(Tigrasti) komarci

Started by Bred, 19-06-2009, 21:32:58

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Bred

Napast od pamtiveka

Za¹to je Bog stvorio komarce? Logièan odgovor je jer se njima hrane ptice i drugi insekti. Meðutim, male "krvopije" odgovorne su i za veliki broj smrtnih sluèajeva, vi¹e nego AIDS. Naime, jedna od sedamnaest osoba u svetu umire od bolesti koje prenose komarci


Komarci su prisutni svuda na svetu, osim na Antarktiku. Registrovano je preko 3300 vrsta, u na¹oj zemlji oko 50 (dominiraju vrste Culex pipiens, kao i rod nemalariènih Anophelesa). Fosilni ostaci ukazuju da su komarci na na¹oj planeti prisutni vi¹e od 400 miliona godina. Oni se hrane nektarima cveæa, a samo ¾enke grizu, jer im je krv neophodna za proizvodnju i razvoj jaja (mu¾jaci su "vegetarijanci"). Krv za njih nema nikakvu hranljivu vrednost i radije ujedaju ¾ivotinje nego ljude. Kada se naðu na ko¾i, tragaju za porama, preko kojih lako dolaze do potko¾nih kapilara, a pre nego ¹to poènu da se hrane, izluèuju materiju koja spreèava zgru¹avanje krvi.

©ta ih privlaèi, a ¹ta odbija
Komarci na razdaljini od 35 metara lako detektuju ugljen-dioksid koji izdi¹emo i mleènu (oksipropionsku) kiselinu, koja je prisutna na ko¾i. Odaje nas i toplota tela, kao i pokreti koje komarci nepogre¹ivo primeæuju. Odeæa tamnih boja ih izuzetno privlaèi i razdra¾uje. Razni parfemi, dezodoransi i miri¹ljavi sapuni pravi su mamac za ove krilate napasnike, koji vole i jak miris ljudskih nogu. Krupnije osobe su èe¹æe na meti komaraca jer izdi¹u vi¹e ugljen-dioksida i imaju vi¹e mleène kiseline. Razna istra¾ivanja su dokazala da su plave osobe, "pivopije" i ljudi koji hranom unose veæe kolièine ¹eæera pravi magneti za komarce. Zbog specifiènog hormonskog statusa ¾ene vi¹e privlaèe komarce nego mu¹karci. Zabluda je da komarce privlaèi svetlost - ona im samo poma¾e da se orijenti¹u tokom leta, ali nema "magnetski" efekat (reflektovana svetlost od Meseca i zvezda sasvim im je dovoljna za orijentaciju, dok im ve¹taèko svetlu obièno remeti orijentaciju - dokazano je èak da su komarci manje aktivni u noæima punog meseca, ¹to znaèi da im vi¹e prija svetlost manjeg intenziteta).
Nauènici su do sada izdvojili 350 komponenti ljudskog mirisa, od kojih neke privlaèe dok druge odbijaju komarce. Na osnovu ovih istra¾ivanja proizvode se brojna sredstva protiv ujeda - repelenti, koja zbog specifiènog mirisa odbijaju komarce. Oni se prave u obliku stika, kreme ili spreja, a mogu da se nanose na odeæu ili direktno na ko¾u. ©to se tièe industrijski proizvedenih repelenata, Svetska zdravstvena organizacija je Bajerov Pikaridin proglasila najdelotvornijim. Na¾alost, ponuda ovakvih proizvoda na na¹em tr¾i¹tu je vrlo oskudna, ¹to æe ove sezone, nakon velikih poplava, jamaèno biti veliki problem.
Etarska ulja su vrlo efikasno sredstvo za odbranu od komaraca. Ulje lavande mo¾e da se nanosi direktno na ko¾u, dok ostala ulja moraju da se pome¹aju sa alkoholom. Komarci ne podnose ni ulja eukaliptusa, limunove trave, kedrovine, èajavca, karanfiliæa i citronele, koja se pokazala najefektivnijom.
Mre¾e na prozorima i vratima su jedno od najboljih sredstva za¹tite od komaraca, a umesto otrovnih insekticida, kraj prozora mo¾ete dr¾ati posudu sa siræetom. Komarce æe oterati i buket lorberovih granèica, koprive ili lavandinog cveæa. Kraj kreveta mo¾ete da postavite parèe vate natopljeno uljem eukaliptusa ili karanfiliæa. Ali ako planirate da provedete dan u prirodi, preporuèljivo je da nosite odeæu dugih rukava i nogavica. Komarci su najaktivniji rano ujutru i predveèe (sumrak), tako da bi u tom periodu trebalo da izbegavate izlaske.

Suzbijanje komaraca
®enka komarca na povr¹ini sve¾e ili ustajale vode izle¾e stotinak, a nekada i preko 400 jaja èiji je preènik oko jednog milimetra i iz kojih se za 48 sati formiraju larve. Upravo u tom periodu je najbolje delovati na njih biolarvicidima, odnosno sredstvima koje sadr¾e bakteriju Bacillus thuringiensis var. izraelensis. Ovi larvicidi su selektivni, odnosno smrtonosni su samo za larve komaraca i ne predstavljaju opasnost za ostale organizme, tako da su pogodni za oèuvanje prirode i ekosistema. Ipak, kod nas se jo¹ uvek vr¹i hemijsko uni¹tavanje odraslih formi zapra¹ivanjem iz aviona i sa zemlje preparatima na bazi Lambdacihalotrina. To su preparati u vidu sitnih kapi koje lebde u vazduhu i grade smrtonosnu "mre¾u" kroz koju komarci proleæu. Da bi zapra¹ivanje bilo uspe¹no, potrebno je nekoliko toplih dana bez ki¹e u nizu. Na¾alost, ova sredstva mogu da budu ¹tetna za èoveka i ¾ivotinje.
Problem je ¹to u na¹oj sredini postoje mnoga neprijavljena mesta sa ustajalom vodom (divlja smetli¹ta, odbaèene automobilske gume i slièno), a ni graðani èesto ne vode raèuna i ostavljaju posude za zalivanje otvorenim, tako da nadle¾ni organi ne mogu ne vreme da tretiraju larve. Zbog toga se graðani mole da prazne sve predmete u kojima se skuplja voda, jer iz jednog bureta ki¹nice mo¾e da izleti milion komaraca. Pravu opasnost predstavljaju potopljeni podrumi u kuæama i zgradama. Redovno ko¹enje je takoðe bitno za kontrolu komaraca.

Opasnije od svraba
®ivotinjama i ljudima ¹irom sveta komarci ujedom prenose brojne potencijalno smrtonosne bolesti, kao ¹to su malarija, ¾uta groznica i denga, odnosno bolesti koje izazivaju virus Zapadnog Nila (West Nile virus), kao i nekoliko vrsti arbovirusa koji izazivaju encefalitis (zapaljenje mozga). HIV ne prenose, jer je virus izuzetno termolabilan i ugine na temperaturi tela komarca, praktièno èim se komarac "odlepi" od tela.
Najopasnija je svakako malarija, veoma rasprostranjeno parazitsko oboljenje koje je naroèito opasno za turiste koji sti¾u u tropske krajeve. Od ove bolesti u Africi svakoga dana umre vi¹e od 3000 ljudi, odnosno vi¹e od milion godi¹nje. Bolest je prisutna i u Aziji i Latinskoj Americi, dok se na na¹im prostorima javlja samo sporadièno, kao importovana zaraza. Deca do pet godina, trudne ¾ene i starije osobe su najèe¹æe na udaru. Malariju prenosi ¾enka jedne vrste iz roda Anophelesa, koja prilikom ugriza u telo ¾rtve ubrizga jednoæelijski parazit "plazmodijum" koji nastanjuje crvena krvna zrnca, izazivajuæi anemiju i ote¾ano snabdevanje tkiva kiseonikom. Prvi simptomi malarije su groznica, glavobolja, povraæanje, dijareja i tegobe sliène gripu, a pojavljuju se od 9 do 14 dana posle ulaska parazita u organizam. Ako se u tom periodu pacijent obrati lekaru moguæe je adekvatnim lekovima uni¹titi parazita. Postoji nekoliko vrlo delotvornih antimalarijskih lekova, ali uspe¹nost leèenja zavisi i od op¹teg zdravlja pacijenta i vrste "plazmodijum" parazita koji je izazvao malariju.
Ako putujete u Afriku ili Ju¾nu Ameriku trebalo bi da se raspitate da li je neophodna vakcina protiv ¾ute groznice, smrtonosne virusne bolesti koju prenose komarci. U periodu inkubacije virus se razmno¾ava i putem limfe prenosi do srca, jetre i bubrega, izazivajuæi otkazivanje funkcije ovih organa, kada osoba dobija karakteristiènu ¾utu boju ko¾e (zbog nagomilavanja ¾uènih boja i drugih metabolita koji se normalno izluèuju preko jetre i bubrega). Ako se ne leèi na vreme ¾uta groznica mo¾e da izazove komu i smrt. Lek ne postoji, a u endemskim podruèjima vakcinacija je obavezna.
Denga je veoma ozbiljno, sreæom reðe virusno oboljenje koje ima malu stopu smrtnosti ali vrlo neprijatne simptome. Pored visoke temperature, postoji izuzetno jaka glavobolja, bolovi u mi¹iæima i zglobovima, kao i karakteristièan osip. U najte¾im sluèajevima razvija se sindrom ¹oka, koji gotovo redovno ima smrtni ishod. Endemska podruèja su u Americi, Aziji i Africi.
Komarci prenose i nekoliko arbovirusa koji izazivaju vrlo ozbiljna zapaljenja mo¾dane kore, koja se uglavnom javljaju u Americi. Smrtnost od ovih bolesti je vrlo visoka, a najèe¹æe obolevaju deca. Ne postoji adekvatan lek niti vakcina za ljude. Pre¾iveli imaju ozbiljna o¹teæenja mozga. Sliènu prognozu ima i infekcija virusom West Nile.

Tigrasti komarac
Krajem pro¹log meseca na ¹irem podruèju Beograda otkrivena je za ovo geografsko podruèje nova vrsta komaraca. Radi se, najverovatnije, o varijanti azijskog "tigrastog" komarca (Aedes albopictus), koji se na podruèju zapadnog Balkana pojavio pro¹le godine, a od "obiènog" se razlikuje po tome ¹to napada i danju, ima jaèi ubod i ostavlja veæi trag na ko¾i, a u endemskim podruèjima prenosi izazivaèe denge, ¾ute groznice, kao i arboviruse i virus Zapadnog Nila (sreæom, kod nas tih virusa nema "na slobodi", pa je i moguænost preno¹enja zaraze samo teoretska). Reè je o agresivnim insektima koji mogu da istisnu autohtone vrste komaraca, zauzimajuæi njihova stani¹ta. Veoma su izdr¾ljivi, a legu se u ustajaloj vodi, najèe¹æe u automobilskim gumama, buduæi da su njihova prirodna stani¹ta duplje drveæa. Komarac je na ovom podruèju oèekivan, buduæi da je u Italiji prisutan veæ 15 godina, gde nije zabele¾en nijedan sluèaj opisanih infekcija.
   

http://www.politika.rs/viva/185/text2.html



:news:
Zastita od komaraca (http://farmaceuti.com/tekstovi/?p=764)