Brojni su i èesto prilièno surovi naèini na koje ljudi sebe ka¾njavaju. Èovek ume da se na sebe ostrvi gore od bilo kog spoljnog nerpijatelja, pretvoriv¹i se u vlastitog du¹manina. To ljuæeg ¹to je u prilici da svoju ¾rtvu muèi iz èasa u èas.
Ljudi sebe ka¾njavaju razdiruæim i parali¹uæim oseæanjem krivice. Kao i oseæanjem vlastite ni¹tavnosti i bezvrednosti.
Ka¾njavamo sebe zabranom svake radosti i svakog zadovoljstva.
Preduzimamo prema sebi i mnoge druge kaznene mere.
Uskraæujemo sebi ono ¹to nam je prijatno, ugodno, potrebno pa i neophopdno.
Stavljamo stroge zabrane na ¾elje i onemoguæavamo njihovo ispunjenje ako se ipak pojave.
Odrièemo se onoga do èega nam je stalo. Premaramo se i iscrpljujemo – satiremo sebe prekomernim radom.
Li¹avamo se sna i odmora.
Hranimo se lo¹e i neredovno. Izgladnjujemo sebe i to predstavljamo kao «dijetu».
Zanemarujemo se i zapu¹tamo u svakom pogledu. Intelektualnom, emocionalnom, fizièkom.
Umrtvljujemo se i zatupljujemo. Uz besomuèno gledanje televizije. Pa i opijanje ili narkomaniju.
«Nehotice» se povreðujemo i nanosimo sebi razlièite vrste fizièkog bola.
Naru¹avamo svoje zdravlja i srljamo u bolest.
Izla¾emo se nepotrebnim i ponekad pogibeljnim opasnostima.
Prireðujemo sebi neuspehe u poslu kojim se bavimo i u odnosima sa ljudima koji nas okru¾uju. Kvarimo pa i uni¹tavamo odnose sa onima do kojih nam je stalo i koji su nam potrebni.
Propu¹tamo prilike koje nam se ukazuju.
Dovodimo sebe u neprijatne pa èak i bezizlazne situacije.
Izla¾emo se sramoti.
®ivimo ispod svojih moguænosti.
Èesto ljudi èine druge vlastitim d¾elatima, izvr¹iocima presude nad sobom, koju su sami doneli.
Izazivaju one koji im mogu naneti ¹tetu.
Tra¾e dru¹tvo onih koji ih ne po¹tuju, omalova¾avaju i vreðaju.
Dovode se u podreðen i poni¾avajuæi polo¾aj, ¹to ponekad poprima odlike pravog dobrovoljnog ropstva.
Dug je i zastra¹ujuæi spisak zla koje sebi nanosimo.
Zbog èega to èinimo? Èemu ta okrutnost prema sebi?
Sebe bezobzirno ka¾njavamo zato ¹to nismo onakvo velièanstveno biæe kakvo smo zacrtali da bismo morali biti.
Podsvesno kao da ka¾emo: «Evo ti, na! Kada nisi dostojan onoga ¹to od sebe zahteva¹, sada æe¹ dobiti ono ¹to si zaslu¾io.»
Samoka¾njavanje je najgrublji izraz nesvesno donesene odluke da ¾ivimo u ratu umesto u miru sa sobom.
‚Prilo¾io siMOn1960
Izvor (http://www.iza-ogledala.com)