Anemije- Najosnovnije i ukratko

Started by Bred, 30-08-2008, 03:20:28

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Bred

Eritropoeza

Eritropoeza je proces nastajanja eritrocita a odigrava se u crvenoj kostanoj srzi. Proces eritropoeze regulisu odnosno stimulisu:
1. Snizenje parcijalnog pritiska 02 u arterijskoj krvi stimulise sintezu lipoproteina eritropoetina u peritubularnim celijama bubrega, koji putem cirkulacije dospeva do kostane srzi gde stimulise proliferaciju i sazrevanje eritroblastnih celija.
2. Snizenje broja eritrocita u krvi

Eritropoeza traje u proseku 8 dana : neopredeljena maticna celija kostane srzi -> opredeljena celija -> proeritroblast -> rani eritroblast -> intermedijarni eritroblast (ima sposobnost sinteze Hb) -> kasni eritroblast -> retikulocit (nema jedro ali ima mitohondrije pa obavlja anaerobnu glikolizu i sintezu Hb) -> eritrocit (nema jedro, goldzijev komplex i centriole, nema sinteze Hb, obavlja anaerobnu glikolizu)


Anemije

Def: Anemija je smanjenje broja eritrocita, kolicine Hb i hematokrita (volumena stalozenih eritrocita u 100ml krvi).

Kriterijumi za klasifikaciju anemija su:

I) Morfologija eritrocita - u zavisnosti od velicine eritrocita (mikro- , normo-, makro-) i njihove boje tj sadrzaja Hb u njima (hipohromni, normohromni) razlikuju se tri vrste anemija:
1. mikrocitna hipohromna anemija
2. normocitna normohromna anemija
3. makrocitna normohromna anemija


II) Odnos brzine stvaranja i razgradnje eritrocita
Prema ovom kriterijumu razlikuju se:
1. Anemije zbog poremecaja u stvaranju i sazrevanju eritrocita koje se dele na:
A. Aplasticne anemije
Nastaju zbog "iscrpljivanja" kostne srzi tj nemogucnosti pluripotentne maticne celije kostne srzi da zameni eritrocite koji stare i propadaju novim.  Uz smanjenu sintezu eritrocita smanejna je i produkcija Leu i Tr sto se oznacava kao policitopenija (vise=poli, sofix=penija oznacava smanjenje) . Aplasticna anemija je normocitna normohromna a procenat retikulocita je mali ili ih nema.
Ove anemije su uglavnom stecene a nastaju zbog:
a) uzimanja nekih lekova (citostatici, oralni hipoglikemici, antikonvulzivi, anksiolitici ...)
b) usled zracenja
c) virusnih infekcija (herpes virus) , bakterijskih (tuberkuloza) i gljivicnih infekcija kostne srzi
d) infilitracije kostne srzi celijama malignih tumora ili leukemijskim celijama

Postoji i idiopatska aplasticna anemija

Simptomi aplasticne anemije vezani su za:
-smanjenje broja eritrocita, slabost, bleda koza, zamor
-smanjenje broja trombocita, ekhimoze, petehije, GIT-krvarenja , krvarenje
-smanjenje broja Leu: podloznost infekciji je povecana

Selektivni poremecaju u eritropoezi mogu takodje da budu nasledni i steceni (npr. uzimanje nekih lekova, HBI, neke virusne bolesti).
Vitamin B12 i folna kiselina su neophodni za sintezu purinskih i pirimidinskih baza koje ulaze u sastav nukleotida koji izgradjuju DNK.

B) Anemije zbog poremecaja u sintezi nukleotida
Nastaju zbog nedostatka vitamina B12 i/ili folne kiseline.
Nedostatak vitamina B12 se javlja zbog:
a) atrofije sluzokoze zeluca i nedosataka unutrasnjeg (castle-ovog ) faktora koji je neophodan za resorpciju vitamina B12 - tada se govori o pernicioznoj anemiji
b) poremecaja u resorpciji  vitamina B12 (npr. zbog crevnih bolesti ili prisustva parazita)

Nedostatak folne kiseline moze nastati zbog:
a) nedovoljog unosa folne kiseline ili pri normalnom unosu a u slucaju povecanih potreba (trudnoca, hipertireoza)
b) poremecaja u njenoj resorpcii
c) davanja nekih antikonvulziva (ometaju resorpciju) ili antimetabolita folne kiseline (metotreksat) koji inhibiraju njenu konverziju u aktivni oblik

Ova anemija je makrocitna normohormna, a naziva se megaloblastna anemija (kostna srz umesto eritroblasta sadrzi megaloblaste)

2. anemije zbog poremecaja u sintezi i gradji Hb, koje obuhvataju:
A) anemiju zbog nedostatka Fe (sideropenicna anemija)
Ovaj tip anemije nastaje zbog manjka Fe, te sledstvenog smanjenja sinteze Hb. Do smanjenja koncentracije Fe u serumu moze doci zbog:
a) nedovoljnog unosa Fe, narocito onda kada su povecane potrebe za Fe (npr. u trudnoci, laktaciji ili starosti)
b) poremecaja u resorpciji Fe koji su obicno udruzeni sa nedostatkom zeludacne HCl (HCl rastvara soli Fe tj prevodi Fe u rastvoran oblik (Fe 3+) koji se potom pomocu vitamina C redukuje do Fe 2+ koji se lakse resorbuje u tankom crevu)
c) povecanog gubitka Fe (najcesce) usled hronicnih krvarenja (GIT-krvarenja, krvarenja iz ulkusa, hemoragije, obilne menstruacije)
Ova anemija je mikrocitna hipohromna , Fe "nema" ali se sinteza njegovog transportera transferina pa je i ukupan kapacitet za vezivanje Fe povecan.

B) Anemiju zbog poremecaja u sintezi hema (sideroblastna anemija)
Ona je mikrocitna hipohromna a nastaje zbog:
a) nedostatak sintetaze delta aminolevulinske kiseline te sledstvenog poremecaja u sintezi protoporfirina
b) nedostatka hem-sintetaze te sledstvenog poremecaja  u ugradnji Fe u hem
c) nedostataka vitamina B6 ciji je prekursor piridoksal-fosfat-kofaktor enzima dekarboksilaze koji ucestvuje u sintezi protoporfirina

Eritroblastima je dostupno vise Fe ali ga oni ne koriste vec se Fe deponuje u obliku feritina u mitohondrijama eritroblasta gradeci sideropenicne granule koje vremenom ostecuju mitohondrije pa sideroblasti imaju kraci zivotni vek od eritroblasta.
Sideroblasticne anemije mogu da budu:
-nasledne(nasledjivanje recesivno) - poremecaj gena na X hromozomu koji kodira sintezu enzima koji ucestvuju u sintezi enzima
-stecene-zapaljenska reakcija , tumori, neki lekovi (izoniazid vezuje vitamin B6), trovanje Pb.

c) anemije zbog poremecaja u sintezi globina (hemoglobinopatije) - nasledne
Mogu da budu:
1. kvantitativni poremecaju (talasemije) - poremecaj u sintezi jednog ili vise peptidnih lanaca globina a obuhvataju :
a) Alfa talasemije - poremecaj u sintezi alfa lanaca
b) Beta talasemija (Cooley-eva, mediteranska) - poremecaj u sintezi beta lanaca
Nenormalni Hb se talozi u eritrocitima , u obliku inkluzija i ostecuje njihovu membranu => makrocitna hipohromna anemija. Kod beta talasemije afinitet nenormlanog Hb za O2 je povecan pa je kriva disocijacije HbO2 (oksi Hb) pomeren ulevo => pogorsana hipoksija

2. kvalitativni poremecaj (strukturne hemoglobinopatije) - sinteza nenormalnih alfa i beta lanaca globina usled zamene jedne ili vise aminokiselina drugom tj nizom drugih.
Najcesce se javlja supstitucija glutaminske kiseline na polozaju 6 beta lanaca valinom => sinteza nenormalnog Hb - anemija srpastih celija  - normocitna normohromna anemija ali kratak zivotni vek eritrocita
Zbog agregacije eritrocita postoji mogucnost infarkta.

3. Hemolizne anemije - anemije zbog pojacane razgradnje eritrocita
A. Korpuskularne anemije
Nastaju zbog:
a) poremecaja membrane eritrocita - npr u talasemiji , strukturnim hemoglobinopatijama, nasledna sferocitoza (loptasti eritrociti)
b) poremecaja metabolizma u samom eritoricitu usled:
-deficita glukoza-6-fosfat dehidrogenaze
- piruvat kinaze
Ova dva enzima su kljucna u procesima koji obezbedjuju energiju eritoricita.

B. ekstrakorpuskularne anemije a nastaju zbog:
a) autoimunih procesa ili nepodudaranja eritrocitnih Ag majke i ploda (fetusna eritroblastoza) u ABO ili Rh- sistemu (majke Rh(-), a plod Rh(+) )
b) preosetljivosti na lekove
c) dejstva nekih infektivnih agenasa (plasmodium vrsta)
d) dejstva nekih hemijskih supstanci (Pb, zmijski otrov, O2 pod visokim P)

Patofizioloske posledice anemija

Anemije aktiviraju kompenzatorne mehanizme koji pokusavaju da nadvladaju postojecu hipoksiju koja prati anemije a to su:
a) pomeranje krive disocijacije HBO2 udesno
b) autotransfuzija
c) povecanje MV
d) stimulisanje sinteze eritropoetina
e) smanjenje fizicke aktivnosti
f) hiperventilacija