Oprezno pri uzimanju kredita

Started by Bred, 27-08-2008, 15:31:34

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Bred

Osim kamate, bitni i valuta i rok otplate
Autor: Danijela Ni¹aviæ |

Kredit mo¾e da bude jedno od najjednostavnijih re¹enja finansijskog problema. Ali, ono ¹to je najbr¾e, ne znaèi da je i najjeftinije. Svaki novac ko¹ta, a najvi¹e pozajmljeni, zato pre nego ¹to se odluèite da uzmete preko potrebni zajam, savet je da dobro proanalizirate uslove i izaberete ono ¹to je za vas najpovoljnije.

Prvo i osnovno jeste obiæi nekoliko banaka i uporediti uslove kredita, jer se oni i te kako razlikuju. A to znaèi uporediti visinu kamatnih stopa, naroèito efektivnih kamatnih stopa, zatim koliki je rok otplate, visina meseène rate i ¹ta se zahteva kao obezbeðenje kredita.
Va¾no je obratiti pa¾nju na period tokom kojeg se otplaæuje kredit, jer se kod kredita sa istom kamatnom stopom a du¾im rokom otplate smanjuje samo visina meseène rate, ali se poveæava iznos po osnovu ukupne kamate.
Uglavnom se zajmovi odobravaju sa uèe¹æem ili depozitom. Izuzetak su (od proleæa) dinarski krediti. Kod varijanti sa uèe¹æem umanjuje se iznos glavnice za visinu tog uèe¹æa, a samim tim i rata. S druge strane, kod kredita sa depozitom, iznos glavnice je jednak dobijenom kreditu, a rata je veæa. Ali, unapred treba obezbediti novac za depozit koji banka s kamatom (godi¹nja od jedan do dva odsto) vraæa po otplati zajma.
Kada je o kamatnim stopama reè, treba znati da li su fiksne (ne menjaju se tokom celog perioda vraæanja kredita) ili varijabilne. Ove druge su promenljive, i tokom perioda otplate mogu da padaju, ali i da rastu. Najèe¹æe prate kretanje EURIBOR-a i LIBOR-a (kamatnih stopa na evropskom bankarskom tr¾i¹tu), ali i stopu rasta cena na malo.
Najèe¹æe se kredit, kako bi se banka obezbedila, vezuje za valutnu klauzulu, drugim reèima - zajam je izra¾en u stranoj valuti. To konkretno znaèi da se celokupan iznos duga i svake rate izra¾ava u evru ili franku, a pri isplati kredita i plaæanju obaveze iznos se preraèunava u dinare. Pri tom, u ugovoru o kreditu se defini¹e koji se kurs primenjuje - da li kupovni, srednji ili prodajni, i da li je to kurs banke ili Narodne banke Srbije, ¹to je takoðe bitno.
Nije redak sluèaj da banke pri isplati kredita primenjuju kupovni kurs, a pri obraèuni visine rate prodajni vi¹i kurs, ¹to predstavlja dodatni skriveni tro¹ak prilikom svake otplate.
Ne treba smetnuti s uma da svako zadu¾ivanje u stranoj valuti nosi rizik ne samo od promene kursa (¹to evro ili franak vi¹e jaèaju, veæa æe biti izdvajanja u dinarima za ratu), veæ i kretanja referentne kamatne stope EURIBOR-a i LIBOR-a, jer promenljive kamatne stope uglavnom zavise od njih.
I, na kraju, trebalo bi proveriti i da li mo¾ete zajam da otplatite i pre roka i pod kojim uslovima, jer ti tro¹kovi mogu da budu veoma visoki, pa i do tri odsto na ostatak duga. A to nije mali iznos ako je suma veæa.

Saveti Narodne banke
:
-zadu¾ujte se samo u sluèaju preke potrebe
-upoznajte se s ponudama veæeg broja banaka
-nikada ne potpisujte na licu mesta ponuðen ugovor
-ukoliko vam pojedine odredbe ugovora nisu jasne, tra¾ite obja¹njenje
-kada potpi¹ete ugovor, vi ste prihvatili sve uslove iz ugovora
-potrudite se da obaveze plaæate na vreme, jer æete tako platiti manje nego da vam se zaraèunavaju dodatni tro¹kovi
-redovnim plaæanjem stvarate svoju kreditnu istoriju redovnog plati¹e, ¹to vam kasnije mo¾e olak¹ati uzimanje novog kredita
-nemojte se prezadu¾ivati

blic