Nova ispitna pitanja

Started by Maslacak, 30-05-2007, 21:25:18

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

katarina

Da li postoje pitanja

Oligoelementi
Mikroelementi
Gvozdje???

philoserbiana

nauci gvozdje...neko nekada na ovom forumu rece da je prof.ivan to pitao  :help2:
za ovo ostalo nemam blage veze  :help2:

katarina

nemam odakle da ga naucim...

philoserbiana

ja sam skinula gradivo o mineralnim materijama iz racunarskog centra na fakultetu.ima o fe i o mikroelementima,a valjda ima i o oligoelementima...nisam jos uvek to procitala  :cvet

mina-L

dakle,moramo u rc po mineralne materije i Fe! :ohwell:

philoserbiana

da li ima na sajtu fakulteta?

Smesko

Ima na sajtu fakulteta u okviru mineralnih materija, ali samo par recenica. Nadam se da sam pomogla ! :wave:

makica

Ima u okviru mineralnih materija malo o oligoelementima i mikroelementima,ali o gvozdju nema!!!
Ili sam ja obnevidela... :H
hm... :hmm

mina-L

ima o gvozdju vrlo malo,a posle toga ide opet vrlo malo o selenu

Smesko

Ja sam skinula sa sajta sva predavanja i u njima o gvozdju pise:
Izmedju 60-70% ukupne kolicine Fe u organizmu nalazi se u Hb u crvenim krvnim zrncima. Neophodno je za funkcionisanje velikog broja enzima koji su potrebni za snabdevanje organizma energijom. RDA-odrasli 18mg (zene), 8mg (muskarci).
To je sve sto ima u predavanjima!  :~

philoserbiana

TO JE SVE STO IMA I U RC...znaci bolje da gledamo  O0

malavestica

da, da, nema nista vise ni u mojoj skriptici... glupavo pitanje  :ohwell:

malavestica

#57
da, da, nema nista vise ni u mojoj skriptici... glupavo pitanje  :ohwell:

---

evo, nadjoh u jednoj knjizici...
U organizmu zdravih odraslih osoba nalazi se 3-5g gvo¾ða. Najveæi deo gvo¾ða se nalazi u hemoglobinu, zatim u mioglobinu. Vi¹ak gvo¾ða  se u organizmu nalazi kao rezervno gvo¾ðe u vidu feritina i hemosiderina u makrofazima jetre, slezine i kostne sr¾i.
Uloge feritina u organizmu su brojne: spreèava nagomilavanje slobodnog gvo¾ða u teènostima i æelijama organizma; stvara rezerve gvo¾ðe za sintezu hemoglobina, ima ulogu u crevnoj resorpciji gvo¾ða i tako spreèava nepotrebnu apsorpciju u crevu. Feritin je najbolje merilo za ocenu kolièine rezervnog gvo¾ða u organizmu. Hemosiderin je jedinjenje koje vezuju rezervno gvo¾ðe i stvara se od agregata feritina èiji je apoferitin podlegao proteolizi u lizozomima.
 
Prirodni izvori gvo¾dja

Me¹ovitom ishranom  unosi se oko 10-30 miligrama gvo¾ða dnevno. Najbogatiji izvori: jetra, meso, jaja, piletina, riba, soja, bundeva, zob, gra¹ak, smokva itd. Zdrava osoba, bez simptoma deficita, apsorbuje dnevno 0,5-1 mg gvo¾ða ili 5-10%. U osoba ko kojih postoji deficit gvo¾ða u organizmu, apsorbuje se i do 30% iz hrane. Dve vrste gvo¾ða nalaze se u hrani: hemgvo¾ðe i nehemgvo¾ðe. Hemgvo¾ðe se nalazi u namirnicama ¾ivotinjskog porekla (meso, jaja, riba, jetra), a nehemgvo¾ðe predstavlja gvo¾ðe vezano za proteine u biljnoj hrani. Najveæa kolièina gvo¾ða u proseènoj ishrani, vi¹e od 85%, nalazi se u u obliku nehemgvo¾ða. Apsorpcija gvo¾ða iz namirnica ¾ivotinjskog porekla (hemgvo¾ðe) mnogo je br¾a i efikasnija (15-30%) nego gvo¾ða iz biljne hrane (1-20%).
 
 
Preporuèeni dnevni unos za odrasle : preporuèeni dnevni unos za odrasle je ona kolièina gvo¾ða koja bi, po definiciji, trebalo da zadovolji potrebe 97-98% zdravog stanovni¹tva svih starosti i pola.
 
Deficit gvo¾dja

Deficit gvo¾ða u organizmu mo¾e da nastane usled poveæanog gubitka gvo¾ða (hronièna, mala krvarenja iz digestivnog trakta, èir, hijatusna hernija, divertikuloza, tumori digestivnog trakta, produ¾ena menstrualna krvarenja, tumori materice, paroksizmalna noæna hemoglobinurija), lo¹e apsorpcije (ahlorhidrija, odstranjenje ¾eluca, resekcija ¾eluca, celijaèna bolest), poveæane potrebe (pubertet, trudnoæa, dojenje) i nedovoljnog uno¹enja gvo¾ða hranom.
 
Klinièka slika-anemija usked nedostatka gvo¾ða poèinje postepeno, tegobe poèinju pri naporu-javlja se umor, malaksalost, razdra¾ljivost i ote¾ano disanje, lupanje srca, glavobolja, ote¾ano gutanje Fizièkim pregledom uoèavaju se bledilo ko¾e i sluzoko¾a, atrofija sluzoko¾e jezika, angularni stomatitis, koilonihija (lomljivost noktiju), kosa je suva, lomljiva, istanjena i lako opada. Bolesnici su manje otporni i imaju èe¹æe infekcije disajnih i urinarnih puteva. Relativno èesto se javljaju neuralgije i vazomotorni poremeæaji, koji se gube sa korigovanjem anemije.
Skoro stalni pratilac nedostatka gvo¾ða je i deficit vitamina A, ¹to mo¾e jo¹ vi¹e da pogor¹a zdravstveno stanje anemiène populacije. Ne bi trebalo zaboraviti na nepisano pravilo da su malarija i druge parazitarne infekcije uvek vi¹e prisutne u onim delovima sveta gde veæ postoji izra¾en deficit gvo¾ða. S druge strane poznato je  da malarija i druge infekcije izazvane prisustvom parazita ili bakterija u organizmu dovode do anemije. Interesantno je da se i u razvijenim delovima sveta javlja deficit gvo¾ða u organizmu zbog zagaðenja atmosfere, zemlji¹ta ili hrane olovom. U tom sluèaju poveæava se apsorpcija olova iz creva na raèun gvo¾da, jer gvo¾ðe i olovo koriste isti put za apsorpciju iz creva. Ovo ima za posledicu deponovanje olova u organizmu, ¹to dovodi do poremeæaja u sintezi hema odnosno, hemoglobina i nastanka anemije. Na svu sreæu, kori¹æenje bezolovnog benzina u veæini evropskih zemalja u velikoj meri doprinosi smanjenju emisije olova izduvnim gasovima iz motornih vozila u atmosferu, zemlji¹te i biljke.
 
Leèenje-Sastoji se od primene preparata gvo¾ða peroralnim ili parenteralnim putem. U te¹kim oblicima ponekad je potrebno primeniti transfuzije koncentrovanih eritrocita. Naravno, neophodno je leèenje etiolo¹kog uzroka anemije.
 
Prekomeran unos
Preparati gvo¾ða kod nekih osoba izazivaju bolove u stomaku, muèninu, povraæanje, dijareju i opstipaciju (zatvor). Ne¾eljena dejstva u digestivnog traktu mogu se smanjiti ako se na poèetku terapije uzimaju manje kolièine gvo¾ða. Leèenje sa smanjenom dozom gvo¾ða ne prekida se jo¹ najmanje 3 do 6 meseci od uspostavljanja uobièajenih vrednosti hemoglobina. Razlog za to le¾i u èinjenici da je potrebno popuniti, odnosno zasititi rezerve gvo¾ða u organizmu, a doza gvo¾ða se smanjuje da ne bi do¹lo do nepotrebnog nagomilavanja. U veæini sluèajeva potrebno je oko ¹est nedelja da se nadoknade iscrpljene zalihe gvo¾ða. Smatra se da je prvi mesec leèenja najva¾niji, jer je apsorpcija gvo¾ða tada najbolja. Procenjuje se da je porast vrednosti hemoglobina za 1g nedeljno dobar odgovor na terapiju gvo¾ðjem, poèev¹i od èetvtog dana leèenja.
 
Kod nekih preosetljivih osoba preporuèuje se uzimanje leka sa hranom ili posle jela. Prekomeran unos mo¾e da izazove ozbiljne poremeæaje organizma. Simptomi su bolovi u stomaku, muènina, povraæanje, dehidracija i sni¾enje krvnog pritiska.
 
Istovremena primena tetraciklinskih antibiotika i gvo¾ða mo¾e da, zbog klinièki znaèajne interakcije, smanji terapijsku koncentaciju antibiotika. Zato se preporuèuje uzimanje gvo¾ða najmanje dva sata pre ili posle primene tetraciklinskih antibiotika.

--

ljudi, sta pricate kod neasimilirajucih oligosaharida? ja znam da nabrojim ona tri i to je sve :roll:

philoserbiana

nabrojis i pricas o njima...svaka cast za tekst gore  :pljes:

malavestica

KONKRETNIJE... :wink:
ja znam samo da se nalaze u leguminozama, da fermentiraju pod dejstvom crevne flore i da tako oslobadjaju gasove u debelom crevu, i jos koj se od kojih secera sastoji... jel' to sve  :hmm