Umjesto pojeftinjenja nova poskupljenjaIzvor: Nezavisne novine
SARAJEVO, BANJALUKA - Iako se nakon snižavanja cijena nafte i žitarica na svjetskom tržištu očekivao i val pojeftinjenja prehrambenih proizvoda u BiH, umjesto toga dogodila su se nova poskupljenja.
Umjesto pojeftinjenja nova poskupljenja
Federalni zavod za statistiku objavio je juče da je indeks potrošačkih cijena u FBiH u oktobru veći za 0,76 odsto u odnosu na septembar.
"Zbog primjene višeg sezonskog tarifnog stava,
stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti poskupjeli su 7,03 posto, hrana i bezalkoholona pića za 0,82 posto, usluge restorana i hotela za 0,73 posto, alkoholna pića i duhan za 0,23 posto. Pojeftinili su prevoz 1,85 posto i odjeća i obuća za 1,57 posto", kazao je Derviš Đurđević, direktor Zavoda.
Ovim statističkim podacima potvrđeni su nalazi iz analize koju je prije nekoliko dana objavilo Federalno ministarstvo trgovine, a prema kojoj je u oktobru pojeftinio tek mali broj proizvoda, i to uglavnom u simboličnom postotku.
"U oktobru nije došlo do promjene cijene mlijeka, šećera i soli. Cijena brašna tipa 500 pala je za četiri posto, ulja floriol za tri posto, dok je cijena domaćeg bimal ulja niža za 25 do 30 feninga po litru", navode u Ministarstvu trgovine.
U Zavodu za statistiku RS potvrdili su da je indeks potrošačkih cijena u oktobru, u odnosu na septembar viši za 0,7 odsto, te da je ukupan indeks potrošačkih cijena u odnosu na isti period prošle godine viši za
6,6 odsto.''
Stanovanje je u oktobru poskupjelo za 10 odsto, namještaj i pokućstvo za 0,4 odsto, alkoholna pića, duvan, odjeća, obuća, komunikacije i obrazovanje ostali su isti", kazali su u Zavodu.
Prema riječima Jage Lasića, predsjednika Privredne komroe FBiH, cijene u FBiH ne padaju zbog monopola u pojedinim sektorima.
"Svuda u svijetu država na pojavu monopola reaguje u roku od godinu, a kod nas se monopol održava dugi niz godina", kaže Lasić.
Ističe da su trgovačke marže u FBiH realne i da tu nema prostora za intervenciju, ali da su problem marže države, misleći na PDV koji iznosi 17 odsto jednako na jahte i plovila, kao i na hljeb, ulje, šećer i druge osnovne proizvode.
Dragovan Petrović, generalni sekretar Pokreta potrošača RS, ocijenio je da je tržište RS i BiH nesređeno i istakao da su problem monopoli unija i udruženja proizvođača, koji slobodno diktiraju cijene.
"Iako je cijena nafte pala na svjetskom tržištu sa 150 dolara na nešto više od 50 dolara, kod nas su cijene goriva pale za manje od 20 odsto. Cijena pšenice je pala za 40 odsto, a kod nas je pad cijene brašna i proizvoda od njega je skoro neprimijetan", kazao je Petrović.
On je dodao da je Vladina Uredba o maržama zaustavila rast cijena, ali samo na proizvode koji su njom obuhvaćeni, tako da cijena sira, ili pavlake, i drugih proizvoda koji nisu, konstantno raste.
"Cijene pavlake i sireva su stalno rasle po nekoliko feninga, što je teško uočiti, ali pavlaka koja je bila 1,29 sada je 1,43 KM", kazao je Petrović.
On je dodao da je cijena hljeba 1,20 KM nerealno visoka i da bi trebalo da budu kao i prošle godine, do 0,80 maraka.
Lakota: Velika sniženja marketinški trikMesud Lakota, sekretar Udruženja potrošača u BiH, kaže da su se sniženja cijena koja su gromoglasno reklamirali veliki trgovački centri pokazala kao marketinški trik na koji su i građani nasjeli.
"Istina, nekim proizvodima cijena je pala, ali ne i onima na koje potrošači najviše troše novca", kaže Lakota. Dodaje da građani, kojih je sve više na granici siromaštva, prelaze na jeftiniju varijantu ishrane i zadovoljavaju se više kvantitetom nego kvalitetom.
"Trgovci su to prepoznali, pa su nekim proizvodima, poput tjestenine, kojoj je tražnja porasla za 300 posto, enormno povisili cijene", ističe Lakota. Smatra da su trgovci znatno informisaniji i dalekovidniji od predstavnika vlasti, te da udruženi u interesne grupe i lobije ostvaruju ekstra profite na muci građana.
