Najbogatiji iz Srbije - Cepter, Mi¹koviæ i Subotiæ

Started by pop, 26-09-2007, 11:51:43

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

pop

Poljski „Vprost“: Sto ljudi sa najveæim kapitalom u srednjoj i istoènoj Evropi
Najbogatiji iz Srbije Cepter, Mi¹koviæ i Subotiæ

Autor: E.b. | 26.09.2007 - 09:20

Najbogatiji èovek srednje i istoène Evrope ove godine je Rus Oleg Deripaska, a na redovnoj listi 100 najbogatijih poljskog meseènika „Vprost“ na¹la su se trojica bogata¹a iz Srbije.

Dok aluminijumski kralj Deripaska raspola¾e imovinom od 30 milijardi dolara, najbogatiji biznismen iz Srbije Filip Cepter je na 23. mestu i ima 4,4 milijarde dolara.
Na 41. mestu je Miroslav Mi¹koviæ koji zahvaljujuæi „Delta holdingu“ raspola¾e sa dve milijarde, a na zaèelju liste na 96. mestu je Stanko Subotiæ sa svojim „Bonareksom“ koji mu donosi bogatstvo od 600 miliona dolara.
U odnosu na pro¹lu godinu, srpski biznismeni su zbog novih ruskih i ukrajinskih bogata¹a pali za nekoliko mesta. Filip Cepter pao je sa 16. mesta, Mi¹koviæ sa 30, a Subotiæ sa 86.
S prostora biv¹e Jugoslavije u „Vprostov“ klub bogatih u¹la su jo¹ samo trojica Hrvata - Ivica Todoriæ na 81. mestu, èiji se „Agrokor“ ceni na 830 miliona dolara, Ante Vlahoviæ iz „Adris grupa“ na 92. mestu sa 650 miliona dolara i poljoprivredni magnat Enver Moraliæ na 99. mestu sa 540 miliona dolara.
Èe¹ki dnevnik „Mlada fronta Dnes“, koji saraðuje sa „Vprostom“ u rangiranju bogata¹a, ovogodi¹nji vrh liste nazvao je „Rusi i njihovo mineralno blago“, aludirajuæi na èinjenicu da prvih 19 mesta zauzimaju Rusi i Ukrajinci koji su svoje bogatstvo stekli na nafti, gasu ili drugim sirovinama.
Zajedno njihovo bogatstvo dosti¾e 230 milijardi dolara, svih 100 „Vprostovih“ bogata¹a raspola¾e sa 390,7 milijardi dolara, a za godinu dana su poveæali svoje blago za polovinu.
Najuspe¹niji od bogata¹a kome koreni bogatstva ne le¾e u zemljinom prirodnom bogatstvu je najbogatiji Èeh, na 20. mestu, finansijer Petr Kelner sa 5,8 milijardi dolara.
K¹i¹tof Trempski, novinar „Vprosta, za „Blic“ ka¾e da se na pravljenju ove liste najbogatijih oslanjaju na vi¹e izvora.
- Svaki podatak proveravamo na vi¹e izvora. Prvo, oslanjamo se na novinare koji rade kao na¹i dopisnici u zemljama istoène i centralne Evrope, koji tokom godine skupljaju sve informacije koje izlaze u medijima. Pored toga, oslanjamo se i na zvaniène informacije koje govore o vrednosti kompanija vlasnika i njihovom ostvarenom profitu, kao ¹to je berza. Jedan od izvora su nam struèni ljudi koji rade u konsultantskim kuæama ili su nekada radili kao direktori velikih kompanija. Takoðe, i indirektno dolazimo do informacija, recimo putem poslovanja nekih poznatih kompanija sa manje poznatim preduzeæima. Tada poèinjemo da pratimo rad tih preduzeæa i uoèavamo kako te do tada nepoznate kompanije posluju i koji profit ostvaruju - ka¾e Trempski.
On tvrdi da je lista sto najbogatijih ljudi pouzdana, jer se oslanjaju pre svega na novinare i struènjake koji ovaj posao jako dugo rade, a izvore koji se ne poka¾u dobro vi¹e ne uzimaju u obzir.
- Neki bogata¹ mo¾e da ka¾e da u banci ima pet milijardi dolara, ali mi privatne raèune u banci ne mo¾emo da proverimo, zbog èega se ta izjava ne uzima u obzir dok se ne proveri - ka¾e Trempski.

23. Filip Cepter 4,4 milijarde dolara
   Roðen je kao Milan Jankoviæ 1951. u Bosanskoj Dubici. Ekonomiju je zavr¹io u Beogradu. Prema podacima iz medija, Cepterova poslovna imperija zapo¹ljava oko sto hiljada ljudi u 40 zemalja i ima milijardu godi¹njeg prihoda.
Voli da ka¾e da je br¾e od Bila Gejtsa zaradio svoju prvu milijardu dolara.
A na pitanje novinara kako se zaraðuje prva milijarda, odgovorio je:
- Tako ¹to æete celog sebe posvetiti tom cilju. Ako uspete, jednom æete se svakako upitati da li je sve to vredelo truda.
41. Miroslav Mi¹koviæ 2 milijarde dolara
   Mi¹koviæ je roðen u Kru¹evcu 1945. Gimnaziju je zavr¹io u rodnom gradu, a Ekonomski fakultet u Beogradu. Neposredno po diplomiranju poèinje da radi u deviznom sektoru „Jugobanke“, zatim vrlo kratko u „Trajalu“. Posle „Trajala“ poèinje da radi u kru¹evaèkoj „®upi“, gde je 1982. izabran za generalnog direktora. Poèetkom devedesetih osniva „Delta M“, u prevodu dvostruko M, po inicijalima svog imena i prezimena. Tokom godina osnovao je i „Delta banku“, „Delta sport“, „Delta MC“ i „Delta osiguranje“. Govori engleski i ruski i ima pasivno znanje italijanskog. Va¾i za èoveka koji ne daje izjave za medije, a govore dr¾i jedino za vreme kompanijskih proslava.
96. Stanko Subotiæ 600 miliona dolara
   Poznat i pod nadimkom Cane, ovaj biznismen roðen je pre 47 godina na Ubu. Za sebe ka¾e da je jedan od najuspe¹nijih privrednika u Evropi sa kompanijama u Danskoj, Francuskoj, Srbiji i Crnoj Gori, kao i da posluje sa najrespektabilnijim imenima evropskog biznisa. Iako na svom sajtu ka¾e da je njegova primarna delatnost proizvodnja tekstila i tekstilne konfekcije, bura u javnosti zbog njegovog imena digla se pro¹le godine kad je otkriveno da se u policijskoj akciji „Mre¾a“ iz 2003. pominje kao jedan od glavnih ¹vercera cigareta. Vlasnik i suvlasnik je holding kompanije „Emi“ sa sedi¹tem u Kopenhagenu,“ Future plus“ koja ima najrasprostranjeniju mre¾u za plasman ¹tampe, „Lus maksa“ koji se bavi proizvodnjom vina, nemaèkog „Vaca“ koji je u Srbiji kupio dnevni list „Politika“.


izvor www.blic.co.yu (http://www.blic.co.yu)

Bred

Mi¹koviæ najbogatiji od Vardara do Triglava
Autor: N. Vlaèo |Blic

Miroslav Mi¹koviæ, vlasnik „Delta holdinga”, skoèio je sa pro¹logodi¹njeg 42. mesta na 35. mesto na listi 100 najbogatijih u centralnoj i istoènoj Evropi koju sastavlja poljski nedeljnik „Vprost”. Filip Cepter, najbogatiji Srbin na ovoj listi pro¹le godine, osetio je udar finansijske krize, po¹to je sa pro¹logodi¹njeg 23. mesta spao na 36, odmah iza Mi¹koviæa.

Prvi put na listi regionalnih bogata¹a na¹li su se Predrag Rankoviæ Peconi i Ðorðe Nicoviæ, a sa nje je ispao Stanko Subotiæ Cane.
Mi¹koviæeva imovina poveæana je, prema podacima „Vprosta”, sa dve milijarde dolara na 2,8 milijardi dolara, i time je najbogatiji ne samo u Srbiji veæ u celoj biv¹oj Jugoslaviji. List navodi da aktiva „Delta holdinga” vredi tri milijarde dolara, a godi¹nji prihod procenjen je na 102 miliona dolara. „Vprost” tvrdi da Mi¹koviæ, koga nazivaju kraljem Beograda, kroz svojih 85 preduzeæa kontroli¹e 70 odsto tr¾i¹ta u srpskoj prestonici.

Miroslav Mi¹koviæ
2.8 milijarde dolara
35. mesto

Filip Cepter
2.6 milijarde
36. mesto

Predrag R. Peconi
700 mil. dolara
93. mesto

Ðorðe Nicoviæ
700 miliona dolara
96. mesto

Stanko Subotiæ
ispao sa liste
Poljski list navodi da je Slobodan Milo¹eviæ svojevremeno postavio Mi¹koviæa za vicepremijera Srbije. Prema informacijama poljskog lista, porodica Mi¹koviæ poseduje èetiri hiljade hektara zemlje u Vojvodini i na poluostrvu Lu¹tica u Crnoj Gori, a ima i nekoliko rezidencijalnih kuæa u Londonu.
Bogatstvo Filipa Ceptera sa 4,4 milijarde istopilo se, po procenama autora rang-liste, na 2,6 milijarde dolara. „Vprost” navodi da je njegova firma „Cepter interne¹enel” bila aktivna u centralnoj i istoènoj Evropi pre nego ¹to je devedesetih godina pro¹log veka zapoèela prve investicije u Srbiji. Poljski list tvrdi da Cepter nikada nije imao potpunu podr¹ku srpskih vlasti, osim u sluèaju vlade premijera Zorana Ðinðiæa, sa kojim je bio blizak. U podacima „Vprosta” o Cepteru ka¾e se da sa ¾enom Madlenom i osmogodi¹njom æerkom ¾ivi na relaciji Monako-Beograd, a da mu supruga posebno voli srpsku prestonicu i Zemun.
Meðu 100 najbogatijih u istoènoj Evropi, sa prostora biv¹e Jugoslavije, uspeo je da se naðe i srpski biznismen Predrag Rankoviæ Peconi, koga pro¹le godine nije bilo na listi, a sada je 93. sa bogatstvom koje se procenjuje na 750 miliona dolara.
Imovina srpskog biznismena Ðorða Nicoviæa, prema „Vprostu”, iznosi 705 miliona dolara i on time zauzima 96. mesto. Jedini Hrvat meðu 100 istoènoevropskih bogata¹a jeste Ivica Todoriæ, koji sa 680 miliona dolara dr¾i 99. mesto. Stanku Subotiæu Canetu, vlasniku kompanije EMI, bogatstvo od 600 miliona dolara - zahvaljujuæi kojem je pro¹le godine bio na 93. mestu, sada nije bilo dovoljno da uðe meðu 100 najbogatijih u istoènoj Evropi.
Ukupna imovina 100 top istoènoevropskih tajkuna ove godine je procenjena na 369 milijardi dolara, dok je pro¹logodi¹nja lista cenila njihovo ukupno bogatstvo na 390 milijardi dolara, ¹to znaèi da je ove godine smanjena za 21 milijardu.
Najvi¹e su izgubili ruski, ukrajinski i poljski tajkuni, poput kralja aluminijuma Olega Deripaske, koji su pozajmljivali za dalju ekspanziju na osnovu akcija. Na listi tajkuna Deripaska nije vi¹e najbogatiji, po¹to mu se imovina prepolovila sa 30 na 15 milijardi dolara. Pored Deripaske veliki gubitnik je i Roman Abramoviè, ruski oligarh i vlasnik fudbalskog kluba Èelsi, kome su se pro¹logodi¹nje 22 milijarde dolara, zahvaljujuæi kojima je bio drugi meðu najbogatijim, istopile na 10 milijardi.
Najbogatiji u centralnoj i istoènoj Evropi sada je ruski finansijer Sulejman Kerimov sa 24,5 milijardi dolara, a sa pro¹logodi¹njeg desetog mesta dospeo je na prvo zahvaljujuæi prodaji svojih akcija „Gasproma” ovog proleæa pre nego ¹to je izbila kriza. Andrej Meljnièenko, ruski tajkun i suprug biv¹e „modelsice” Sandre Meljnièenko, sa imovinom od 2,5 milijardi dolara zauzima 38. poziciju na listi.




1. Sulejman Kerimov (24,5 milijardi), Rusija. Poznat kao najbogatiji dr¾avni slu¾benik Rusije, èlan partije Jedinstvena Rusija, koju vodi Vladimir Putin, zaradio prodajom akcija „Gasproma”.

2. Renat Ahmetov (23 milijarde), Ukrajina. Uticajni èlan Partije regiona, poseduje ugljokopove, zovu ga Monte Kristo.

3. Genadij Timo¹enko (20 milijardi), Rusija. Navodno sa Putinom radio zajedno u KGB, poseduje kompaniju „Gunvor” koja je treæi po velièini trgovac naftom u svetu.

4. Mihail Prohorov (15,5 milijardi) Rusija. U aprilu ove godine prodao Olegu Derispaski svoj deo akcija u „Norilsk niklu” za oko 13 milijardi dolara.

5. Oleg Deripaska (15 milijardi), Rusija. Vlasnik firme „Bejzik element” i direktor u kompaniji „Rusal”.

6. Mihail Fridman (14 milijardi), Rusija. Na èelu „Alfa grupe”, blizak Putinu i Dmitriju Medvedevu, planira investicije u telekomunikacije u Iraku i Avganistanu.

7. Igor Kolomojski (11,3 milijarde), Ukrajina. Omiljeni oligarh Viktora Ju¹èenka, predsednika Ukrajine, posluje u metalur¹koj i naftnoj industriji.

8. Roman Abramoviè (10 milijardi), Rusija. Vlasnik investicione kompanije „Milhaus”, poseduje engleski fudbalski klub Èelsi, guverner je ruske oblasti Èukotka, u finansijskoj krizi izgubio 20 milijardi dolara.

9. Iskander Mahmudov (9,5 milijardi), Rusija. Uzbeèkog porekla, jedan od najmanje medijski eksponiranih oligarha, veruje se da ima sopstvenu vojsku i tajnu slu¾bu.

10. Vladimir Lisin (9 milijardi), Rusija. Na èelu nekoliko vodeæih metalur¹kih kombinata, bavi se akademskim radom i poseduje razne patente u ©kotskoj kupio zamak iz 16. veka.

11. Viktor Vekselberg (9 milijardi), Rusija. Poseduje kompaniju „Renova”, obogatio se tokom devedesetih godina pro¹log veka kupovinom rudnika aluminijuma i boksita.

12. Viktor Pinèuk (8,9 milijardi), Ukrajina. Blizak Aleksandru Kva¹njevskom, biv¹em poljskom predsedniku, zet Viktora Kuème, nekada¹njeg predsednika Ukrajine, poseduje tri televizijske stanice sa nacionalnom pokriveno¹æu.

13. Vagit Alekperov (8,5 milijardi), Rusija. Rodom Azerbejd¾anac, predsednik ruske naftne kompanije „Lukoil”, nazivaju ga radoholièarem.

14. Aleksej Morda¹ov (8,5 milijardi), Rusija. Veæinski vlasnik „Severstalja”, drugog po velièini proizvoðaèa èelika u Rusiji.

15. Vladimir Potanjin (8 milijardi), Rusija. Zaradio bogatstvo na sumnjivoj trgovini akcijama i obveznicama, diplomirao na elitnom Moskovskom dr¾avnom institutu za meðunarodne odnose.

16. Sergej Taruta (7,3 milijarde), Ukrajina. Ljubitelj starogrèke kulture, ¹to ga je navodno pribli¾ilo predsedniku Viktoru Ju¹èenku.

17. Peter Kelner (7 milijardi), Èe¹ka. Obogatio se u vauèerskoj privatizaciji, preko svoje holandske PFF grupe u¹ao zajedno sa „Ðeneralijem” na osiguravajuæe tr¾i¹te centralne i istoène Evrope.

18. Vladimir Bogdanov (6 milijardi), Rusija. Predsednik „Surgutnjeftegasa”, jedne od najveæih ruskih naftnih kompanija, obo¾ava da èita istorijsku literaturu

19. German Han (6 milijardi), Rusija. Potièe iz profesorske porodice, imao udeo u Fridmanovoj „Alfa grupi”, direktor rusko-britanske naftne kompanije TNK-BP.

20. Igor Zjuzin (4,9 milijardi), Rusija. Doktor tehnièkih nauka, poseduje kontrolni paket akcija „Mehel grupe”, petog po velièini ruskog proizvoðaèa èelika, Putin ga kritikovao za manipulacije cenama sirovina.