Leukemija je tumor æelija krvi i ko¹tane sr¾i, koji nastaje usled nekontrolisanog razmno¾avanja æelija krvi i njihovih prethodnika u ko¹tanoj sr¾i. Ovaj tumor nastaje najèe¹æe iz belih krvnih zrnaca (leukocita) i njihovih prethodnika, ali mo¾e nastati iz ostalih æelija krvi. U krvi i ko¹tanoj sr¾i obolelih od leukemije mo¾e se naæi mno¹tvo nezrelih leukocita, dok je koncentracija ostalih normalnih æelija krvi: crvenih krvnih zrnaca (eritrocita), krvnih ploèica (trombocita) i zdravih belih krvnih zrnaca obièno smanjena.
Podela
* Na osnovu brzine nastanka simptoma leukemije se dele na akutne i hroniène.
* Prema vrsti æelija iz kojih nastaju na: limfatiène, koje nastaju iz limfocita i mijeloiène leukemije, koje nastaju iz mijeloiène loze krvnih æelija (eozinofili, neutrofili, bazofili, eritrociti, megakariociti).
* Na osnovu broja leukocita u krvi na: leukemiène, subleukemiène i aleukemiène.
Kod leukemiènih je obièno broj izmenjenih belih krvnih zrnaca masivno poveæan u krvi. Subleukemiène leukemije se karakteri¹u normalnim ili blago poveæanim brojem leukocita u krvi, dok se kod aleukemiènih ne mogu naæi tumorske æelije u krvi, ali ih zato ima u ko¹tanoj sr¾i.
Simptomi
Usled razmo¾avanja tumorskih æelija u ko¹tanoj sr¾i, one potiskuju zdrave æelije iz kojih nastaju ostale krvne æelije. Usled toga dolazi do:
* anemije, èiji su simptomi obièno slabost, zamaranje, bleda boja ko¾e, srèane tegobe...
* trombocitopenije, èiji su simptomi mala taèkasta krvarenja-petehija po ko¾i i sluzoko¾i
* èestih infekcija, jer je broj zdravih leukocita smanjen pa su infekcije praæene povi¹enom temperaturom èeste.
Usled infiltracije zdravih organa malignim æelijama javljaju se i simptomi poput uveæanja slezine, limfnih ¾lezda i jetre. Mogu se javiti jo¹ i bolovi u kostima, otok i krvarenje desni usled nagomilavanja tumorskih æelija, promene na ko¾i, glavobolje i pareze kranijalnih ¾ivaca zbog nagomilavanja tumorskih æelija u likvoru (lat. Meningeosis leucaemica). Ovi simptomi su razlièito izra¾eni kod razlièitih tipova leukemija.
Najbitniji tipovi
Akutne leukemije
Akutne leukemije se karakteri¹u naglim poèetkom i brzim razvojem bolesti. Od simptoma se najzastupljeniji znaci insuficijencije ko¹tane sr¾i (anemija, trombocitopenija, infekcije). Postoje dve vrste akutnih leukemija:
* Akutna mijelocitna leukemija
Èini oko 80% leukemija odraslih. Nastaje iz mijeloidne loze krvnih æelija, najèe¹æe iz granulocitne. Uèestalost je oko 3/100.000 stanovnika godi¹nje. Prete¾no su staruje osobe obolele.
* Akutna limfocitna leukemija
Ova forma se najèe¹æe sreæe kod dece, oko 80%. Uèestalost je oko 1/100.000 stanovnika godi¹nje. Nastaje iz B-limfocita i T-limfocita.
Hroniène leukemije [uredi]
Razvija polako u toku godina i decenija, teèe progresivno. Simptomi su u poèetku blagi i obièno u vidu poveæanja slezine, limfnih èvorova... Najèe¹æe se sreæe kod starijih ljudi. Takoðe postoje dva oblika.
* Hronièna mijeloilna leukemija
Ubraja se u mijeloproliferativne poremeæaje. Uèestalost je oko 1/100.000 stanovnika godi¹nje.
* Hronièna limfatièna leukemija
Ubraja se u non-Hod¾ginove limfome (engl. Non-Hodgin lymphoma). Uèestalost je oko 2-3/100.000 stanovnika godi¹nje. Potièe najèe¹æe od zrelih B-limfocita.
Uzrok
Uzrok leukemija je u veæini sluèajeva nepoznat. U nastanku ove bolesti uèestvuju genetièki faktori i faktori spoljapnje sredine.
Genetièki faktori
Pacijenti sa Daunovim sindromom (trizomija 21. hromozoma) imaju znatno veæi rizik da obole od akutne limfatiène leukemije od zdravih ljudi. Takoðe u skorije vreme je otkriven èitav niz hromozomskih aberacija koje su povezane sa pojavom leukemija.
Faktori spolja¹nje sredine [uredi]
* Jonizujuæe zraèenje mo¾e dovesti do pojave leukemije.
* Hemijske supstance npr. benzen takoðe mogu izazvati nastanak leukemije.
* Citostatici
* Virusi, tako npr infekcija humanim T-limfotropnim virusom (HTLV) mo¾e dovesti do limfocitne leukemije T-limfocita.
http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9B%D0%B5%D1%83%D0%BA%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0