koje predstavljaju veliku opasnost za celokupno zdravstveno stanje èoveka.

http://www.svetzdravlja.com/show_text.php?id=351&catid=27

Smrda

kamenac ne utice na povlacenje desni...
genetika da..
zato,ukoliko postoje predispozicije,onda preduzimanje mera predostroznosti je neophodno.,..
znaci...
meka cetkica,niako tvrda...
nikako pranje zuba horizontalnim pokretima,vec iskljucivo od desni ka dole,takodje,nikako obrnuto,tj,od vrha zuba ka desnima..
nikako koriscenje konca za zube,vec samo cetkice za ciscenje prostora izmedju zuba...
i poseta zubaru 1 u 2 meseca i premazivanje gelom...
povlacenje desni se najcesce prvo ustanovi na trojkama,zatoo....gledajte ocnjake....hehehee

Enea

^...ili cetvorkama...
...jedan od razloga je i avitaminoza-unosite vit c.

AquArius

tacno - to za avitaminozu c

ali to je danas retko,
jer vitamina C ima svuuuda

:happy:


Enea

#6
nego,nije tacno da ne treba cistiti zube koncem,i redovno skidati kamenac....

pa iako je genetski,PREVENTIVA SINE FARMACEUTI MOJI!

ne znam,ja u u 'nauci i zdravlju'stvarno imam sta da kazem;svaka ta cinjenica je dosta podupreta dokazima,a upravo se razlikuje od tih vashih COPY-PASTE TEKSTOVA...naravno da ce sada da se pojavi svemocna aquarius i obrise AGAIN&AGAIN moje postove...cemu onda moje vreme,i novac?

mislim,daj da razgovaramo...posao admina nije taj da sve brise..



Quote from: AquArius on 22-02-2007, 01:13:01
tacno - to za avitaminozu c

ali to je danas retko,
jer vitamina C ima svuuuda

:happy:



pa ne znam da li vit c ima u pizzi,pljeskavicama,smokiju,grisinama,cokoladicama...
eto npr jednog decaka ne mogu ni batinama da iscimam da pojede voce,a tek povrceeee

cinjenica je da je ishrana pola zdravlja..i da jako malo ljudi vodi racuna o istoj.



spojila sam poruke
AquA


AquArius

tacno u pomenutim "zivotnim" namirnicama nema.

kultura ishrane jeste u porodici,
kao i bilo koja druga kultura uostalom.

hocu reci, deca jedu onu sto vide od roditelja,
a to moze biti svasta.

a da ne pricam o tome sta sve vide od svojih drugara!

zelim ti puno srece da ga nateras da pojede jednu mandarinu, jabuku, pomorandzu,
da popije limunadu, da pojede neku povrcku  :happy:

a sve to bez batina, iako nije dzabe iz raja izasla


Smrda

ciscenje zuba koncem je trenutno vrlo skakljivo pitanje...
upravo zbog desni...
ukoliko neko ima zdrave i jake desni,onda ga stomatolozi preporucuju...medjutim,ukoliko su desni meke,podlozne povlacenju pravilno ciscenje konecm ih samo nadrazuje..i "pomaze" stvaranju dzepova...
zato sam rekla da treba da se koristi specijalna cetkica za ciscenje prostora izmedju zuba...

Bred

#9
Ono sto je veoma vazno jeste da se na vreme otkriju pocetni simptomi paradentopatije i da se radi na njenoj preventivi . I zabluda je da pogadja samo ljude u starijim godinama. Cak naprotiv. Prvi simptomi se cesto javljaju sa 20 god :wink:

--
vidim da se sad dosta forsira gengigel
Quote
Gengigel

Revolucionarna formula u tretmanu parodontopatije na bazi hijaluronske kiseline.

Gengigel je pravo re¹enje za:
- krvarenje iz desni
- gingivitis (upaljene desni)
- parodontitis (d¾epovi u desnima)
- o¹teæenja desni zbog vaðenja zuba, èi¹æenja zuba ili hiru¹kih zahvata
- nadra¾ena tkiva u ustima zbog fiksnih (krune, mostovi) ili mobilnih zubnih proteza

Bolesti desni ili parodontne bolesti su èeste, neprijatne i mogu da dovedu do ozbiljnih komplikacija. Poèinju upalom, krvarenjem i povlaèenjem desni, a zavr¹avaju gubitkom potporne kosti, klimanjem i ispadanjem zuba.

Faktori koji utièu na razvoj parodontalnih bolesti su:
- lo¹a higijena usne duplje
- zubne naslage
- pu¹enje (smanjen odbrambeni mehanizam, usporeno zarastanje rana) - nedostatak vitamina i minerala
- dijabetes
- hormonske promene (pubertet, menopauza, trudnoæa, menstruacija)
- stres
- genetska predispozicija
- prenos pljuvaèkom

Da bi blagovremeno spreèiliu zapaljenje desni ili barem usporili napredovanje bolesti, savetujemo vam:
- pravilno odr¾avanje higijene usne duplje
- redovne posete stomatologu
- redovnu upotrebu Gengigel-a

Nakon temeljne higijene usta nanesite Gengigel od tri do pet puta na dan (nakon glavnih obroka). Preporuèuje se neprekidna upotreba tri do èetiri nedelje dok se ne povuku svi znaci bolesti.

Poèetno intenzivno leèenje:
- Gengigel gel - sloj gela ravnomerno nanesite na desni i èistim prstima ne¾no ih masirajte
Nastavak leèenja i svakodnevna preventiva:
- Gengigel rastvor za ispiranje usta - rastvor dozirajte u prilo¾enu posudicu i ispirajte usta 1 do 2 minuta. Rastvor je veæ pripremljen za upotrebu i nije ga potrebno razreðivati!
- Gengigel sprej – raspr¹ite jednom ili dva puta na obolelo mesto Pritom boèicu dr¾ite uspravno. Gengigel mogu koristiti deca, trudnice i dijabetièari! Gengigel je dostupan u svim apotekama bez recepta.
<a href="http://www.medis.si/lang/zdravila_srpski.htm#gengigel" rel="nofollow"> izvor</a>

--

ja sam koristio, mogu reci da mi je pomogao, mnogo manje su mi desni krvarile [mada je to uglavnom posledica upale]  :wink:
Koliko sam sad video, cena mu je od 600-850din.  :wink:

tarantulica

Koristim Ozosept gel za desni, neuporedivo je jeftiniji, a rezultati su odlièni  :>

(Sad zamislite kako sam se nasmejala i namignula  :wink:, a zubi su mi se zacaklili :lol:)

Enea


nakon aplikacije tih gelova, ne bi trebalo piti vodu pola sata.

josh uvek tvrdim da redovnim skidanjem kamenca i plaka bolesne desni postaju zdrave. realno treba ga skidati 2-3 puta godishnje, ako zubar izforsira da to bude cheshcje, neka bude.

Bred

gengigel ima i obliku rastvora za ispiranje  :wink:

pig_am_am

paradontopatije... a sto se ne kaze paradentopatije?
znam da je ispravno prvo,al me zivo zanima zasto... :>

tarantulica

#14
Quote from: Enea on 14-12-2007, 14:19:10
nakon aplikacije tih gelova, ne bi trebalo piti vodu pola sata.

Zato se preporucuje da se koriste uvece pred spavanje....  :cvet