Pozori¹te

Started by Darker, 11-05-2006, 12:32:16

Previous topic - Next topic

0 Members and 5 Guests are viewing this topic.

Darker

Milo¹ Crnjanski - Tesla

MADLENIANUM

Premijera : 28. maj 2005. god.
Drama u èetiri èina
Adaptacija i re¾ija : Nikita Milivojeviæ
Scenograf: Geroslav Zariæ
Kostimograf: Lana Cvijanoviæ
Koreograf: Anðelija Todoroviæ

Dragan Miæanoviæ, Ana Sofrenoviæ, Danijela Ugrenoviæ, Miodrag Krivokapiæ, Mihailo Janketiæ, Feða Stojanoviæ, Boris Komneniæ, Miodrag Radovanoviæ, Branislav Zeremski, Vladimir Æirkoviæ, Nenad Peæinar, Slobodan Te¹iæ

U susret Teslinom jubileju, Madlenianum je kao prvu dramsku predstavu na svojoj Velikoj sceni postavio kontraverznu prièu o neshvaæenom geniju, »èarobnjaku elektriciteta« koji je idejama i¹ao daleko ispred svog vremena. U minucioznoj re¾iji Nikite Milivojeviæa, poznata ekipa glumaca predvoðena Draganom Miæanoviæem gradi potresnu prièu o komplikovanim odnosima najveæeg Srbina svih vremena.

Darker

Migel Servantes / Mihail Bulgakov - Don Kihot

MADLENIANUM

Migel Servantes
(Miguel de Cervantes 1547–1616)
DON KIHOT
drama Mihaila Bulgakova (1891–1940)

Premijera 28. decembra 2005.
Velika scena MADLENIANUMA

Re¾ija: Dragan Jovanoviæ
Scenografija: Jasna Dragoviæ
Kostimografija: Ljiljana Petroviæ
Koreografija: Sonja Divac

U godini velikog jubileja Migela de Servantesa i njegovog romana Don Kihot, Opera i teatar MADLENIANUM pridru¾uju se proslavama koje u èitavom svetu slave 400 godina od prvog ¹panskog izdanja ovog besmrtnog dela. Èinimo to u najdubljem uverenju da Don Kihot i njegov pratilac Sanèo Pansa nisu samo ¹panski junaci XVII veka, veæ da su nakon èetiri stoleæa nesravnjive slave oni postali i francuski i nemaèki i ruski, ali i na¹i srpski heroji.
Pretvoriti bronzani vek u zlatno doba vite¹tva, bezglavo juri¹ati na vetrenjaèe zbog nebeske slave, zametnuti boj protiv zlih vol¹ebnika – nije li to deo i na¹e slatko-gorke novije i starije istorije? Zbog svega toga, Opera i teatar MADLENIANUM odluèio se da u godini jubileja na scenu postavi Servantesovog Don Kihota u najboljoj dramskoj adaptaciji koja je na motive ovog romana napravljena, a naèinio ju je, i u nas neobièno popularni pisac Mihail Bulgakov, autor romana Majstor i Margarita.



LICA:

ALONSO KIHANO, Don Kihot od Manèe DRAGAN JOVANOVIÆ
SANÈO PANSA, kopljono¹a Don Kihota PETAR KRALJ
KLJUÈARICA DON KIHOTA
ALDONSA LORENSO, seljanka
MARITORNES, slu¾avka u svrati¹tu BRANKA PUJIÆ
PERO PERES, seoski sve¹tenik, licenciat
GONIÈ MAZGI
VOJVODA NEBOJ©A LJUBI©IÆ
NIKOLAS, seoski berberin
PALOMEK LEV©A, vlasnik svrati¹ta
UPRAVITELJ VOJVODIN
DUENJA RODRIGES RADE MARKOVIÆ, ml.
ANTONIJA, Don Kihotova roðaka
VOJVOTKINJA NADA MACANKOVIÆ
SANSON KARASKO, bakalavar
SLUGA MARTINESOV, stanar Palomekov
I STARAC, I SLUGA PETAR BENÈINA
DUHOVNIK VOJVODIN
RADNIK U SVRATI©TU
PA®, II STARAC, II SLUGA IGOR BENÈINA
I MONAH
TENORIO ERNANDES, stanar Palomekov
SVITA VELJKO NIKOLIÆ- PAPA NIK
II MONAH
PEDRO MARTINES, stanar Palomekov
SVITA VUK BRADIÆ
GONIÈI KONJA SVI


EKIPA DON KIHOTA

Muzika: Veljko Nikoliæ-Papa Nik, Vuk Bradiæ i Dragan Jovanoviæ
Dizajn svetla: Srðan Jovanoviæ
Scenski govor: Ljiljana Mrkiæ Popoviæ
Prevodilac: Milan Èoliæ
Asistent reditelja: Vuka¹in Nikitoviæ
Asistent scenografa: ®eljko Rudiæ
Asistent scenografa: Milica Popoviæ
Asistent kostimografa: Vesna Teodosiæ
Scenske borbe: Vladimir Posavec
Inspicijent: Mihalo Todoroviæ
Sufler: Anka Miliæ
Organizator: Tatijana Rapp
Radionièka realizacija scenografije: ®eljko Rudiæ
Radionièka realizacija kostimografije: Ljiljana Sekuliæ, Bo¾idar Zariæ
Vajarski detalji kostima: ®ivorad Radenkoviæ
Realizacija scenske obuæe: Zoran Kosanoviæ
Majstor pozornice: Milan Æiriæ
Tonska realizacija: Du¹an Arsikin
Video realizacija: Zvonimir Jelu¹iæ
Regulacija rasvete: Nenad Pavloviæ
©minka i frizure: Mirjana Rakiæ, Jevrosima Petkoviæ
Garderoba: Verica Vild, Miladin Paviæeviæ



DRAGAN JOVANOVIÆ roðen je u Beogradu, 4. oktobra 1965. Diplomirao je na FDU 1990. godine u klasi profesora Milenka Marièiæa. Diplomaska predstva Hajde da se igramo jo¹ se igra na sceni teatra Bojan Stupica Jugoslovenskog dramskog pozori¹ta. Èlan je JDP-a od 1991. Igra u predstavama: Baal, Dozivanje ptica, Pozori¹ne iluzije, Èika¹ke perverzije, Bure baruta... Zajedno sa dvojicom istomi¹ljenika osnovao trupu The Kuguar koja potpisuje tekst, re¾iju i glumu sledeæih predstava: Sme¹na strana istorije, Sme¹na strana sporta, Sme¹na strana muzike. Igrao u svim pozori¹tima, a najvi¹e u Zvezdara teatru (®ivot Jovanov, Èaruga, U plamenu strasti). Snimio preko dvadeset filmova, meðu kojima su: ©ta radi¹ veèeras, Sveto mesto, Poèetni udarac, Ka¾i za¹to me ostavi, Str¹ljen, Bure baruta, Lajanje na zvezde, Profesionalac, Made in YU, Optimisti... Na televiziji igrao u mnogim serijama: Zaboravljeni, Sreæni ljudi, Lisice, Sti¾u dolari, Laku noæ deco i TV dramama: Zagreb–Beograd preko Sarajeva i Vera Hofmanova. Snimio dva muzièka CD-a sa grupom The Kuguars. Predstavu Don Kihot u Madlenianumu potpisuje kao prvu samostalnu pozori¹nu re¾iju.



PETAR KRALJ roðen je 4. aprila 1941. u Zagrebu, od majke Stanislave Kocan, profesora geografije i oca Ðorða Kralja, profesora istorije. Od 1945. ¾ivi u Sremskoj Mitrovici, gde zavr¹ava osnovno i srednje obrazovanje. Godine 1960. maturirao i upisao Akademiju za pozori¹nu umetnost u Beogradu. Veæ naredne godine prvi put na sceni Narodnog pozori¹ta. Godine 1964. uskoèio u predstavu Kralj Ibi. Sledeæe godine nagraðen na Sterijinom pozorju za ulogu u predstavi Èarapa od sto petlji. Dvadesetog avgusta 1965. nastupa kao Hamlet. Od 1968. èlan Ateljea 212. Tokom 1986. godine igra dvanaest uloga na sceni Ateljea 212 i to je rekord nezabele¾en u novijoj teatarskoj istoriji. Petar Kralj nagraðen je najveæim teatarskim priznanjima: "Zlatnim æuranom" na Danima komedije u Jagodini, Nagradom udru¾enja dramskih umetnika, Oktobarskom nagradom grada Beograda, Zlatnim lovorovim vencem MESS-a, nagradom "Ra¹a Plaoviæ" i kao prvi dobitnik, nagradom "Milo¹ ®utiæ". U komadu Don Kihot Petar Kralj prvi put nastupa u Operi i teatru MADLENIANUM.

Darker

JDP

DRAGI TATA

Milena Bogavac

Reditelj Boris Lije¹eviæ

Premijera 12. marta 2006. godine na sceni Studio JDP.

Predstava traje oko 1h 20’


Igraju


Mali
Bane
Filip
Marina
Ksenija
Aja
Crni
Po¹tar
Socijalna radnica

Dramaturg
Scenograf
Kostimograf



VANJA EJDUS
SLOBODAN PAVELKIÆ
SRÐAN TIMAROV
CVIJETA MESIÆ
JELENA ÆURUVIJA-ÐURICA
MILENA RA®NATOVIÆ
SRÐAN PANTELIÆ
SLOBODAN TE©IÆ
KATARINA GOJKOVIÆ

Milo¹ Kreèkoviæ
Aljo¹a Spajiæ
Maja Mirkoviæ

BELE©KA O DRAMI

Dragi tata je napisan u Beogradu, 2003. godine. Drama je razvijana godinu dana, na razlièitim radionicama, u okviru Projekta Nova drama (NADA), u Narodnom pozori¹tu. Prevedena je na engleski jezik. U tom je prevodu predstavljena na javnom èitanju tokom Nothern Exposure Writers festivala, u Lidsu u Velikoj Britaniji. Na konkursu Jugoslovenskog dramskog pozori¹ta i Gorenja za najbolji savremeni dramski tekst, drama je nagraðena prvom nagradom. Èitana je i u londonskom pozori¹tu Blue Elephant, kao i na festivalu Hot Ink koji organizuju Njujor¹ki univerzitet i dramsko odeljenje fakulteta Tisch School of Arts.



O AUTORU

MILENA BOGAVAC - Spisateljica, dramatur¹kinja, slem pesnikinja.
Roðena u Beogradu 1982. godine. Aposolvent Fakulteta dramskih umetnosti, katedra za dramaturgiju. Od 1999. godine radi kao pisac, dramaturg, scenarista, performer i asistent re¾ije u okviru avangardne trupe DMS (Drama Mental Studio), èiji je jedan od osnivaèa. Neki od projekata ove trupe su: Tor¾estvo ©aljapinu (Narodno pozori¹te); playflashbeck@beton (Beton hala teatar); Ti¹ina (izvoðena ¹irom Evrope); 442 (Klub Spunk Nacionalne biblioteke Hrvatske, Zagreb); Yes to art (ulièna manifestacija otvaranja 36. Bitefa); Bezdan i Bezdan update (izvoðeni ¹irom Balkana kao deo projekta «Mir u izgradnji»); JMBG ... i drugi.
Izvedene i/ili objavljene drame:
North Force (Bitef teatar, re¾ija: Jelena Bogavac, DMS), Crvena: seks i posledice (Bitef teatar, re¾ija: Jelena Bogavac, DMS), TD® ili Prva trojka (objavljena u èasopisu Teatron), Svi drugi (jednoèinka predstavljena u Nacionalnom teatru, Oslo, kao deo omnibusa 11. septembar na kom je radilo ¹estoro studenata dramaturgije iz Srbije i Norve¹ke; kao radio drama snimljena na Radio Beogradu 2), The Overperformance (jednoèinka pisana na engleskom; predstavljena u okviru projekta EUROPA AM PARK Teatarskog bijenala, Vizbaden, Nemaèka), Fake Porno (omnibus pisan sa J. Bogavac, M. Peleviæ i F. Vujo¹eviæem; Bitef teatar, re¾ija: Jelena Bogavac), Dragi tata (nagraðen prvom nagradom na konkursu JDP-a i Gorenja za najbolji savremeni dramski teskt; pre premijere u Jugoslovenskom dramskom pozori¹tu èitan na festivalima u Lidsu i Londonu, kao i na Hot Ink festivalu u Njujorku, SAD).
Prvu zbirku pod naslovom Ekonomsko propagandna poezija objavio joj je SKC u Novom Sadu. Dobitnica nagrade «Josip Kulund¾iæ» za «izuzetan uspeh u oblasti pozori¹ta» na Fakultetu dramskih umetnosti 2003.
Stalna saradnica BITEF teatra. Èlanica Projekta NADA za razvoj dramskog teksta, i jedan od osnivaèa sajta www.nova-drama.org koji se bavi arhiviranjem najmlaðih dramskih dela sa ovih prostora.


O REDITELJU

BORIS LIJE©EVIÆ - Roðen je 1976. godine. Osnovnu i srednju ¹kolu zavr¹io u Budvi. Diplomirao na odseku za intermedijalnu re¾iju u klasi prof. Bore Dra¹koviæa na Akademiji umetnosti u Novom Sadu 2004. godine. Re¾irao komade Nikolaja Jevrejinova (U kulisama du¹e, Akademsko pozori¹te «Promena»), Kristofera Fraja (Feniks,Akademsko pozori¹te «Promena»), Branislava Nu¹iæa (Op¹tinsko dete, NP Kikinda), Fedora ©ilia (Beograd-London, u sklopu trilogije Beogradske prièe 04, SKC), Dejvida Harovera (Prisustvo), Luca Hibnera (Greta, stranica 89, SNP Novi Sad).

BORIS LIJE©EVIÆ (u intervju za program JDP za predstavu): Mislim da su Sara Kejn i Rejvenhil napravili iskorak u prikazivanju nasilja. U Oèi¹æenima kada se zavesa digne veæ je sve puno nasilja, a jo¹ uvek se ni¹ta nije dogodilo... Mislim da je nasilje posledica neèega ¹to se de¹ava u sferi grubosti duha kada gubimo sami sebe, ali za Dragag tatu to je manje va¾no. Va¾na mi je njena lièna nada, i ta nada uèini da se dogodi preokret na kraju. Mislim da ona u ovom komadu vjeruje, vjeruje i na kraju, ona svojom vjerom dovede tatu. Nasilje u na¹em dru¹tvu posledica je gubitna vera, nade i duha. Nasilje koje se javlja u savremenim, domaæim komadima proizlazi odatle, to je socijalno, empirijsko, u svojoj osnovi, politièko nasilje, dok je recimo, kod Sare Kejn metafizièko nasilje. Te okolnosti su nas udarile u kvintesencu biæa, a kad se ona promeni dobija se nasilje, nenormalnost.

Darker

JDP

Jugoslovensko dramsko pozori¹te i Grad teatar Budva,
u saradnji sa Internacionalnim teatarskim festivalom MESS - Sarajevo

HAMLET

Vilijam ©ekspir
Reditelj Du¹an Jovanoviæ

Prevod ®ivojina Simiæa i Sime Panduroviæa
Adaptacija prevoda Milo¹ Kreèkoviæ
Filip Vujo¹eviæ

Premijera: 1. avgusta na Citadeli u Budvi / 5. oktobra na Velikoj sceni JDP u Beogradu 2005.
Predstava traje oko 2h 40'
Igraju

KLAUDIJE
GERTRUDA
HAMLET
POLONIJE
LAERT
OFELIJA
HORACIO
DUH, PRVI GROBAR
ROZENKRANC
GILDENSTERN
BERNARDO, OZRIK
MARCELO, POSLANIK
FRANCISKO, VOLTIMAND, SVE©TENIK
DRUGI GROBAR, SLUGA
SLU©KINJA, ®ENA SA FOTOGRAFIJOM
Violina


Branislav Leèiæ
Aleksandra Jankoviæ
Dragan Miæanoviæ
Bogdan Dikliæ
Marinko Mad¾galj
Mona Muratoviæ
Goran ©u¹ljik
Vojislav Brajoviæ
Damjan Kecojeviæ
Branislav Trifunoviæ
Aleksandar Ðurica
Ljubomir Bandoviæ
Marko Janjiæ
Bojan Lazarov
Marija Opsenica
Biljana Kitanoviæ

Igraèi / Duhovi:


Branislav Jevtiæ
Katarina Mitroviæ
Kaæa Todoviæ
Ivan Pantoviæ
Igor Jokanoviæ
Lazar Dubovac

Scenograf
Kostimograf
Kompozitor
Koreograf
Dramaturg


Meta Hoèevar
Bjanka Ad¾iæ Ursulov
Drago Ivanu¹a
Dene¹ Debrei
Marina Milivojevic-Madjarev

O autoru

VILIJAM ©EKSPIR
26. aprila 1564. godine D¾on i Meri ©ekspir krstili su treæe dete, najstarijeg sina Vilijama (William Shakespeare), pa se smatra da je veliki pisac rodjen na dan Sv. Djordja, 23. aprila u Stradfordu na Ejvonu.
Od 1592. godine Vilijam ¾ivi u Londonu i pi¹e za Komornikovu dru¾inu, koja je od dolaska D¾emsa I na presto progla¹ena za Kraljevu dru¾inu. Dru¾inu je vodio glumac Rièard Barbid¾. ©ekspir je bio deonièar i glavni autor trupe; ponekad je glumio starce.
©ekspirova dela najvi¹e su igrana u pozori¹tu R. Barbid¾a Globe, podignutom 1599. godine, u teatru Fortune i Blackfriars teatru, gde je takodje bio suvlasnik.
Prvo objavljeno ©ekspirovo delo pojavilo se 1593. godine Venera i Adonis, posveæena mladom patronu, lordu Sauthemptonu (Southampton). U narednih 23 godine napisao je preko 36 drama i zbirku soneta: Komedija zabune, Tit Andronik, Ukroæena goropad, Dva viteza iz Verone, Romeo i Julija, Nenagraðeni ljubavni trud, Rièard II, San letnje noæi, Kralj D¾on, Mletaèki trgovac (1596), Henri IV, Mnogo vike ni oko èega, Kako vam drago, Henri V, Julije Cezar, Vesele ¾ene vindzorske, Bogojavljenska noæ, Hamlet, Sve je dobro ¹to se dobro svr¹i, Troil i Kresida, Mera za meru, Otelo, Kralj Lir, Magbet, Antonije i Kleopatra, Timon Atinjanin, Koriolan i Perikle.
©ekspir je umro u rodnom mestu na svoj rodjendan 1616. godine.


O REDITELJU:

DU©AN JOVANOVIÆ je diplomirao francuski i engleski jezik i knji¾evnost na Filolo¹kom fakultetu Univerziteta u Ljubljani i pozori¹nu re¾iju na Akademiji pozori¹ne umetnosti u Ljubljani.
Radi kao profesor re¾ije na Akademiji pozori¹ne umetnosti u Ljubljani.
Pi¹e drame, radio drame, TV scenarija (TV drame i serije), prozu, kratke prièe, novinske èlanke i eseje. Objavljeno je i na scenu postavljeno vi¹e desetina njegovih pozori¹nih komada: Ludaci, ®ivot provincijskih plejboja posle II svetskog rata, ®rtve mode, Igrajmo tumor u glavi, Osloboðenje Skoplja, Karamazovi, Vojna tajna, Vikor ili Dan Mladosti, Zid, jezero, Don ®uan u agoniji, Antigona, Ko to peva Sizifa?…
Drame su izvoðene u vi¹e eks-jugoslovenskih pozori¹ta (Ljubljana, Beograd, Zagreb, Sarajevo, Skoplje, Novi Sad, Subotica, Rijeka, Split...) i prevedene na desetak stranih jezika (poljski, nemaèki, maðarski, èe¹ki, italijanski, francuski, makedonski, slovaèki...).
Re¾irao je preko 80 pozori¹nih predstava jugoslovenskih i inostranih autora (Cankar, Krle¾a, Nu¹iæ, Smole, Kovaèeviæ, Hing, Svetina, ©eligo, Jonesko, Vitrak, ©iler, ©ekspir, Bihner, Strindberg, Gorki, Èehov, Gombroviè, Havel, ©epard, Olbi, O'Nil, Molijer, Mise, Bulgakov...).
Dobitnik je svih najznaèajnijih pozori¹nih nagrada za dramski tekst i re¾iju na eks-jugoslovenskom prostoru i brojnih meðunarodnih priznanja.
®ivi i radi u Sloveniji.



Nagrade


Dragan Miæanoviæ je za ulogu Hamleta dobio Nagradu za dramsko stvarala¹tvo «Grad teatar».
KRITIKE:

Iz kritika

«... Leto dve hiljade pete pamtiæe se po jednoj od najboljih verzija Hamleta na prostoru ove i one zemlje. Va¾ne su obe, jer reditelj Du¹an Jovanoviæ upravo èini poku¹aj reafirmacije pozori¹nog zajedni¹tva koje je, veruje, pre¾ivelo uprkos kasapima politièke trgovine ... Od poèetnog patosa kojim tvrdoglavo ¹titi polje poetske tradicije, Miæanoviæ prolazi niz transformacija na gestualnom, ritmièkom, glasovnom planu. Poput vrhunskog sportiste rasporeðuje snagu, kombinuje ubrzanja i zati¹ja da bi do fini¹a i kre¹enda, pro¹ao vi¹e oblièija Hamletovog umnog i fizièkog biæa. Muku èoveka koji u sebi treba da ubije osvetu, provodi kroz najrazlièitija moralna i telesna isku¹enja ... Ubedljiv je u odbrani prerano sazrelog Hamleta filozofa, jednako kao u naletima njegove razbaru¹ene naravi koja povremeno nalazi svetlu stranu ¾ivota. Zamor mladiæa zateèenog tragedijom, smenjuju naleti vetrova u pluæima ipak lude mladosti. Miæanoviæ mo¾e sve; da glasom pro¹eta od falseta do najdubljih tonova, da se od uti¹ane mudrosti odlepi i poleti kroz vazduh ...»
Branka Kriloviæ, Predah za Hamleta, Politika

« ... Jovanoviæ na scenu izvodi izvr¹ioca i ¾rtvu (obe) te misije. Njegovog (i Dragana Miæanoviæa) Hamlet na tu scenu izlazi kao tu¾ni, nesreæni, uplakani deèak, zbunjen atmosferom u kuæi/dvoru, duboko povreðen brzim majèinim presvlaèenjem iz crnine u venèanicu. I kako prièa i predstava odmièu, kako se zgu¹njava obruè pritisaka i zahteva za osvetom oko mladog princa, tako prisustvujemo velièanstvenoj, potresnoj transformaciji tog lika (ka buntovni¹tvu, potom samospoznaji, do krvavog, tragiènog raspleta i pomirenja), antologijskoj, psiholo¹koj studiji koja klimaks dose¾e u sjajnoj, autokatarziènoj sceni Mi¹olovke, mo¾da najboljoj i svakako najinspirativnijoj koju sam, u svim Hamletima do sada, videla. Ironièan i samoirnièan do autopovreðivanja, inteleknutalni i fizièki ¾ovijalan, duhovit i potresan, «glava luda» i hladni rezoner, momak koji strasno voli i mrzi i – pra¹ta ... sve je to Miæanoviæev Hamlet koji nas je do sr¾i potresao ... Ostalo je poznato: ©ekspir, kongenijalno rediteljski prièitan kao «na¹ savremenik», ne onako kako ga je video Jan Kot, veæ kako ga tumaèi guru postmoderne Derida. Predstava koja je u punoj meri opravdala veæ unapred i na neviðeno namenjen joj atribut: teatarski dogaðaj sezone ...»
Darinka Nikoliæ, Igra glumaèkih divova, Dnevnik

Darker

JDP


MOLIJER - JO© JEDAN ®IVOT
Bulgakov, Molijer, Jovanoviæ


Reditelj: Du¹an Jovanoviæ

Premijera: 24. oktobar 2003, Velika scena
Predstava traje oko: 1h 40'


Igraju:
®an Batist Poklen de Molijer: Miki Manojloviæ
Madlena Be¾ar: Mirjana Karanoviæ
Armanda Be¾ar de Molijer: Radmila Tomoviæ
Marieta Rival: Branka Petriæ
©arl Varle de Lagran¾: Neboj¹a Glogovac
Zaharija Muaron: Gordan Kièiæ
Filber de Kruasi: Nada ©argin
®an ®ak Buton: Bogdan Dikliæ
Luj Veliki: Jelisaveta Sabliæ/ Svetlana Bojkoviæ
Markiz D'Orsini - Jednooki: Dragan Jovanoviæ
Nadbiskup de ©aron: Neboj¹a Ljubi¹iæ
Markiz de Lesak: Slobodan Te¹iæ
Pravièni obuæar: Marinko Mad¾galj
©arlatan za klavsenom: Josif Tatiæ
Neznanka sa maskom: Ljiljana Medje¹i
Otac Vartolomej: Dubravko Jovanoviæ

Scenografija i kostim: Vesna Popoviæ
Dizajn zvuka: Olivera Kristiæ

O PREDSTAVI


Drama Mihaila Bulgakova "Bratstvo licemera", adaptirana u tekst za scensko uprizorenje "Molijer - jo¹ jedan ¾ivot", pretrpela je niz promena. Fabula drame je dekonstruisana. Izbegnut je hronolo¹ki tok dogadaja, razbijene su uzroèno-poslediène veze i otvoreno je pitanje motivacije likova. Time ¹to prenebregava hronolo¹ki tok i scene reda po tematskoj bliskosti i meðuzavisnosti, Du¹an Jovanoviæ mehanizam vlasti èini golim, oèiglednim. Ogoljeni mehanizam otkriva svoju su¹tinu, a to je te¾nja ka teatru.
Svi ovi zahvati na tkivu drame ne znaèe izneveravanje pi¹èevih ideja. Naprotiv! Oni su duboko na tragu Bulgakovljeve osnovne te¾nje da prika¾e poku¹aj umetnika da napravi kompromis sa vladarom i saèuva umetnièki integritet i stvaralaèku slobodu i razloge zbog kojih kompromis sa tiranijom nije moguæ. Du¹an Jovanoviæ je u adaptaciju Bulgakovljeve drame ukljuèio elemente "Don ®uana", "Tartifa" i "Umi¹ljenog bolesnika".

BIOGRAFIJE

BATIST POKLOEN DE MOLIJER (1622-73)
Sin Mari Krese (Marie Cressé) i ®ana Poklena (Jean Poquelin), pariskog trgovca name¹tajem i kraljevog tapetara. Napustio je studije prava i oèev zanat i sa glumicom Madlen Be¾ar osniva Illustre Theatre. Po¹to e u Parizu do¾iveo neuspeh, zajedno sa svojom trupom odlazi u provinciju gde provodi deset godina. 1658. Molijer zadobija naklonost kralja i dozvolu da nastupa u sali u Pti Burbon. Godine 1660. kralj Luj XIV dodeljuje Molijerovoj trupi salu u Pale Rojalu. 1662. Molijer ¾eni Armandu Be¾ar. Neprijatelji ¹ire glasine da je o¾enio vlastitu kæi. Da bi ih uæutkao, Luj XIV postaje kum Molijerovog deteta. Molijer umire na sceni, tokom izvo?enja njegove poslednje komedije, Umi¹ljenog bolesnika. Nazjnaèajnija dela: Tartif. Don ®uan. Mizantrop. Tvrdica, ©kola za ¾ene, Uèene ¾ene, Umi¹ljeni bolesnik.

MIHAIL BULGAKOV (1891-1940)
Rodjen je u Kijevu u porodici istaknutih intelektualaca. Diplomirao je na medicinskom fakultetu u Kijevu i bio je lekar na frontu tokom Prvog svetskog rata. Jedan je od najznaèajnijih ruskih pisaca i intelektualaca. Njegova dela su bila veoma èesto zabranjivana i osporavana za vreme Staljina. Drama Bratsvo licemera je posle petogodi¹nje pripreme i odlaganja izvedena 1936. godine. Posle svega nekoliko izvo?enja jedan kritièki tekst u listu Pravda uèinio je da drama bude skinuta sa repertoara. Ubrzo zatim sa repertoara svih ruskih pozori¹ta skinuta su sva Bulgakovljeva dela. Rehabilitovan je tek po Staljinovoj smrti.Najznaèajniji romani: Majstor i Margarita, Bela garda ...Drame: Pseæe srce, Zojkin stan, Purpurno osrtvo, Bratstvo licemera ...

DU©AN JOVANOVIÆ
Diplomirao je francuski i engleski jezik i knji¾evnost na Filolo¹kom fakultetu Univerziteta u Ljubljani i pozori¹nu re¾iju na Akademiji pozori¹ne umetnosti u Ljubljani. Jovanoviæ radi kao profesor re¾ije na Akademiji pozori¹ne umestnosti u Ljubljani. Pi¹e drame, radio drame, TV scenarija (TV drame i serije), prozu, kratke prièe, novinske èlanke i eseje. Objavljeno je i na scenu postavljeno vi¹e desetina njegovih pozori¹nih komada: Ludaci, ®ivot provincjiskih plejboja posle II svetskog rata, ®rtve mode, Igrajmo tumor u glavi, Oslobodjenje Skoplja, Karamazovi, Vojna tajna, Vikor ili Dan Mladosti, Zid, jezero, Don ®uan u agoniji, Antigona, Ko to peva Sizifa? ....
Drame su izvodjene u vi¹e ex-jugoslovenskih pozori¹ta (Ljubljana, Beograd, Zagreb, Sarajevo, Skoplje, Novi Sad, Subotica, Rijeka, Split ....) i prevedene na desetak stranih jezika (poljski, nemaèki, madjarski, èe¹ki, italijanski, francuski, makedonski, slovaèki ...).
Re¾irao je preko 80 pozori¹nih predstava jugoslovenskih i inostranih autora (Cankar, Kre¾a, Nu¹iæ, Smole, Kovaèeviæ, Hing, Svetina, ©eligo, Jonesko, Vitrak, ©iler, ©ekspir, Bihner, Strindberg, Gorki, Èehov, Gombroviè, Havel, ©epard, Olbi, O'Nil, Molijer, Mise ...).
Dobitnik je svih najznaèajnijih pozori¹nih nagrada za dramski tekst i re¾iju na ex -jugoslovenskom prostoru i brojnih medjunarodnih priznanja.
Du¹an Jovanoviæ ¾ivi i radi u Sloveniji.

KRITIKE

Konaèno velika predstava!

... U njoj sve zaslu¾uje taj epitet velikog: od slojevitog, uvek aktuelnog pozori¹nog dela, preko takodje slojevite a minucione re¾ije, do naravno, niza sjajnih glumaèkih kreacija, uz bogatu saradnju scenografa, kostimografa i kompozitora ... I ovom re¾ijom Du¹an Jovanoviæ potvrdjuje da ne bez razloga slovi za jednog od najveæih jugoslovenskih reditelja u poslednje tri decenije... On u Molijeru ponajpre dramatru¹ki rekonstruira Bulgakovljev komad, izvlaèeæi u prvi plan lic·nu tragiku velikog umetnika, naoko diskretnije ali zapravo daleko upeèatljivije posti¾uæi da u gledali¹tu moæno odjekne i tema o odnosima izmedju vlasti i umetnika, pojedinca i dr¾ave... Povratak Mikija Manojloviæa na pozori¹nu scenu zaista je bio trijumfalan. sam po sebi glumac bogate imaginacije, ma¹tovite inspiracije i originalnog duha Manojloviæ dosledno sledi rediteljsku ruku u kojoj je svaki gest mimika, glasovna infonacija precizno izmerena i dozirana ...

Milutin Mi¹iæ, BORBA

Bratstvo Licemera

Miki Manojloviæ, veliki glumac srpskog glumi¹ta, vratio se ulogom Molijera u Beograd. Zaista, sreæa za sve pozori¹ne sladokusce. Njegov Molijer je ljudsko biæe, slabo i jako, zavisi od podr¹ke koja mu se pru¾a. Duhovit, precizan, a ipak, nekako umetnièki razbaru¹en, glumaèki talenat Mikija Manojloviæa sasvim je poseban kao glumaèki izraz na ovim prostorima. U igri sa Bogdanom Dikliæem, glumcem koji mu je neobièno blizak po glumaèkim sredstvima i senzibilitetu, Manojloviæ je, kao i u ansamblu JDP, imao dru¾inu u kojoj nije bilo slabog mesta. Re¾ija Du¹ana Jovanoviæa je menjao stalno ugao gledanja na Molijerv ¾ivot i smrt. C·as smo bili u publici, èas iza scene...

Dragana Bo¹koviæ, Ekspres

Mama je bila sa dvojicom

... Du¹an Jovanoviæ se opredelio za postupak radikalne teatralizacije nekoliko motiva, èime je efektno izbegnut pad u asocijativnost, omiljenu disciplinu srpskih reditelja ili, u gorem sluèaju, u traktat"o na¹oj sumornoj stvarnosti", ¹to je veæ decenijama, preovladjujuæe stanje domaæeg pozori¹ta. Imamo li pri tom u vidu naèin percepcije navedenih tema, kao i dru¹tveni okvir u kome je trebalo isprièati ovu prièu, vi¹e je nego jasno da je Jovanoviæ, nesveno postavio smer kojim napokon mora krenuti na¹ teatar. Ovo "nesvesno" stoga ¹to je reè o podrazumevajuæoj, savremenoj vrsti pozori¹ta koja sa beogradskih scena nestaje èim se Bitef zavr¹i ...

¾eljko Jovanoviæ, Blic

Umetnici i vlastodr¹ci

... Dogadjaj meseca, a izgleda i sezone, mada smo na njenom poèetku, svakako je "Molijer, jo¹ jedan ¾ivot" Bulgakova, Molijera i Du¹ana Jovanoviæa, gosta iz Ljubljane koji je re¾irao ovaj sjajni komad ...

Goran Cvetkoviæ, Reporter

Darker

Mala napomena, u principu sam naveo predstave koje sam gledao i koje su stvarno super... Naravno, sve sam ih gledao za d¾!!Va¾i ¹to bih imao po 600-800 kinti za svaku... Ali neke i vrede tih para...
U Madlenianumu sam imao ¾e¹æu vezu, a u Jdp u principu i mo¾e da se uðe za d¾, ako ostane mesta po¹to uðu svi sa kartama... Jbg, socijala  :> :wink:

Darker

ATELJE 212

O. J. Traven - EGZIBICIONISTA


PREVOD SA SLOVENAÈKOG: KATARINA PEJOVIÆ

REDITELJ: MILAN KARAD®IÆ
DRAMATURG: IVANA DIMIÆ
SCENOGRAF MIODRAG TABAÈKI
KOSTIMOGRAF: ZORA MOJSILOVIÆ-POPOVIÆ
KOMPOZITOR:ZORAN ERIÆ
FITNESS KOREOGRAFIJA: VLADA DEKIÆ
LEKTOR: dr LJIILJANA MRKIÆ-POPOVIÆ
ORGANIZATOR: VLADA DEKIÆ


LICA:

DOROTI D®EKSON: ISIDORA MINIÆ
FRED MILER: BRANIMIR BRSTINA
EVA STEMPOVSKA: DARA D®OKIÆ
DANIJEL PARKER: VOJISLAV BRAJOVIÆ
D®IMI POLAK: ANDRIJA MILO©EVIÆ



... Mo¾e se reæi da sam poèeo da provaljujem u sef ne poznajuæi ¹ifru. Na svaki naèin hteo sam da saznam ¹ta je unutra. Menjao sam prièu, odnose, likove, zaplet, dodao sam nove likove, napisao gomilu dijaloga. Ali, sef se do kraja opirao. Ni sada nisam uveren da sam otkrio njegovu tajnovitost. A drama je postajala sve vi¹e amerièka. Po¹to je jednom postala tuðinka, zauvek se otuðila. Nikako nisam mogao da pretpostavim da bi ti ljudi mogli da imaju slovenaèka imena. Ni¹ta mi drugo nije preostalo, nego da se potpi¹em kao J.O. Traven.

Du¹an Jovanoviæ

Egzibicionista je savremena drama koja se bavi problemima modernog urbanog èoveka na razmeðu vekova u uslovima visoko standardizovane civilizacije. U fokusu drame je patolo¹ka pojava seksualne izopaèenosti sa kojom se savremeno dru¹tvo obraèunava na dva naèina: sankcioni¹e je zatvorom ili poku¹ava da je leèi psihijatrijom. Jedino ¹to svim akterima nedostaje je ljubav. Ovaj nedostatak je glavni negativni pokretaè od kojeg se sastoji drama.
Egzibicionista se pokazivao ¾enama u parku, uhapsili su ga i strpali u zatvor. Kad ga budu pustili, on æe opet to da radi, pa æe opet dopasti zatvora i kraj prièe. Ali ne radi se o tome, ili bar ne samo o tome...
Iz dramatur¹ke bele¹ke Ivane Dimiæ


kritika:
...Bolan zdrava nosio. Psihijatri su bolesnici, pacijenti su lekari. Uzajamno se povreðuju, uzajamno se leèe. Jedni drugim stavljaju u izgled ono ¹to ni jedni ni drugi ne poseduju. Uloge se menjaju, ali svima, u ohlaðenom ¾ivotnom, i u¾em, braènom prostoru, nedostaje ljubavi. Egzibicionizam je jezik praznine i otuðenosti. Dobro je ¹to se Karad¾iæ nije dao impresionirati. Ovu, u amerièkoj dramaturgiji uèestalu i uvedenu dramsku konstrukciju, reditelj nije precenio. Uèinio je sve da napravi zabavnu, duhovitu predstavu, bez pretenzija da pojam egzibicionizma pro¹iruje, produbljuje, osobito specifikuje.
...Du¹a ove komedije je, ipak, egzibicionista Fred Miler Branimira Brstine. Uzdr¾an, delikatan, prisutan u zavodljivoj odsutnosti, ubrzan pa usporen, logièan pa zgranut, zvan pa nedozvan, Brstina, bez spoljnjeg egzibicionizma, u letu, rekao bih, lovi i hvata svog Freda, skriva ga i razotkriva u bogatoj i dobro razmerenoj humornoj intonaciji, u smenama potkazivanja i pristajanja uz motive i tragikomiène muke egzibicioniste, zapostavljenog mu¹kog biæa.


Muharem Perviæ
Politika

Darker

ATELJE 212

Meri D¾ouns - D®EPOVI PUNI KAMENJA

Pozori¹te Atelje 212
Sezona 2003/04.
VELIKA SCENA

premijera 24.1.2004
Mari D¾ons / Marie Jones

D®EPOVI PUNI KAMENJA / Stones in his Pockets

Prevod sa engleskog IVANA DIMIÆ



Reditelj: EROL KADIÆ
Scenograf: LJUBISAV MILUNOVIÆ
Kostimograf: ANA ÐORÐEVIÆ
Izbor muzike: ANA ÐOKIÆ
Koreograf: DU©AN ©IDA
Asistent scenografa:VOJIN BUTKOVIÆ
Organizator: GORAN ILIÆ



IGRAJU
NEBOJ©A ILIÆ I NENAD JEZDIÆ

PODELA:

D®EK KVIN, tridesetih godina: NEBOJ©A ILIÆ
ÈARLI KONLON, tridesetih godina:NENAD JEZDIÆ
SIMON, prvi asistent reditelja, ambiciozni Dablinac: NENAD JEZDIÆ
ESLING, treæa asistentkinja reditelja, ambiciozna Dablinka, vrlo zabrinuta kako æe impresionirati one iznad sebe i nezainteresovana za one ispod sebe: NEBOJ©A ILIÆ
MIKI, lokalni stanovnik u svojim sedamdesetim, bio statista u èuvenom filmu »Tihi èovek«: NEBOJ©A ILIÆ
KLEM, reditelj, Englez, tihe naravi, bez naroèitog razumevanja lokalne populacije: NENAD JEZDIÆ
©IN, mladi lokalni momak: NEBOJ©A ILIÆ
FIN, mladi lokalni momak, ©inov drug: NENAD JEZDIÆ
KAROLINA ÐOVANI, amerièka zvezda: NENAD JEZDIÆ
D®ON, lektor za irski izgovor: NEBOJ©A ILIÆ
OTAC D®ERALD, lokalni uèitelj: NENAD JEZDIÆ
D®OK KAMBEL, Karolinin telohranitelj, ©kot: NENAD JEZDIÆ
GOSPODIN HARKIN, ©inov otac: NENAD JEZDIÆ



Snimatelj filma: ÈEDA VESELINOVIÆ
Monta¾a filma: SRÐAN MILETIÆ
Kaskader u filmu: ®ELJKO BO®IÆ





Inspicijent: Emilija Rafajloviæ
Sufler: Marina Vujeviæ



Dizajn scenskog zvuka: Aleksandar Lazareviæ

Dizajn scenskog svetla: Radomir Stamenkoviæ
Asistenti: Nenad Pavloviæ i Zoran Peri¹iæ


D¾epovi puni kamenja je savremena, tu¾na komedija o me¹tanima iz jednog siroma¹nog irskog sela (u oblasti Keri), koji statiraju na snimanju holivudskog filma; o filmskim i ¾ivotnim iluzijama junaka drame; o glumaèkom umeæu pretvaranja snova u stvarnost; i napokon, o iluziji i realnosti u ¾ivotu.

D¾epovi puni kamenja prvi put su izvedeni u Belfastu u Lyric Theatre, 3. juna 1999. godine, a odmah zatim u Londonu, avgusta 1999. godine u Tricycle Theatre.



D®EPOVI PUNI KAMENJA je ¾anrovski drama u u¾em smislu. Tema je sudar svetova: sveta filmske iluzije Holivuda i sveta realnosti malog, siroma¹nog, irskog sela u oblasti Keri. Naime, u malom irskom selu snima se holivudski film, pa je celo selo anga¾ovano, ¹to da statira, ¹to da iznajmljuje sobe i ugo¹æuje filmad¾ije. Sledeæi nivo sudara svetova je sudar realnosti Irske i holivudske predstave o Irskoj, o kojoj je u filmu reè. Niti amerièka filmska zvezda zna da govori irski, kao ni njen partner koji igra irskog seljaka, niti engleski reditelj poznaje i mari za istinski irski mentalitet. Statisti koji uèestvuju u filmu su pravi irski seljaci i oni se èude i podsmevaju toj kli¹eiziranoj slici o sopstvenim ¾ivotima, ali im to donosi znaèajne prihode, pa pristaju da uèestvuju u snimanju filma. S druge strane, oni su fascinirani holivudskom ma¹inerijom za proizvodnju snova, pojavom filmskih zvezda i svetom filma uop¹te. Statiranje u filmu im razbuðuje ma¹tu i ¾elju da i sami pi¹u za film i da ga prave. Èarli, jedan od dvojice glavnih protagonista ima napisan scenario koji se nada da æe uspeti nekom da proda za vreme snimanja. Na kraju æe, uz pomoæ svog novosteèenog druga, statiste D¾eka, njih dvojica osmisliti svoj film ba¹ o snimanju ovog filma i taj film æe nositi naslov ove drame. U filmu æe glavni junaci biti ba¹ oni, gubitnici i autsajderi, irski statisti i film æe govoriti o malom ©inu Harkinu, koji se drogiran udavio sa d¾epovima punim kamenja tokom snimanja holivudskog filma zbog sloma svojih filmskih iluzija.
Sa idejnog stanovi¹ta ova drama je vi¹estruko zanimljivo saèinjena. U njoj se na nekoliko nivoa prepliæu i sudaraju svetovi. Na nivou radnje dvostruko se sudaraju iluzija i realnost, filmska realnost i ¾ivotna realnost, pa zatim filmska iluzija i filmska realnost, pa ¾ivotna iluzija i ¾ivotna realnost. Sa druge strane, opet sudaraju se pozori¹na realnost drame koja se igra na sceni i scenska iluzija koju dva glumca proizvode igrajuæi sve likove i prostore o kojima dramska prièa govori.

Ivana Dimiæ

Darker

ATELJE 212

Vedrana Rudan - UHO, GRLO, NO®


Dramatizacija JELISAVETA SEKA SABLIÆ
Re¾ija TANJA MANDIÆ RIGONAT
Scenograf DARKO NEDELJKOVIÆ
Video-film realizacija BAL©A ÐOGO
Organizator GORAN ILIÆ


Izvodi JELISAVETA SEKA SABLIÆ


Teatar u podrumu

Sezona 2002/2003

Premda svjesna da se radi o rukopisu bez presedana u suvremenoj hrvatskoj knji¾evnosti, ovaj roman ne mogu nikome preporuèiti, stoga ¹to bi preporuèiti “Uho, grlo, no¾” znaèilo isto ¹to i predlo¾iti nekome da se zbog upeèatljivosti do¾ivljaja i iznimnog iskustva do grla zagnjuri u usijanu magmu. Ovo je roman-vulkan…
… ®estoko kao Vedrana Rudan danas nitko i nigdje ne pi¹e. Ovo je roman nakon kojega æete te¹ko sastavljati komadiæe vlastitog identiteta, ne nudi izlaz, ne nudi nadu, ne nudi rje¹enje, èak ni sumnju u lo¹ ishod.
(Nada Ga¹iæ)

Ovoliku kolièinu iskrenosti od Vedrane Rudan pristojna Hrvatska ne bu mogla otrpeti. Ali æe joj za jedno dvadesetak godina ipak dignit spomenik.
(Ðermano Senjanoviæ Æiæo)

Nagovorili su vas da proèitate “Dnevnik Bridget Jones”? Pa, Bridget joj ga mo¾e popu¹iti, jer ova ¾ena ima muda. I ostalo…
(Hana Veèek)

www.bijelavrana.com

TONKA: Reci mi, onako iskreno, za du¹u, jesi li ti zaista ¾ensko?
RUDAN: Pitaj mog ginekologa Masovèiæa. Slu¹aj, ja jednostavno ne mislim da su sve ¾ene ¾rtve, a svi mu¹karci svinje. Razlika meðu nama je manja nego se pi¹e i govori. Ili se ja jednostavno ne osjeæam ugro¾eno. Vjerojatno nisam normalna.
TONKA: Da li sam ja ti?
RUDAN: Nisi.
TONKA: ©ire malo.
RUDAN: Ti si nesretno ljudsko biæe… koje ¾ivi u maloj, nesretnoj, tu¾noj zemlji…
TONKA: A ti si sretno ljudsko biæe koje ¾ivi…
SKUPA: U maloj, nesretnoj, tu¾noj zemlji… (Smijeh.)
TONKA: Priznaj, napisala si “Uho, grlo, no¾”, knjigu o frustriranoj pedesetogodi¹njoj luðakinji zato ¹to zna¹ da je Hrvatska puna luðaka, iskoristila si èinjenicu da je PTSP postao epidemija u Hrvatskoj, samo da bi dobro prodala knjigu i digla brdo love…
RUDAN: Nije istina.
TONKA: Ti si mirnodopski profiter…
RUDAN: Ovo je mir za koga su poginuli svi oni jadnici?!
TONKA: Koliko dobiva¹ po svakoj knjizi?
RUDAN: Osam kuna.
TONKA: Uh, jebote!

Darker

AquArius::

JDP. Mletacki trgovac. Dragan Micanovic kao Porcija... Neprepricljivo, sjajno! Preporucujem!
Evo nekih detalja.


Igraju:

Antonio IRFAN MENSUR
©ajlok PREDRAG EJDUS / VOJA BRAJOVIÆ
Basanio GORAN ©U©LJIK
Porcija DRAGAN MIÆANOVIÆ
Gobo, Tubal,
Du¾d mletaèki MIODRAG RADOVANOVIÆ
Knez marokanski,
knez aragonski GORAN DANIÈIÆ
Nerisa ANDJELIKA SIMIÆ
D¾esika TANJA PJEVAC
Gracijano NEBOJ©A MILOVANOVIÆ
Lorenco SRDJAN TIMAROV
Salanio PAVLE PEKIÆ
Salarino NIKOLA VUJOVIÆ
Lanselot Gobo GORAN JEVTIÆ / BORIS MILIVOJEVIÆ
Tamnièar SLOBODAN PAVELKIÆ
Porcijine dvorkinje ISABELLA APPIAH, ANA SIMIÆ, JELENA ANGELOVSKI
Èinovnici suda,
Stra¾ari NEMANJA RADOMIROVIÆ, FILIP PAVLA©EVIÆ

Dramaturg Milo¹ Kreèkoviæ
Scenograf Miodrag Tabaèki
Kostimograf Kristina Ignjatoviæ


O DRAMI:

Reditelj Egon Savin preselio je radnju ove sumorne ©ekspirove komedije u Veneciju tridesetih godina XX veka, u vreme dolazeèeg fa¹izma. Mladi Basanio moli svog patrona, trgovca Antonija da mu posudi novac tako da bi mogao da isprosi lepu i bogatu Porciju. Antonije je ulo¾io sve blago u brodove i nema gotovog novca. On novac pozajmljuje od ©ajloka. ©ajlok mrzi Antonija jer ga je poni¾avao i vredjao zbog njegovog jevrejskog porekla i poslova (zelena¹tva). ©ajlok se slo¾i da posudi novac, ali od Antonija tra¾i pravo da odseèe funtu mesa ako mu ne vrati dug. Antonio se slo¾i i oni sklope ugovor. ©ajlokova kèi D¾esika pokrade oca i pobegne sa Basanijevim prijateljem Lorencom. Lanselot Gobo, ©ajlokov verni sluka, napu¹ta gospodara i prelazi u slu¾bu kod Basanija. Basanio re¹ava zadatak koji je preminuli Porcijin otac ostavio za buduèe prosce i tako osvaja Porciju. Antonio bankrotira. ©ajlok tra¾i osvetu. On tra¾i sud. Sluèaj sti¾e do mletaèkog du¾da koji poziva mladog advokata (tj. preru¹enu Porciju). Porcija ceo sluèaj preokreèe u korist Antonija i praktièno uni¹ti ©ajloka: oduzima mu veru i imovinu. Kao jedinu nagradu za svoju uslugu, Porcija tra¾i prsten od Basanija. Basanio joj da prsten iako ga je Porcija zaklela da se ne odvaja od njega. Na kraju predstave, mladi i uspe¹ni Venecijanci se okupljaju u Porcijinoj vili da proslave uspeh ali nisu svi sreèni. D¾esika je shvatila da je sama pokradena i prevarena. Osiroma¹eni i ostareli Antonio nije po¾eljan u novom bogatom dru¹tvu. Sluga Lanselot Gobo navlaèi fa¹istièku uniformu. Dolaze zla vremena.

Darker

AquArius::

Da, film je dobar.
Ali predstava je jos bolja!!
Pogledajte samo glumce... i ne zna se ko je bolji.
Sve dalje je izlisno.

JDP

BURE BARUTA
Dejan Dukovski

Reditelj: Slobodan Unkovski


Igraju:

Voja Brajoviæ
Slobodan Ninkoviæ
Dragan Jovanoviæ
Dragan Miæanoviæ
Branko Cvejiæ
Nikola Djurièko
Tamara Vuèkoviæ
Neboj¹a Glogovac
Cvijeta Mesiæ
Josif Tatiæ
Milica Mihailoviæ
Vojin Æetkoviæ
Branislav Leèiæ
Goran Danièiæ
Slobodan Be¹tiæ
Goran ©u¹ljik
Neboj¹a Ljubi¹iæ
Mirjana Karanoviæ
Boris Isakoviæ
Boris Milivojeviæ
Zlata Petkoviæ

Scenograf: Miodrag Tabaèki
Kostimograf: Angelina Atlagiæ
Kompozitor: Vlatko Stefanovski

KRITIKE:

... Predstavu je te¹ko opisati jer je prepuna svega ¹to pozori¹te mo¾e da pru¾i danas u svojoj najèistijoj formi. Iz oèaja stvoren je spektakl koji ima evropske dimenzije i samim tim za nas izuzetno znaèenje pa ga stoga treba videti da bismo osetili koliko pozori¹te mo¾e da bude veliko, uzbudljivo i moæno da nas ispuni i razjasni u na¹im istinama i iluzijama.
"Bure Baruta", Petar Volk, Ilustrovana Politika

... Bure baruta predstava u punoj snazi, a veæ zrelog dara, jednu generaciju koja svim ve¹tinama zanata dodaje istanèano oseæanje za stil i stilizaciju, za ¾ivotne èinjenice i njihov odraz u ogledalu teatarske fikcije, iznad svega oseæanje za igru realnosti i privida, za duh te igre koja ni jednog trenutka ne gubi dragocenu kopèu sa smislom.
Feliks Pa¹iæ, Veèernje novosti

… Groteskna lanèana povezanost svakodnevne okrutnosti, koju je sastavio mladi makedonski autor Dejan Dukovski po uzoru na dijaloge iz Vrte¹ke Artura ©niclera, precizno zamenjujuæi temu ljubavi temom mr¾nje. I kao ¹to je niz heterogenih ljubavnih odnosa poslu¾ilo beèkom piscu za njegovu suptilnu analizu nepopravljive dekadencije tog dru¹tva, tako i Dukovski, sto godina kasnije, istra¾uje du¹u balkanskog naroda, ne istièuæi krivce, ali nasuprot tome stvarajuæi neprekidnu zamenu uloge ¾rtve i krvoloka …
"Bure baruta u Rimu: balkansko nasilje u krugu ludila", Mariateresa Surianello Liberazione, Rim, 4. 11. 1996.

… Zajednièka tema slika je nasilje u svim moguæim, naizgled èak i nevinim oblicima, koje æe do kraja prizora po pravilu kulminirati do pravog psihièkog i fizièkog terora. Unkovski re¾ira te prizore vehementno i lucidno, sve ih manje-vi¹e neurotizira i snabdeva ih asocijacijama i citatima a kao osnovu koristi komiènu i sarkastiènu ironiju.
"Nasilje svih vera i ubedjenja", Bla¾ Lukan, Delo, Ljubljana, 13. maj 1998.

... Ubija se na sve moguæe naèine: usisivaèem pra¹ine i fla¹om, no¾em i parèiæem stakla. Ubija se na svim moguæim mestima. U autobusu i na teniskom terenu, u kupeu voza i na ulici. Ubija se zbog samo jednog motiva. Brzog re¹avanja problema.
"Grobar najbolje zna, kako …" Urlih Buman, General Anzeiger, Bon, 8/9 jun 1996.

… Jedini pravi dogadjaj bilo je Bure baruta u re¾iji Slobodana Ukovskog iz Jugoslovenskog dramskog pozori¹ta. Komad Dejana Dukovskog je vivisekcija naroda. Dodiruje najbolniju temu dana¹nje Jugoslavije, moralni i psihièki pad dru¹tva, koje je izazvalo najokrutniji rat u Evropi od vremena hitlerizma…
"Krapa w Toruniu" Roman Pawlowski, Gazeta wyborcza, 1. Jun 1998.

Darker

Gledao. I moram priznati, da mi je film ipak vrh... dodu¹e, da sam prvo gledao predstavu, mo¾da bih imao drugaèije mi¹ljenje, ali film sam gledao vi¹e od 20 puta tako da mi je ipak neprevaziðen... :roll:

marer_86

Ljudi obavezno odgledajte Hadersfild na maloj sceni JDP-a "Bojan Stupica" Strava je!!!!

marer_86

I da Bure baruta ko je gledao gledao je. Sad u aprilu je po poslednji put izvedena i recimo da sam uhvatio poslednji brzi voz i znate sta ekstra je!!!

zvrk

preporuka za prolecno vreme i junski rok;ljubavno pismo u ateljeu :D,mletacki trgovac(Micanovic,u jednom delu,glumi zenu koja glumi muskarca,STA RECI!) :),egzibicionista u ateljeu je supper i ,naravno,pogledati "Blize' u Stupici!!!!!!