posao spisak apotekacenovnik lekovatekstovimarketingkontakt

Author Topic: Antilipidemici  (Read 7500 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Offline Bred

  • The S[h]ef
  • Administrator
  • Doktor daktilografskih nauka
  • *******
  • Posts: 17738
  • Gender: Male
  • Ekser koji se istupi sam sebe bruka
    • Farmacija forum
Antilipidemici
« on: 17-07-2006, 23:23:03 »



                          Antilipidemici
                          (Antihiperlipoproteinemici)

Hiperlipidemija je poovecanje koncentracije holesterola I estara holesterola, triglicerida I fosfolipida u plazmi
Oni su u plazmi vezani za protein => poecanje koncentracije lipida dovodi dopovecanja koncentracija proteina , a ovi lekovi  smanjuju koncentraciju obe komponente ( I lipida I proteina)
Uzroci:Povecana telesna masa, alcohol, nekontrolisana dijeta, metabolicke bolesti kao hipotireoidizam I dijabetes
Hiperlipoproteinemije primarno nastaju zbog GENETSKIH FAKTORA
Dele se na primarne I sekundarne, povezane su sa atero/arterosklerozom ili koronarnom bolescu
Aterom=naslage lipida=plak (na krvnim sudovima)
Na smanjenje ateroma mozemo uticati na 2 nacina:
1.smanjenjem koncentracije slobodnog holesterola u plazmi
2. povecanjem koncentracije lipoproteina velike gustine (HDL)
LDL stvaraju aterom
Smanjenje slobodnog holesterola u plazmi postize se :
a)   redukcijom gastrointestinalne apsorpcije
b)   inhibicijom biosinteze holesterola

Smanjenjem holesterola I GIt se postize koriscenjem smola (sintetskih)
-holestiramin
-holestipol
To su smole visoke molekulske mase ( 10 na 6 D I vece) higroskopne I u vodi nerastvorne
U strukturi obicno imaju kvarternerne amonijum grupe ili tercijarne/sekundarne amine koji se protonuju

Mehanizam dejstva smola: Zucne kiseline su metabolite holesterola
Ovi lekovi, posto suprotonovani, vezuju anjonski deo zucne kiseline koja je steroidne structure; smanjenjem nivoa zucnih kiselina dolazi do ubrzanja katabolizma endogenog holesterola ( ako su zucne kiseline vezane za smole ne moze doci do njihove reapsorpcije)

To je neka osnovna prica, za ostalo vam trebaju skripte I formule






Offline BK

  • Atipicni farmaceut
  • ***
  • Posts: 655
  • Gender: Female
Odg: Antilipidemici
« Reply #1 on: 26-07-2006, 19:38:54 »
Naravno ne treba ovo za ispit, ali ako nekog interesuje nesto vise...

HIPOLIPEMICI
Hipolipemici jesu lijekovi za snižavanje povišene razine lipida (masti i kolesterola) u krvi. Povišena razina lipida u krvi naziva se hiperlipoproteinemija i jedan je od važnih faktora za razvoj ateroskleroze. Hiperlipoproteinemija je u biti metabolička bolest poremećaja metabolizma lipoproteina

Lipoproteini
Masnoće i kolesterol važni su sastojci svakog organizma. Svaka stanica ima membranu koja je građena od lipida - fosfolipida i kolesterola.. Svaka stanica sadržava organele koje se, ili sastoje od lipida poput endoplazmatskog retikuluma ili im membranu izgrađuju lipidi. Masti su i važan izbor energije, a tijelo prirodno sadržava zalihe masti u masnom tkivu, jer je to strateška zaliha energije u slučajevima dugotrajnog gladovanja. Osim toga, potkožno masno tkivo ima važnu termoregulacijsku ulogu - ono je "izolacija" koja štiti tijelo od prevelikog gubitka topline u situacijama izloženosti niskim temperaturama. Također, neke masne kiseline vitalne su u održavanju zdravlja organizma.
Lipidi prisutni u tijelu moraju se putem krvi transportirati iz jednog organa u drugi. Ovo je na prvi pogled problem jer se masti i voda ne miješaju - lipidi su hidrofobni, a plazma je vodeni medij. No, problem je riješen povezivanjem netopljivih lipida s topljivijim lipidima kao što je kolesterol i fosfolipidi te dodatnih proteina. Takvi konglomerati masti, fosfolipida, kolesterola i proteina nazivaju se lipoproteini. Lipoproteini služe transportu lipida kroz tijelo putem krvi i limfe. U njima nekad ima 60% proteina, a nekad samo 1%. Ti proteini koji su vezani u lipoproteinima nazivaju se apoproteini. Oni su nekovalentno vezani za površini lipoproteina te su vezna mjesta za enzimske kofaktore i receptore u metabolizmu određenih vrsta lipoproteinskih čestica. Ti proteini su ključni jer su oni dio mehanizma za točni isporučivanje lipida točno u određena tkiva. Bez njih lipoproteini bi besciljno lutali krvlju. Lipoproteini su klasificirani prema tipu i omjeru proteina i masti u njima, što određuje njihovu veličinu i gustoću. Najveći lipoproteini jesu hilomikroni i lipoproteine vrlo niske gustoće (VLDL). Oni se uglavnom sastoje od lipidne jezgre nepolarnih triglicerida i kolesterolnih estera okružene polarnijim fosfolipidima, kolesterolom i apoproteinima. Najčešći lipidi u lipoproteinima visoke gustoće (HDL) i lipoproteinima niske gustoće (LDL) jesu fosfolipidi i kolesterol.
Uloga kolesterola u organizmu je višestruka - on je sastavni dio membrana stanica, od njega se u raznim organima proizvode steroidni hormoni, u jetri se uz pomoć kolesterola izgrađuju i žučne kiseline. Kolesterol se u organizmu nalazi 70% u obliku estera. Sav kolesterol u organizmu dolazi iz dva izvora. S jedne strane kolesterol dolazi iz apsorpcijom iz hrane. Životinjske masnoće, meso, žumanjak i iznutrice su glavi izvori tog "egzogenog" kolesterola. S druge strane, u tjelesnim stanicama, a daleko ponajviše u stanicama jetre sintetizira se "endogeni" kolesterol. Stoga - kolesterol dolazi iz hrane, ali i iz vlastite jetre.
U krvi se kolesterol nalazi u obliku lipoproteina. Nakon apsorpcije u crijevima masti (trigliceridi) i kolesterol transportiraju se u krv zaobilazno, putem limfnih žila, u obliku posebnih velikih lipoproteina koje nazivamo hilomikroni. Hilomikroni nastaju u crijevima od apsorbiranih masti i apoproteina koji nastaju u crijevnom epitelu. Oni su velike čestice (80-500 nm) i manje su guste od vode. Prvi su transportni oblik masnoća i ulaze u jetri ili masno tkivo. U masnom tkivu se masnoće samo odlažu, a u jetri se trigliceridi i kolesterol mogu odlagati ili/i biotransformirati u neke druge važne biomolekule kao što su žučne kiseline.
Za transport iz jetre u tkiva jetra gradi lipoproteine vrlo niske gustoće (eng. "very low density lipoproteins" ili VLDL). Ti lipoproteini sadržavaju vrlo velike količine triglicerida i kolesterola, a pošto su te tvari lakše od vode onda je i jasno da će čestice koje imaju daleko više lipida (triglicerida i kolesterola) nego proteina biti niske gustoće. Njihova veličina iznosi 30-100 nm. Čimbenici koji povećavaju sintezu triglicerida i lučenje VLDL-a u jetri uključuju hranu bogatu šećerima, unos alkohola, visoke koncentracije inzulina i niske koncentracije glukagona. Hilomikroni i VLDL lipoproteini se brzo metaboliziraju i uklanjaju iz krvi. Masno tkivo, srce i mišići primaju i metaboliziraju ili/i skladište lipide. Ulazak lipida u te stanice omogućeno je putem receptora i enzima lipoprotein-lipaze koji se nalaze na površini stanica krvnih žila i stanica tkiva. Lipoproteinski kompleks veže se za stjenku krvne žile gdje enzim hidrolizira trigliceride u masne kiseline i glicerol. Dio masnih kiselina se otpušta u krv ali daleko najveći dio završava u tkivima. Nakon predavanja dijela lipida tkivima u VLDL lipoproteini ima nešto manje lipida nego proteina, njihova prosječna gustoća se povisi i oni postaju lipoproteini niske gustoće (eng. "low density lipoproteins" - LDL). Njihova uloga jest prijenos kolesterola u jetru gdje se razgrađuju. U normalnim stanicama LDL biva razgrađen, a sinteza kolesterola se smanjuje. Broj mjesta na kojega se vežu LDL lipoproteini na membrani reguliran je staničnom potrebom za kolesterolom. Polovica ukupne količine LDL lipoproteina metabolizira se u jetri.
Zbog toga što LDL lipoproteini transportiraju kolesterol u arterije, povećana razina LDL-a povezana je s aterosklerozom, a s tim i infarktom srca i perifernim vaskularnim bolestima. Stoga se kolesterol unutar LDL lipoproteina još žargonski naziva i "loš kolesterol". Međutim, nije sam kolesterol zlo - zlo je nepovoljno transportiranje i skladištenje kolesterola u obliku LDL kolesterola. Znanstveni dokazi su pokazali da je koncentracija i veličina LDL lipoproteina ponajviše povezana sa stupnjem rizika od ateroskleroze nego koncentracija samog kolesterola unutar LDL čestica. LDL lipoproteini znatno variraju u veličini, pa imamo veće i manje čestice LDL-a. Pokazalo se da velika koncentracija malih LDL čestica puno više opasnija nego ukupna količina kolesterola. Razina LDL-a u mm/L  Interpretacija 
< 2,6  Znatno smanjen rizik od ateroskleroze 
2,6 - 3,3  Optimalno
3,3 - 4,1  Granično povišen LDL 
4,1-4,9 Visok LDL 
> 4,9 Vrlo visok LDL, opasnost od ateroskleroze 
Zbog toga što LDL lipoproteini transportiraju kolesterol u arterije, povećana razina LDL-a povezana je s aterosklerozom, a s tim i infarktom srca i perifernim vaskularnim bolestima. Stoga se kolesterol unutar LDL lipoproteina još žargonski naziva i "loš kolesterol". Međutim, nije sam kolesterol zlo - zlo je nepovoljno transportiranje i skladištenje kolesterola u obliku LDL kolesterola. Znanstveni dokazi su pokazali da je koncentracija i veličina LDL lipoproteina ponajviše povezana sa stupnjem rizika od ateroskleroze nego koncentracija samog kolesterola unutar LDL čestica. LDL lipoproteini znatno variraju u veličini, pa imamo veće i manje čestice LDL-a. Pokazalo se da velika koncentracija malih LDL čestica puno više opasnija nego ukupna količina kolesterola.
Jetra i crijeva sintetiziraju i luče najmanje lipoproteine veličine od 7,5 do 10 nm, najtopljivije u vodi i najbogatije lipoproteinima, a to su lipoproteini visoke gustoće (eng. "high density lipoproteins", HDL). HDL lipoproteini sadržavaju u svojoj jezgri kolesterolne estre. Tu kolesterolnu jezgru okružuju fosfolipidi i proteini. Koncentracija HDL lipoproteina u plazmi obrnuto je proporcionalna riziku obolijevanja od ateroskleroze. Smatra se da HDL služi za hvatanje viška kolesterola iz tkiva i prenošenje u jetru. HDL uklanja kolesterol iz perifernih tkiva te sprječava akumulaciju lipida u stjenkama arterija. Zbog toga se HDL još naziva i "dobri kolesterol", a što je njegova razina u krvi viša to je situacija bolja glede rizika ateroskleroze.

Hiperlipoproteinemije
Metaboličke bolesti zvane hiperlipoproteinemije jesu stanja kada je povišena razina lipoproteina u krvi. Dijagnoza podrazumijeva mjerenje serumskih lipida (kolesterola i triglicerida) natašte i usporedba s referentnim normalnih vrijednostima u odnosu na dob i spol. Rezultati mjerenja razine kolesterola je vrlo promjenljivo i ovisi o razdoblju tijekom dana pa čak i položaju tijela tijekom uzimanja uzorka krvi. Određene bolesti kao što su ciroza i hipertireoza daju nalaz povišene razine kolesterola. Posljedice povišene razine kolesterola u krvi može biti ateroskleroza ili pankreatitis.
Naravno, najopasnije povećanje razine lipoproteina u krvi jest povećanje razine LDL-a. S druge strane povećanje HDL-a u krvi je dobro i korisno, ali je zato smanjenje razine HDL-a opasno. Najbolji parametar u opisivanju rizika jest omjer LDL/HDL. Ukoliko je on od 1 do 1,5 tada govorima da je rizik od ateroskleroze mali. Međutim, ukoliko je taj omjer 2,3 u žena ili 3,5 u muškaraca tada je opasnost od ateroskleroze puno veća.
Hiperlipoproteinemije dijelimo na nekoliko tipova (Fredricksonova klasifikacija):
Hiperlipoproteinemija tipa I
Ovo je vrlo rijedak oblik (zvana još i "Buerger-Gruetz sindrom" ili "primarna hiperlipoproteinemija", or "familijarna hiperhilomikronemija"), rezultat je povišene razine hilomikrona
Hiperlipoproteinemija tipa II
Hiperlipoproteinemija tipa II je hiperlipidemija (hiperkolesterolemija) koja se po Fredricksonovoj klasifikaciji dalje dijeli na:
Tip IIa (povišen samo LDL)
Poligena hiperkolesterolemija
Familijarna hiperkolesterolemija (FH)
Tip IIb - kombinirana hiperlipidemija (povišena razina i LDL-a i VLDL-a, što vodi i povišenju razine triglicerida)
Familijarna kombinirana hiperlipoproteinemija
Sekundarna kombinirana hiperlipoproteinemija
Hiperlipoproteinemija tipa III
Kod ovog oblika povišena je razina hilomikrona i IDL-a (lipoproteini između VLDL-a i LDL-a).
Hiperlipoproteinemija tipa IV
Ovaj oblik nastaje zbog povišene razine samo triglicerida, pa se stoga još naziva i "hipergliceridemija" (ili "čista hipergliceridemija".
Hiperlipoproteinemija tipa V
Ovaj tip je vrlo sličan tipu I, samo što je povišena razina VLDL-a.
Neklasificirani oblici
Neklasificirani oblici su ekstremno rijetki :
Hipo-alfa lipoproteinemija
Hipo-beta lipoproteinemija

Prvi i četvrti oblik hiperlipoproteinemija obično su manje opasni od drugog, trećeg i petog oblika, ali je drugi oblik, s povećanjem LDL-a uvjerljivo najopasniji oblik hiperlipoproteinemije.
Zašto hiperlipoproteinemije nastaju? Prije svega uzrok je u određenim genskim deficitima zbog čega dolazi do pojačane proizvodnje kolesterola u jetri ili nemogućnosti ulaska LDL-a iz krvi u tkiva i jetru. Tada se LDL nagomilava u krvi i u jednog trenutku počinje se nakupljati na stjenkama krvnih žila. Osim loše genetike, koja se smatra glavnim uzrokom hiperlipoproteinemija, loša prehrana velikim dijelom doprinosi ovom metaboličkom poremećaju. Čovjekov metabolizam nije "ugođen" za prevelik unos životinjskih masnoća, a danas su životinjske masnoće u prehrani razvijenih društava i prezastupljene. Nadalje, neke druge bolesti mogu izazvati hiperlipoproteinemije. To su prije svega šećerna bolest, hipertireoidizam, nefrotični sindrom, uremija, ciroza, i alkoholizam. Nadalje, upotreba lijekova na bazi estrogena, tiazida, izotretinoina te pojedinih beta blokatora može izazvati hiperlipoproteinemije. Također su dob i spol važan faktor - muškarci obično imaju nešto višu razinu kolesterola u krvi, a žene nešto manju. S godinama, ženama nakon menopauze se razina kolesterola povisi. Testosteron i anabolički steroidi podižu razinu LDL-a tj. nepovoljno mijenjaju omjer LDL/HDL.
Sama za sebe, hiperlipoproteinemija nije klasična bolest - pacijent ne osjeća nikakve tegobe, ali povišena razina masnoća u krvi ključan je faktor rizika obolijevanja od ateroskleroze, koja, opet vodi u ishemijsku bolest srca i infarkt srca ili mozga. Hiperlipoproteinemija često je udružena sa dijabetesom melitusom tipa 2 i hipertenzijom, a tada se tak kompleks bolesti naziva metabolički sindrom.
Tretman hiperlipoproteinemija obavezno započinje dijetetskim mjerama koje imaju za cilj smanjiti unos masti i kolesterola putem hrane. No, ukoliko dijetetske mjere nisu dovoljne pristupa se uvođenju hipolipemika u liječenje. Ali, nikada ne treba smetnuti s uma da je pravilna prehrana preduvjet liječenja lijekova i bez pravilne prehrane nema smisla uzimati hipolipemike - učinak skupih lijekova uništit će se unosom kolesterola. Stoga, uzimanje hipolipemika nije i ne može biti "licenca" za nastavak s lošim prehrambenim običajima.

Dijeteske mjere
Prvi stupanj u liječenju hiperlipoproteinemija jest promjena načina prehrane. Tu se mora istaći da promjena načina prehrane kod dijagnosticirane hiperlipoproteinemije nije i ne može biti privremena - ona je trajna i treba je se držati tijekom cijeloga života. Promjena načina prehrane kod većine osoba s povišenim masnoćama u krvi pozitivno djeluje, međutim, nije pravilo - neke osobe mogu cijeloga života jesti hranu bogati masnoćama i kolesterolom a da im koncentracija LDL-a i ukupnog kolesterola nikada ne poraste iznad granične vrijednosti. S druge strane nekim osobama, unatoč vrlo strogoj dijeti razina masnoća u krvi ne pada. To ovisi prije svega o genima, ali treba istaći da ima više osoba kod kojih pridržavanje pravila antikolesterolske prehrane ipak djeluje. Dijeta prije svega djeluje kod osoba kojima su više povišeni trigliceridi nego kolesterol, kod osoba kod kojih je glavni problem metabolički poremećaj uslijed kojega jetra sintetizira previše kolesterola. Kod takvih osoba dijeta nije dovoljna i mora se krenuti u liječenje lijekovima.
Ključ razumijevanja važnosti prehrane kod hiperlipidemija jest razlikovanje onih namirnica bogatih zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom i koje nisu dopuštene ili su dopuštene u malenim količinama, od onih namirnica koje sadržavaju uglavnom nezasićene masne kiseline i mali kolesterola.
Ljudi općenito vole masnu hranu. Takva hrana je obično ukusnija i daje bolji osjećaj sitosti. Obično su namirnice životinjskog porijekla puno bogatije kolesterolom od namirnica biljnog porijekla. Namirnice bogate kolesterolom jesu meso, pogotovo masna svinjetina, iznutrice, punomasno mlijeko, punomasni sirevi, jaja (samo žumanjak). Iako je margarin uglavnom biljnog porijekla treba istaći da i on može izazvati povišenje razine LDL-a.
Prehrana osoba s povišenim masnoćama u krvi ne treba biti skroz lišena mesa - mnoge vrste mesa sadržavaju vrlo malo kolesterola i zasićenih triglicerida - teletina i piletina su dopuštene, a riba je izrazito pozitivna, čak neophodna. Od mliječnih proizvoda treba birati posno (obrano) mlijeko i mliječne proizvode s malo masnoća - jogurt, posni sirevi i sl. Valja izbjegavati sirne namaze i vrhnje. Jaja su uglavnom nedopuštena zbog žumanjka koji sadržava izrazito visoke količine kolesterola, ali ne i bjelanjak koji ga ne sadržava. Voće i povrće (s iznimkom kokosa) je dopušteno, kao i žitarice. Također, dopuštena su i biljna ulja, a pogotovo maslinovo. Vrlo je povoljan učinak raznih orašastih plodova poput badema, oraha i lješnjaka koji sadržavaju dosta esencijalnih nezasićenih masnih kiselina.
Plava riba kao što je skuša i srdela bogata je polinezasićenim omega-3 masnim kiselinama koje povoljno djeluju na razinu kolesterola u krvi i stoga je u prehrani osoba s povišenom razinom kolesterola vrlo povoljna. Također, i maslinovo ulje te orašasti plodovi. Najpovoljnija prehrana za zaštitu od visokog kolesterola jest tzv. "mediteranska prehrana". Naime, stanovnici mediteranskog bazena tradicionalno jedu mnogo plave ribe (srdela, skuša) i ostalih plodova mora, koriste uglavnom maslinovo ulje, dosta češnjaka te voća i povrća. Osim toga tradicionalno se preferira vino, pogotovo crno, za koje postoje indicije da štiti od aterosklerotskih pojava. Primjer za to jest tipična tradicionalna dalmatinska kuhinja. U Hrvatskoj bi se očekivala znatna razlika u učestalosti kardiovaskularnih oboljenja između populacije Dalmacije, Primorja i Istra, s jedne strane u odnosu na unutrašnjost Hrvatske, pogotovo Slavoniju gdje se tradicionalno preferira hrana bogata svinjskim mesom i žitaricama. Međutim, takve tradicionalne razlike u prehrani su u moderno vrijeme - iščezle! Naime, današnja prehrana Dalmatinaca umnogome je drugačija i daleko je sličnija prehrani Slavonaca nego prije 100 godina. Riba, pogotovo srdela više nije "hraniteljica Dalmacije", to su sada hipermarketi s industrijski obrađenom hranom, a učestalost hiperlipoproteinemija u Dalmaciji nije ništa manja nego u Slavoniji.
No, tradicionalan dalmatinski obrok sa ribom prženom na žaru s češnjakom i maslinovim uljem, blitvom i krumpirom, salatom od mišanca koja je začinjena vinskim octom i maslinovim uljem, te jednom čašom plavca malog morao bi biti odabir svake osobe koja ima povišenu razinu kolesterola.

Hipolipemici
Ukoliko se dijeteskim mjerama povišena razina kolesterola i triglicerida ne može značajnije spustiti tada je neophodno primjeniti lijekove za snižavanje povišene razine masnoća u krvi. Hipolipemici su potrebni pogotovo kod osoba koje pate od dijabetesa i srčanih bolest, a ponekad se moraju primjeniti i kod osoba kojima je visoki kolesterol jedini problem, ali u obitelji imaju slučajeva ateroskleroze.
Dvije su glavne strategije - smanjiti apsorpciju masnoća u probavnom sustavu ili blokirati sintezu novih masnoća u jetri i pojačanje učinka tkivne lipoprotein lipaze. Hipolipemike dijelimo na:
Inhibitori HMG-CoA reduktaze (Statini) - simvastatin, lovastatin, pravastatin, fluvastatin, atorvastatin, cerivastatin, rozuvastatin
Fibrati - gemfibrozil, klofibrat, bezafibrat, fenofibrat, simfibrat, ronifibrat, ciprofibrat, etofibrat i klofibrid.
Adsorbensi žučnih kiselina - kolestiramin, kolestipol, kolekstran, kolesevelam.
Derivati nikotinske kiseline - niceritrol, nikotinska kiselina, nikofuranoza, aluminijav nikotinat, nikotinil alkohol, acipimoks
Ostali hipolipemici - dekstrotiroksin, probukol, tiadenol, benfluoreks, meglutol, omega-3-nezasićene masne kiseline, magnezijev piridoksal 5-fosfat glutamat, polikozanol i ezetimib

Statini djeluju na način da potiru sintezu kolesterola u jetri i snižavaju LDL. Fibrati potiču lipoprotein lipazu i korisni su stanjima kada treba sniziti razinu triglicerida u krvi i VLDL. Adsorbensi žučnih kiselina spriječavaju ponovnu apsorpciju (enterohepatičju cirkulaciju) žučnih kiselina i izvode ih iz organizma zbog čega jetra mora trošiti više kolesterola za proizvodnju žučnih kiselina i što rezulatira povlačenjem kolesterola iz krvi. Derivati nikotinske kiseline uključujući i vitamin B3, a u jetri smanjuju proizvodnji VLDL-a. Ostali hipolipemici imaju razne mehanizme, probukol snižava LDL, a najnoviji ezetimib prvi je specifični inhibitor apsorpcije kolesterola iz tankog crijeva. Ipak, iz skupine ostalih hipolipemika najviše se koriste pripravci s omega-3-nezasićenim masnim kiselinama.

Statini
Statini ili inhibitori HMG-CoA reduktaze najvažnija je skupina hipolipemika. Zbog njihove učinkovitosti u novije vrijeme oni postaju izrazito važni lijekovi, njihova potrošnja izrazito raste i oni postaju jedna od najpropisivanijih skupina lijekova, uglavnom u zapadnim zemljama gdje je problem hiperlipoproteinemija i najizrazitiji.

Povijest statina
Statine su 1971. godine otkrili Akira Endo i Masao Kuroda iz Tokija. Istraživali su određene mikroorganizme i otkrili da oni luče određene tvari koje se ponašaju kao inhibitori enzima drugih mikroorganizama. Te tvari su zapravo služile za obranu određenih plijesni od drugih gljivica. Naime, one su blokirale enzime koji sintetiziraju mevalonat, spoj koji je preteča ergosterola, sastavnog dijela stijenke mnogih mikroorganizma.
No, došlo se na ideju da bi takve tvari mogle blokirati i enzim koji u ljudskoj jetri čini dio mehanizma za sintezu kolesterola. Prvi takav spoj bio je mevastatin (ML-236B), tvar kojega luči plijesan Penicillium citrinum. Godine 1976. farmaceutska tvrtka Merck & Co zainteresirala se za ove pokusne spojeve u uključila se u istraživanja. Nedugo nakon toga iz plijesni Aspergillus terreus izoliran je lovastatin (mevinolin, MK803) prvi statin koji je prošao sva klinička istraživanja i postao lijek.
Nakon velikog uspjeha lovastatina uslijedio je dolazak i drugih statina – simvastatin, pravastatin, cerivastatin, atorvastatin, fluvastatin te najnoviji rozuvastatin. No, cerivastatin, važna statinska uzdanica Bayera povučena je tijekom ljeta 2001. godina zbog pojava opasnih nuspojava (rabdomioliza) kada se koristio u kombinaciji s fibratima.
Danas su statini, unatoč svojoj vrlo visokoj cijeni izrazito propisivani, pogotovo u razvijenim zemljama čiju populaciju muči ateroskleroza i hiperlipoproteinemije. Njihova potrošnja je danas u velikom uzletu, a u nekim zemljama, kao što je Velika Britanija, mogu se kupiti i bez recepta.

Djelovanje statina
Statini, najučinkovitiji lijekovi za snižavanje razine kolesterola u krvi snižavaju LDL za 30 do 50%. Ipak, oni imaju manji učinak u odnosu na fibrate kada je u pitanju snižavanje razine triglicerida u krvi I podizanje razine HDL-a u krvi. Kako 50% kolesterola u krvi potječe iz hrane liječnici, barem teorijski, propisuju statine nakon što se uvjere da dijetetske mjere ne daju očekivane rezultate. U praksi, dijetetske mjere imaju slab učinak i mnogi liječnici preskaču taj liječenje hiperlipoproteinemija dijetetskim mjerama i idu izravno na propisivanje statina. Osoba koja jednom počne uzimati statina obično ih nastavlja uzimati do kraja života.
Statini imaju važnu ulogu u primarnoj I sekundarnoj prevenciji ishemijske bolesti srca I srčanog infarkta. Istraživanja pokazuju da statini imaju I dodatne učinke – protuupalne, djeluju protiv demencije te raka.
Statini se dijele na dvije skupine:
prirodni statini, dobiveni fermentacijom iz mikroorganizama - lovastatin, simvastatin i pravastatin
sintetski statini – fluvastatin, atorvastatin, cerivastatin I rozuvastatin
Pokazalo se da su prirodni statini djelotvorniji u snižavanju LDL-a, ali ne postoji razumno objašnjenje ovog fenomena.

Mehanizam djelovanja statina
Do nedavno se smatralo da statini djeluju samo preko jednog mehanizma – blokadom HMG-CoA reduktaze, ali sada se zna da oni imaju I dodatne mehanizme djelovanja koji ih čine dosta učinkovitim lijekovima. Statini kompetitivno i reverzibilno blokiraju HMG-CoA reduktazu, enzim koji reducira 3-hidroksi-3-metilglutaril koenzim A u jetri. Ta redukcija ključan je korak u sintezi kolesterola, a HMG-CoA reduktaza limitirajući je enzim. Naime, količina sintetiziranog kolesterola izravno ovisi o aktivnosti ovog enzima. Njegovom blokadom dolazi do smanjenja sinteze kolesterola u jetri.
Iako statini blokiraju sintezu endogenog kolesterola, njihov učinak je jači od učinka samo tog mehanizma. Smanjujući razinu kolesterola u stanicama jetre statini neizravno uzrokuju povećanje broja LDL-receptora na površini stanicama jetre, što uzrokuje povećano uklanjanje LDL-a iz krvi.
Osim toga, statini djeluju na prevenciju ateroskleroze I mimo snižavanja razine kolesterola u krvi. Znanstvenici vjeruju da statini sprječavaju kardiovaskularne bolesti preko četiri moguća mehanizma (nisu do karaj razjašnjena niti dokazana):
poboljšanje funkcije endotelnih stanica
ublažavajući upalne reakcije
održavajući stabilnost plaka krvnih žila
sprječavanje formiranja ugrušaka
Unatoč početnoj zabrinutosti da statini mogu povećati rizik od raka, razne su studije pokazale da statini mogu čak I smanjiti rizik od raka I za 50%. Velika studija iz 2005. godine pokazala je da su osobe koje su tijekom 5 godina uzimale statine imale smanjeni rizik od raka debelog crijeva za čak 50%. U svibnju 2005. godine izašla je studija koja je govorila da statini smanjuju rizik od velikog broja vrsta tumora za 50%. No, nije jasno je li primijećeni pad učestalosti tumora bio rezultat samih statina ili promjene načina života osoba s povišenom razinom kolesterola u krvi.

Sigurnost terapije statinima
Statini su uglavnom sigurni lijekovi i pogodni su za dugotrajnu, višegodišnju primjenu. Iako se kod mnogih pacijenata koji uzimaju statine pojavljuje slabost mišića i probavne tegobe, ove nuspojave se obično povlače nakon snižavanja doze. Može se dogoditi poremećaj jetrenih enzima, ali nakon prestanka uzimanja statina taj se poremećaj povlači. Također, kod nekih pacijenata se pojavljuje i glavobolje.
Najopasnija moguća nuspojava kod terapije statinima jest rabdomioliza (patološki raspad skeletalnih mišića) može dovesti do akutnog zatajenja bubrega kada razgradni produkti mišića oštete bubrege. Studija iz 2004-te godine otkrila je da od 10 000 pacijenata koji uzimaju statine tijekom jedne godine u njih 0,44 nastupi rabdomioliza. No, jedino je cerivastatin iskakao iz te skupine jer je kod njega opasnost od rabdomiolize bila 10 puta veća, pa je zato i uklonjen sa tržišta. No, kombiniranjem statina s fibratima, još jednom skupinom hipolipemika, rizik od rabdomiolize znatno raste. Većina je liječnika danas napustila rutinsko mjerenje razine jetrenih enzima i keratin kinaze u krvi, iako se ova praksa još uvijek smatra korisnom pogotovo u onih pacijenata koji uzimaju visoke doze statina ili onih koji uzimaju kombinaciju statina i fibrata te u onih pacijenata u kojih se razvije mišića slabost ili poremećaj bubrega.

Klinički prijepori učinkovitosti statina u prevenciji kardiovaskularnih bolesti
Statini se koriste za primarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti - kad se u neke osobe pronađe povišeni kolesterol propisuju se statini kako bi se takva osoba zaštitila od ateroskleroze, angine pectoris ili infarkta. Kada osoba koja je preživjela infarkt uzima statine to se naziva sekundarna prevencija. Upravo osobe koje su preživjele infarkt imaju najveću korist od liječenja statinima. Prema nekim istraživanjima da bi se spasile 4 osobe od smrti od infarkta, te 7 osoba od infarkta (bez smrtnog ishoda) onda statistički 100 osoba mora uzimati primjerice simvastatin tijekom 6 godina. To je sekundarna prevencija, stanje kod osoba koje su već preživjele jedan infarkt i srčani su bolesnici koji najviše profitiraju od tih statina. Ali, da bi se spasilo 7 osoba od smrti od infarkta i 20 osoba od infarkta (bez smrtnog ishoda), tada čak 1000 pacijenata s povišenim kolesterolom mora uzimati statine svaki dan tijekom 5 godina. A kada se tome doda činjenica da su ti svi lijekovi skupi - pakiranje atorvastatina od 20 mg, stoji oko 243 kn - kada pomnožimo s 12 i opet s 5 dolazimo do brojke od oko 15 000 kn samo za jednog pacijenta, tj. 15 000 000 kuna za onih 1000 pacijenata o kojima govorimo. Sedam ljudskih života ipak vrijedi tolike novce, ali pacijenti moraju biti svjesni velikog novca koji se u njih. Neki pacijenti nisu svjesni visoke cijene statina, tim prije jer se statini dobivaju na teret osiguravateljskih kuća, pa tijekom terapije zaboravljaju na važnost dijetetskih mjera i nastave konzumirati nedopuštene namirnice, a time se obezvrjeđuje velika investicija u obliku uzimanja statina. Stoga u svijetu države sve manje novca daju za statine, a sami pacijenti moraju plaćati sve veći postotak pune cijene lijeka.

Fibrati
Fibrati ili derivati fibrične kiseline (gemfibrozil, klofibrat, bezafibrat, fenofibrat, simfibrat, ronifibrat, ciprofibrat, etofibrat i klofibrid) lijekovi su koji potiču aktivnost lipoprotein lipaze. Taj enzim odcjepljuje lipide iz lipoproteina, te se njegovom aktivacijom ubrzava metabolizam lipoproteina, odnosno triglicerida. Oni, također, povisuju razinu HDL-a, "dobrog kolesterola" u krvi. Povećavanjem aktivnosti lipoprotein lipaze dolazi do smanjenja stvaranja VLDL-a i pojačanog izlučivanja kolesterola u žuč. Osim na lipoproteine, fibrati djeluju i na fibrinolitičke i koagulacijske mehanizme u krvi što za posljedicu uma smanjeni rizik stvaranja ugrušaka u krvi. Oni se koriste više za liječenje hiperlipoproteinemija kod kojih je značajnije povećana razina triglicerida tj. hilomikrona i VLDL-a, tj. u slučajevima hiperlipoproteinemija tipa II, III, IV i V. Oni nisu toliko značajni kao statini i većinom su izgubili onaj značaj kojega su imali u vrijeme dok su bili jedini najvažniji hipolipemici. Danas se iz te skupine ponajviše koristi gemfibrozil, najvažniji lijek iz skupine hipolipemika fibrata. Drugi fibrati se daleko manje koriste - bezafibrat i fenofibrat slični su gemfibrozilu i možda nešto učinkovitiji u liječenju povišene razine LDL-a. Klofibrat je bio prvi lijek iz ove skupine, međutim, danas je opsoletan jer se otkrilo da je kancerogen, tj. povećava rizik od nastanka raka probavnog sustava. Dugotrajna primjena fibrata može izazvati kolelitijazu (kamenac u žuči) i pankreatitis. Zbog toga su oni neprikladni lijekovi za liječenje osoba koje pate od žučnih kamenaca. Također, može se javiti i miozitis. Kombiniranjem sa statinima može doći do opasne rabdomiolize, pa se primjena fibrata sa statinima uglavnom izbjegava. Zanimljivo je da fibrati, posebno bezafibrat ima povoljan učinak na razinu šećera u pacijenata s dijabetesom melitusom tipa 2, a fenofibrat povoljno djeluje u pacijenata koji pate od gihta jer povećava izlučivanje mokraćne kiseline iz organizma.

Adsorbensi žučnih kiselina
Adsorbensi žučnih kiselina su nekoć bili najznačajniji lijekovi za liječenje hiperlipoproteinemija jer drugih lijekova, praktički, nije bilo ili su bili slabo učinkoviti. To su prije svega kolestiramin i kolestipol, ali i kolekstran i kolesevelam. U pitanju su polimeri, smole koje spadaju u skupinu polimera koje nazivamo ionski (kationski) izmjenjivači. Adsorbensi žučnih kiselina nazivaju se još i sekvestranti (odstranjivači) žučnih kiselina. Naime, na polimernom nosaču nalaze se pozitivno navijene kvaterne amonijeve skupine, uravnotežene negativno nabijenim kloridnim ionima. No, u kontaktu sa negativno nabijenim žučnim kiselinama dolazi do vezivanja na kvaterne amonijeve skupine na polimernom nosaču, čime se žučne kiseline fiksiraju za te polimere i ne mogu se više vratiti u krvotok, te zajedno s fecesom izlaze iz organizma. Zbog toga dolazi do pojačanog gubitka žučnih kiselina, a jetra pokušava nadoknaditi taj gubitak pojačanom proizvodnjom žučnih kiselina pri čemu se kao sirovina koristi kolesterol. Jetra, stoga, počinje izvlačiti kolesterol iz krvi kako bi ga koristila u proizvodnji žučnih kiselina i njegova razina u krvi počinje padati.
Zanimljivo je da se takvi lijekovi uzimaju u obliku prašaka i to u vrlo velikim količinama - u početku se koristi 4 grama a doza raste i do 25 grama na dan. Obično se ti prašci uzimaju s tekućinama i hranom - uzimanje samo s vodom je neprikladno zbog lošeg okusa.
Mogu se pojaviti brojne probavne nuspojave koje su često i neugodne - nadutost, flatulencija, žgaravica i opstipacije - pogotovo kada se uzimaju više doze. Također, zbog činjenice da oni mogu vezati i lijekove a ne samo žučne kiseline adsorbensi žučnih kiselina stupaju u interakcije s mnogim lijekovima. Danas je njihova upotreba uglavnom ograničena i rijetka.

Registar lijekova u RH 2005:

C10      Pripravci za snižavanje serumskih lipida (Hipolipemici)
C10A    Pripravci koji snizuju kolesterol i trigliceride
C10AA  Inhibitori HMG CoA reduktaze
            fluvastatin - Lescol
            lovastatin – Artein, Holetar
            simvastatin – Lipex, Statex, Vasilip
            atorvastatin – Atoris, Sortis, Tulip
            pravastatin – Statikard, Statim
C10AB  Fibrati
            gemfibrozil - Elmogan

Lovastatin
Lovastatin je bio prvi statin koji je došao na tržište. Izoliran je iz plijesni Aspergillus terreus. Snažan je inhibitor sinteze vlastitog kolesterola u obliku neaktivnog laktona koji se poslije apsorpcije u probavnom sustavu brzo hidrolizira u odgovarajući otvoreni hidroksi kiseli terapijski aktivni oblik. Dakle, lovastatin je "prolijek" Djeluje kao specifičan kompetitivni inhibitor 3-hidroksi-3-metilglutaril-koenzim A reduktaze (HMG-CoA reduktaza), enzima koji katalizira pretvaranje HMG-CoA u mevalonat, što je početna faza biosinteze kolesterola. HMG-CoA ponovno se lako metabolizira u acetil-CoA, koji sudjeluje u mnogim biosinteznim procesima u organizmu.
Lovastatin vrlo djelotvorno snižava razinu ukupnoga kolesterola, LDL- i VLDL-kolesterola u bolesnika s heterozigotnom porodičnom i neporodičnom hiperkolesterolemijom i u onih s mješovitim hiperlipoproteinemijama. Umjereno povisuje koncentraciju HDL-kolesterola i snižava razinu triglicerida u plazmi.
Učinak lijeka na serumsku koncentraciju lipida pokazuje se već nakon dva tjedna liječenja, a najveći je između 4. i 6. tjedna liječenja. Ljekovito djeluje čitavo vrijeme liječenja. Kad se liječenje lovastatinom prekine, razina ukupnoga kolesterola vrati se na onu prije liječenja. Djelotvorna dnevna doza iznosi 30 mg.
Lovastatin je djelotvoran hipolipemik u bolesnika s reguliranom šećernom bolešću (tipa I i II) i primarnom hiperkolesterolemijom. Učinak na razine lipida u krvi u dijabetičara sličan je onome u nedijabetičara. Klinička su ispitivanja pokazala da je lovastatin kao samostalan lijek i u kombinaciji s kolestipolom usporio napredovanje koronarne ateroskleroze.
Lovastatin se koristi za snižavanje povišenih razina ukupnoga i LDL-kolesterola u bolesnika s primarnom hiperkolesterolemijom ako dijetom i drugim nefarmakološkim mjerama nije postignut odgovarajući učinak. Također, povisuje koncentraciju HDL-kolesterola te zato smanjuje omjer LDL/HDL i ukupni kolesterol/HDL-kolesterol. Nadalje, koristi se za snižavanje povišenih razina kolesterola u bolesnika s kombiniranom hiperkolesterolemijom i hipertrigliceridemijom kad je hiperkolesterolemija osnovni poremećaj. Liječenje lovastatinom nema smisla kad je hipertrigliceridemija osnovni poremećaj (tj. hiperlipoproteinemija tipa I, IV i V). Ne smiju ga rabiti trudnice i dojilje te pacijenti sa značajno oštećenom jetrom. Oprez je potreban u bolesnika s difuznim mialgijama, mišićnom osjetljivošću i/ili znatnim povišenjem koncentracije kreatin fosfokinaze te u bolesnika kojima su jetrene transaminaze povišene. Najčešće nuspojave jesu flatulencija, proljev, zatvor, probavni poremećaji, mučnina, vrtoglavica, zamućen vid, glavobolja, mišićni grčevi, bolovi u mišićima, kožni osip i bol u trbuhu.
Registrirani u RH za 2005: Artein (LEK), Holetar (KRKA)

Simvastatin
Simvastatin je uz atorvastatin najpropisivaniji statin a vjerojatno i najpoznatiji, sinonim za statine. Simvastatin se dobiva polusinteski, iz fermentacijskog produkta plijesni Aspergillus terreus. Kao i lovastatin i on je prolijek - sam simvastatin je inaktivni lakton, hidrolizira se nakon oralne primjene u odgovarajući hidroksikiselinski oblik. To je glavni metabolit i inhibitor 3-hidroksi-3-metilglutaril-koenzim A (HMG-CoA) reduktaze, enzima koji katalizira rani i najsporiji stadij u biosintezi kolesterola, pretvorbu HMG-CoA u mevalonat. Budući da je pretvorba HMG-CoA u mevalonat rani stupanj u biosintezi kolesterola, ne očekuje se da terapija simvastatinom dovede do nakupljanja moguće toksičnih sterola. Osim toga, HMG-CoA se odmah metabolizira natrag u acetil-CoA, koji sudjeluje u mnogim procesima biosinteze u tijelu. Simvastatin snižava koncentraciju ukupnog kolesterola u plazmi, koncentracije lipoproteina niske gustoće (LDL), triglicerida i lipoproteina vrlo niske gustoće (VLDL). Osim toga, simvastatin je povećava lipoproteine visoke gustoće (HDL) kod bolesnika s obiteljskim i neobiteljskim oblikom hiperkolesterolemije i kod bolesnika s miješanom hiperlipidemijom, a dijeta nije donjela rezultate. Značajan učinak postiže se za 2 tjedna liječenja, a maksimalni terapijski učinak za 4 do 6 tjedana. Nakon prestanka liječenja simvastatinom vrijednosti kolesterola i lipida vraćaju se na vrijednosti od prije početka liječenja. Djelotvorne dnevne doze jesu 20 ili 40 mg.
Istraživanja su pokazala da simvastatin snižava ukupnu smrtnost u bolesnika s koronarnom bolesti srca, rizik od fatalnih i nefatalnih cerebrovaskularnih događaja (moždani udar i prolazni ishemički napad). Simvastatin usporava napredovanje ateroskleroze.
Stoga se simvastatin koriste i za primarnu prevenciju ateroskleroze snižavanjem povišenog ukupnog i LDL kolesterola, apolipoproteina B, triglicerida i povećavem HDL kolesterol u bolesnika s hiperlipoproteinemija tipa IIa, IIb i III, IV. Također, koristi se i za sekundarnu preveciju infarkta srca, u pacijenata s već razvijenom aterosklerozom i anginom pectoris za prevenciju novog srčanog infarkta ili/i moždanog udara.
Trudnije ne smiju koristiti simvastatin zbog toga što je kolesterol ključan za razvoj i rast embrija i fetusa. Upotreba simvastatina u trudnica može rezultirati poremećajima ploda. Također, ne smije se koristiti niti u slučajevima aktivne bolesti jetre ili nerazjašnjenih, trajno povišenih vrijednosti serumskih transaminaza. Simvastatin i drugi inhibitori HMG-CoA reduktaze mogu ponekad izazvati miopatiju koja se očituje kao mišićna bol ili slabost povezana s očitim porastom kreatin kinaze (CK) (više od 10 puta od gornje granice normale). Bolesnike koji počinju liječenje simvastatinom treba upozoriti na rizik od miopatije i uputiti ih da odmah prijave nerazjašnjene bolove, slabost ili osjetljivost u mišićima. Moguće nuspojave jesu bol u trbuhu, opstipacija i nadutost, opća slabost i glavobolja.
Registrirani u RH za 2005: Lipex (MERCK SHARP&DOHME), Statex (PLIVA), Vasilip (KRKA)

Pravastatin
Pravastatin je kompetetivni je inhibitor HMG-CoA redukaze, enzima koji katalizira limitirajući korak u biosintezi kolesterola i snižava razinu lipida na dva načina - prvo, reverzibilnom blokadom HMG-CoA u jetri dolazi do značajnog pada biosinteze kolesterola u jetri, pa se provećava broj LDL receptora na površini jetrenih stanica uz pomoć kojega se LDL povlači iz krvi i jetru. Drugo, pravastatin blokira nastajanje LDL-a time što blokira izgradnju VLDL-a, od kojega LDL i nastaje. Stoga pravastatin smanjuje serumske razine ukupnog kolesterola, LDL-a, apoliporoteina B, VLDL-a i triglicerida, a serumske razine HDL-a i apolipoproteina B se povećava.
Pravastatin se koristi, u kombinaciji s striktnim dijetetskim mjerama, za snižavanje razine kolesterola. Koristi se u primarnoj prevenciji kod bolesnika bez simptoma koronarne bolesti srca jer ova terapija smanjuje rizik od infarkta miokarda i smrtnost. Također, koristi se i u sekundarnoj prevenciji kod osoba koje već imaju aterosklerozu i koronarnu bolest srca za priječavanje pojave infarkta. Pravastatin smanjuje ukupnu smrtnost i smrtnost od koronarne bolesti srca te smanjuje učestalost cerebrovaskularnih incidenata. Definirana dnevna doza iznosi 20 mg.
Pravastatin se ne smije primijeniti u slučajevima teškog poremećaja funkcije jetre, trajnog povišenja vrijednosti serumskih transaminaza, teškog poremećaja funkcije bubrega, kongenitalne galaktozemije, sindroma malapsorpcije glukoze i galaktoze kao i deficita laktaze zbog prisustva laktoze u lijeku. Također, pravastatin, kao niti druge statine ne smiju koristiti trudnice i dojilje.
Najčešće su nuspojave gastrointestinalne naravi, glavobolje te kožni osipi. Zabilježeni su rijetki slučajevi miopatije (u obliku grčeva, te bolova u mišićima) koji su u nekim slučajevima povezani s rabdomiolizom.
Registrirani u RH za 2005: Statim (BELUPO), Statikard (PLIVA)

Atorvastatin
Atorvastatin je statin koji je, za razliku od lovastatina, simvastatina i pravastatina u potpunosti sintetski spoj i ne dobiva se iz prirodnih izvora nego kemijskom sintezom. On je selektivni, kompetitivni inhibitor HMG-CoA-reduktaze, enzima koji katalizira pretvorbu 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzima A u mevalonat, koji je preteča sterola, uključivši kolesterol. Time dolazi do sniženja koncentracije kolesterola i lipoproteina u plazmi te povećanja broj receptora za LDL na površini stanica jetre, čime se pospješuje vezanje i razgradnja LDL. Atorvastatin smanjuje stvaranje LDL te broj njihovih čestica. Atorvastatin izaziva znatan i trajan porast aktivnosti LDL-receptora, što je povezano s povoljnom promjenom kakvoće čestica LDL u krvi. Ispitivanje učinka doza atorvastatina pokazalo je da on smanjuje koncentraciju ukupnog kolesterola (30%-46%), LDL-kolesterola (41%-61%), apoproteina B (34%-50%) i triglicerida (14%-33%) te da istovremeno u različitom obimu povećava razinu HDL-kolesterola i apolipoproteina A1. Atorvastatin učinkovito snizuje razinu LDL-kolesterola u bolesnika s porodičnom homozigotnom hiperkolesterolemijom koji obično ne reagiraju dobro na liječenje hipolipemicima. Koristi se za sniženje povišenih vrijednosti kolesterola i triglicerida ukoliko se druge poduzete mjere (npr. dijeta, tjelesna aktivnost, smanjenje tjelesne mase) nisu pokazale dostatnima. Djelotvorna dnevna doza atorvastatina iznosi 10 mg.
Atorvastain se ne smije uzimati u slučaju bolesti jetre ili nerazjašnjene i trajno povišene vrijednosti testova funkcije jetre (serumskih transaminaza), bolesti skeletnih mišića, trudnoće ili moguće trudnoće te dojenja. Oprez je potreban u osova s problematičnim radom jetre - ukoliko su vrijednosti jetrenih enzima povišene tada se doza treba smanjiti ili skroz obustaviti liječenje. U slučajevima pojave bola u mišićima neophodno je provjeriti razinu mišićnih enzima (CPK) u krvi. Ako vrijednost CPK ostane povišena dulje vrijeme, dozu treba smanjiti ili obustaviti liječenje atorvastatinom. Atorvastatin, moraju oprezno uzimati osobe koje troše velike količine alkohola.
Najčešće nuspojave u liječenju atorvastatinom jesu opstipacija, nadutost, težina u želucu, bol u želucu, glavobolja, mučnina, mišićna bol (mialgija), osjećaj slabosti, proljev i nesanica.
Registrirani u RH za 2005: Sortis (PFIZER), Atoris (KRKA), Tulip (LEK)

Fluvastatin
Fluvastatin je hidrofilni statin i potpuno je sintetski lijek. Kompetitivni je inhibitor HMG-CoA reduktaze, odgovornog enzima za pretvaranje HMG-CoA u mevalont, koji je prekursor sinteze sterola, uključujući kolesterol. Glavno djelovanje fluvastatina odvija se u jetri, gdje se nalazi u obliku racemata, a farmakološki učinak ima samo jedan od dva eritroenantiomera. Inhibicijom biosinteze kolesterola smanjuje se sadržaj kolesterola u stanicama jetre, što potiče sintezu receptora za lipoproteine niske gustoće (LDL), što istovremeno povećava prelazak čestica LDL u jetrene stanice. Konačni ishod ovih mehanizama je smanjenje koncenrtacije kolesterola u plazmi.
U bolesnika s hiperkolesterolemijom, liječenje s fluvastatinom dovodi do sniženja ukupnog kolesterola kao i kolesterola vezanog na LDL te apolipoprotein B. Fluvastatin pored toga umjereno snižava trigliceride, a izaziva povišenje kolesterola vezanog na HDL. Pored toga, liječenje fluvastatinom signifikantno usporava napredovanje koronarne ateroskleroze u muškaraca i žena s primarnom hiperkolesterolemijom, uključujući i blage oblike, kao i predhodno postojeću koronarnu srčanu bolest. Fluvastatin značajno usporava napredovanje koronarnih aterosklerotičnih lezija što je dokazano mjerenjem promjena minimalnog promjera lumena po pacijentu, procentualnog promjera stenoze ili stvaranja novih lezija.
Fluvastatin se koristi za liječenje hiperkolesterolemija i primarnih mješanih hiperlipoproteinemija (Frederickson tip IIa i IIb), kada dijeta ne daje zadovoljavajući učinak. Također, koristi se za usporavanje napredovanja koronarne ateroskleroze u bolesnika s primarnom hperkolesterolemijom, uključujući blage oblike i koronarnu srčanu bolest. Djelotvorna dnevna doza iznosi 40 mg.
Ne smiju ga uzimati pacijenti s s aktivnom bolesti jetre ili neobjašnjenim upornim povišenjem transaminaze u serumu. Fluvastatin se ne smije koristitit tijekom trudnoće, dojenja te u potencijalnih trudnica, koje ne provode učinkovitu kontracepciju. Kao i kod drugih lijekova za sniženje lipida, svim bolesnicima preporučuje se kontrola jetrene funkcije prije početka liječenja i povremeno tijekom terapije. U bolesnika s neobjašnjivim difuznim mialgijama, osjetljivošću i slabošću mišića te značajnim povišenjem kreatinin fosfokinaze (CPK), kada su vrijednosti 10 puta iznad gornje normale, treba pomisliti na miopatiju. Moguće nuspojave jesu dispepsija, nesanica, mučnina, bol u trbuhu i glavobolja.
Registrirani u RH za 2005: Lescol (NOVARTIS)

Gemfibrozil
Gemfibrozil je kemijski derivat fenoksipentanske kiselina, pripadnik skupine On povisuje koncentraciju "dobrog kolesterola", snižava koncentraciju triglicerida, a lagano snižava i koncentraciju "lošeg kolesterola". Snižava razinu ukupnoga, VLDL-kolesterola i LDL-kolesterola i povisuje razinu HDL-kolesterola, koji djeluje zaštitno pri razvoju ateroskleroze. Koji je točno mehanizma još se nezna, ali smatra se da potiče aktivnost lipoprotein lipaze zbog čega dozali do biljeg ulaženja triglicerida u tkiva i jetru.
Koristi se u liječenju hiperlipoproteinemija tipa IIa, IIb, IV, kod primarnih hipertrigliceridemija, sekundarnih hipertrigliceridemija (hiperlipoproteinemije koje su posljedica boleti poput dijabetesa melitusa, uremija i sl.), koronarne bolesti srca praćene promjenama lipidnoga statusa, te u prevenciji daljnjeg napredovanja ateroskleroze. Za učinak potrebno je uzimati taj lijek dva do pet dana, a optimalni učinka se postiže nakon 4 tjedna terapije. Djelotvorna dnevna doza iznosi 1200 mg. Nažalost gemfibrozil ima moguće dugotrajne nuspojave - potencijalno je kancerogen, a sumnja se da dugoročno može izazvati kamenac u žuči i opasnu upalu gušterače. Recimo, osobe koje pate od kamena u žuči to ne bi smijele uzimati. Također, osobe koje pate od teških bolesti jetre i bubrega, ne bi smjele uzimati gemfibrozil, kao ni trudnice i dojilje.
Kao nuspojave mogu se javiti glavobolje, poremećaji vida, svrbež kože, bolovi u ekstremitetima (češće u nogama). U rijetkim slučajevima mogu se povisiti razine transaminaza i promijeniti vrijednosti ostalih testova jetre. Znaju se javiti bolovi u trbuhu, a postoji opasnost od miozitisa, tj. poremećaja rada mišića, pogotovo u kombinaciji sa statinima.
Registrirani u RH za 2005: Elmogan (LEK)

Ezetinib
Noviji lijek za liječenje hiperlipoproteinemije, ezetimib prvi je specifični inhibitor apsorpcije kolesterola iz tankog crijeva. U uporabi je od 2002. godine. Kombinacijom ovog lijeka i statina dolazi do blokade oba izvora kolesterola čime dolazi do drastičnog pada razine LDL-kolesterola u krvi. Rezulati dviju kliničkih istraživanja pokazuju kako kombinacija dva lijeka za snižavanje razine kolesterola u krvi, ezetimiba i simvastatina ima daleko bolje učinke nego monoterapija uobičajnim simvastatinom. Pokazalo se da takva, dualna terapija smanjuje razinu LDL-kolesterola za čak 74,3%, dok sam simvastatin to čini u postotku od samo 16,7%. Tajna ovako velikog uspjeha nalazi se u tome da se razina kolesterola napada sa dvije strane - simvastain smanjuje vlastitu proizvodnju kolesterola u jetri, dok ezetimib blokira apsorpciju kolesterola iz tankog crijeva. Ta istraživanja potvrđuju hipotezu da je visoka razina kolesterola produkt dviju faktora rizika - s jedne strane prevelike produkcije vlastitog kolesterola u jetri i nezdrave suvremene prehrane bogate kolesterolom. Dakako, postavlja se pitanje: trebaju li i tada pacijenti paziti na prehranu? Odgovor glasi: da. Zanemarivanje dijeteskih mjera uzrokovat će obezvrjeđivanje bilo kojeg lijeka, ali kombinacija dijeteskih mjera, ezetimiba i statina ipak bi mogla uvelike unaprijediti kontrolu LDL-kolesterola u krvi.

Probukol
Probukol se rabi primarno u liječenju hiperkolesterolemija pri kojemu je vrlo djelotvoran. To je vrlo lipofilna tvar koja se slabo apsorbira, Hrana poboljšava njegovu apsorpciju. Snižava ponajprije kolesterol u plazmu, nešto manje snižavaju se i LDL, ali i HDL, što se ne smatra poželjnim. Probukol se smatra najdjelotvornijim lijekom u liječenju homozigotnih familijarnih hiperkolesterolemija pri čemu dovodi i do iščezavanja ksantoma. Taj lijek djeluje i antioksidativno i smatra se da sprječava oksidaciju LDL-a. To uvjerenje podupiru nalazi da se probukol u plazmi transportira u hidrofobnom dijelu lipoproteina, te ima mišljenja da zbog toga probukol djeluje kao selektivni antioksidans lipoproteina. Nagomilava se u masnom tkivu i djeluje vrlo dugo. U pokusnih životinja uzrokuje poremećaje srčanog ritma, a u ljudi je opisano produženje QT-intervala. Druge nuspojave su obično kraćeg trajanja, a uključuju probavne poremećaje.

Niacin
Niacin pripada skupini vitamina B, tj. on je zapravo vitamin B3. U jetri smanjuje sintezu VLDL-a. Točan mehanizam nije poznat, a djelotvoran je u liječenju većine hiperlipoproteinemija, osobito u primarnim hiperkolesterolemijama. Snižavanje lipida postiže se relativno visokim dozama - čak više od 8 g na dan. Stoga je takva terapija ograničena i praćena brojnim nuspojavama. U početku liječenja nastaju kožne vazodilatacije i osjećaj vrućine, a vjerojatno je posljedica oslobađanja prostaglandina. Osim toga pojavljuju se probavni poremećaji, svrbež, promjene pigmentacije, a može se javiti vrijed želuca i dijabetes. Zbog svih ovih ograničenja terapija hiperlipoproteinemije niacinom je uglavnom napušteno.

Offline Bred

  • The S[h]ef
  • Administrator
  • Doktor daktilografskih nauka
  • *******
  • Posts: 17738
  • Gender: Male
  • Ekser koji se istupi sam sebe bruka
    • Farmacija forum
Odg: Antilipidemici
« Reply #2 on: 26-07-2006, 20:32:32 »
Bravo BK! Samo navedi izvor tj sajt sa koga si ovo preuzela :wink:


Offline BK

  • Atipicni farmaceut
  • ***
  • Posts: 655
  • Gender: Female
Odg: Antilipidemici
« Reply #3 on: 27-07-2006, 14:02:17 »
naravno : http://www.farmakologija.com/materia/c_hl.htm

Samo mi reci da li za svaki tekst treba da pisem izvor tj sajt
« Last Edit: 27-07-2006, 15:09:22 by BK »

Offline Enea

  • Ultra mega giga forumas
  • **
  • Posts: 2311
  • Gender: Female
  • Somewhere in Detroit
Odg: Antilipidemici
« Reply #4 on: 20-09-2006, 18:25:49 »
khm,,...mozes i da samo cisba link

Offline Bred

  • The S[h]ef
  • Administrator
  • Doktor daktilografskih nauka
  • *******
  • Posts: 17738
  • Gender: Male
  • Ekser koji se istupi sam sebe bruka
    • Farmacija forum
Odg: Antilipidemici
« Reply #5 on: 20-09-2006, 19:21:24 »
Mora za svaki text. :wink:


 

ALIMS :: Ministarstvo zdravlja :: Farmaceutska komora :: RFZO :: Farmaceutski fakultet
Sajt info: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: Disclaimer
Tekstovi objavljeni na ovom sajtu su autorsko delo i zajednicko vlasnistvo vlasnika www.farmaceuti.com sajta i autora tekstova. Dalja distribucija tekstova dozvoljena je iskljucivo u nekomercijalne svrhe i uz jasno citiranje izvora i autora poruke, kao i internet adrese na kojoj se original nalazi. Za sve ostale vidove distribucije, obavezni ste da prethodno zatrazite odobrenje od vlasnika www.farmaceuti.com sajta ili autora teksta. Kompletnu odgovornost za sadrzaj objavljenih tekstova kao i posledice koje mogu nastati usled objavljivanja snose iskljucivo njihovi autori, ciji je pseudonim oznacen pored sadrzaja teksta.
Copyright © 2006-2014 "Farmaceuti.com", all rights reserved - sva prava zadrzana