Ispitivanjima je potvrðena veza izmeðu zdravlja i radne sredine
Stres na poslu uzrok bolesti
Stresan posao poveæava krvni pritisak, rezultat je nove kanadske studije. To potvrðuje ono u ¹ta su mnogi direktori, ali i slu¾benici sumnjali veæ godinama. Ustanovljeno je da se zbog napetosti na poslu poveæava sistolni (gornji) pritisak, naroèito kod slu¾benika koji imaju malu dru¹tvenu podr¹ku na poslu.
Studija je obuhvatila 6.719 mu¹karaca i ¾ena starosti od 18 do 65 godina. Ispitanici su popunjavali upitnik o nivou fizièke aktivnosti, eventualnom pu¹aèkom sta¾u i ostalim faktorima koji bi mogli da utièu na krvni pritisak ili razvoj neke kardiovaskularne bolesti. Osim toga, odgovarali su na pitanja o karakteristikama svog posla i dru¹tvenog ¾ivota. Svima je vi¹e puta meren krvni pritisak.
Posle sedam i po godina mu¹karci koji su bili izlo¾eni veæoj poslovnoj napetosti imali su vi¹i krvni pritisak nego ostali ispitanici. Osim toga, ispitanici koji su bili izlo¾eni najveæim poslovnim stresovima imali su 33 odsto veæi rizik da obole od visokog krvnog pritiska. Ipak, najveæem riziku od visokog krvnog pritiska bili su izlo¾eni mu¹karci i ¾ene koji nisu imali dovoljnu podr¹ku svojih ¹efova ili kolega. ©tavi¹e, u sluèajevima podr¹ke okoline, stresni uslovi na poslu nisu izazivali rast krvnog pritiska.
U na¹oj zemlji je vi¹e od 37 odsto stanovnika pod stresom, a svaki deseti je pod stresom tako visokog intenziteta da ne mo¾e da ga kontroli¹e, poslednji su rezultati istra¾ivanja Instituta za za¹titu zdravlja „Batut“.
Stres, kako akutni, tako i hronièni, mo¾e biti znaèajan faktor rizika u nastanku bolesti srca, krvnih sudova i malignih bolesti, koje su vodeæe u strukturi smrtnosti stanovni¹tva Srbije, prièa za „Blic“ dr Nada Macura, kardiolog u Hitnoj pomoæi.
Kada smo pod stresom, treba znati da se u na¹em organizmu de¹ava niz procesa, te je organizam izlo¾en nekoj vrsti agresije - traumatskoj, infektivnoj, psiholo¹koj.
- Kada smo pod stresom, luèe se hormoni stresa (hormoni nadbubrega) kao ¹to su adrenalin, noradrenalin i kortizol. Oni utièu na porast ¹eæera i masnoæe u krvi, ubrzavaju rad srca i podstièu tonus mi¹iæa, ¹to znaèi da se organizam nalazi u stanju pripravnosti da bi savladao problem koji je pred njega predstavljen - obja¹njava Macura.
Da bi se stres savladao, svaki èovek treba da napravi plan tako da ne prihvati vi¹e obaveza nego ¹to zaista mo¾e da uradi.
- Postoje dva tipa liènosti. Tip A su ljudi koji hoæe sve i odjednom, uvek su taèni, precizni. Tip B su umereni ljudi, ne uznemiravaju se, èesto kasne i to im ne predstavlja problem. Da bi se izbegao stres, najbolje je naæi sredinu izmeðu ova dva tipa liènosti. Ukoliko ni to ne mo¾emo, treba se prilagoditi situaciji. Na primer, ne moramo sve odjednom da uradimo, neke stvari mogu da se ostave i za kasnije. Treba se kontrolisati i pre nego ¹to bi se reklo ne¹to ru¾no, izbrojati do deset. Ako neko ba¹ burno reaguje, treba da se konsultuje sa lekarom kako bi mu prepisao neko sredstvo za smirenje - savetuje dr Macura.
Sonja Todoroviæ
blic
Stres
Ako su stresni uzroci manjeg intenziteta i dovode do kratkih i blagih kontrolisanih poremeæaja ravnote¾e organizma, do¾ivljavaju se kao prijatni. To je ¾ivot pod optimalnim stresnim uzrocima. Oni podstièu normalan rast i razvoj liènosti (emocionalni, intelektualni i dr). Meðutim, kada su te¹kog i produ¾enog dejstva i dovode do sloma mehanizama prilagoðavanja sa moguæim naru¹avanjem zdravlja, postaju neprijatni. Prema tome, ¾ivot bez stresa, u naj¹irem smislu tog pojma, ne postoji. Stres nije bolest, ali je mo¾e uzrokovati. Da bi se uspe¹no za¹titio od stresa i izborio s njim, neophodno je da svaki èovek zna:
Pi¹e: prim. dr Aleksandar Jankoviæ, specijalista neuropsihijatrije, Klinika NIKA
(http://www.b92.net/news/pics/2006/11/989050000456ab703e5279050234544_orig.jpg)
Naziv stres, potièe od engleske reèi "Stress". Ona se koristi za opis simptoma koji se javljaju kada smo pod suvi¹e velikim pritiskom, naprezanjem, naporom. Na taj naèin, oznaèavamo efekte dugotrajnog delovanja raznih uzroka stresa na ¾ive organizme. Delujuæi na èoveka izazivaju op¹tu nespecifiènu reakciju organizma na zahteve da se prilagodi izmenjenim uslovima unutra¹nje i/ili spolja¹nje sredine. Ova rekacija nazvana je sindromom op¹teg prilagoðavanja. Ovako definisan stres prolazi kroz tri stadijuma:
1. Stadijum alarma koji poèinje od trenutka delovanja uzroka na koje organizam nije prilagoðen;
2. Stadijum otpora u kojem se organizam prilagoðava na nove uslove i
3. Stadijum iscpljenja u kome dolazi do sloma odbrambenih snaga organizma i moguænosti pojave bolesti.
©ta dovodi do stresa?
(http://www.b92.net/news/pics/2006/11/961796248456ab5bc6f19f533827777_200x150.jpg)
Svi uzroci koji ozbiljno ugro¾avaju i remete ravnote¾u organizma izazivaju stres. Njihovo poreklo je biolo¹ke, psiholo¹ke i socijalne prirode. U èe¹æe uzroke stresa spadaju: gubitak ili smrt voljene osobe, lo¹i meðuljudski odnosi, nezaposlenost, lo¹a organizacija vremena, dosada, lo¹e zdravstveno stanje i drugo. Èesto je te¹ko razlikovati psiholo¹ke od socijalnih uzroka, zbog èega ih nazivamo psihosocijalnim uzrocima stresa. Nazivaju se i ¾ivotnim dogaðajima (znaèajni i manje znaèajni). Ovi poslednji su problemi ¾ivljenja. Brzo se razre¹avaju. Ako se kumuliraju, dovode do posledica sliènih stresu.
Stres zavisi od brojnih karakteristika liènosti kao ¹to su otpornost na stres ili ranjivost, uzrast, pol, obrazovanje, zanimanje, porodièno i socijalno stanje i prilagoðenost, ekonomsko i zdravstveno stanje, saznajne i emotivne karakteristike, psiholo¹ka organizacija liènosti (odbrambeni mehanizmi), prethodna iskustva, samopouzdanje.
©ta utièe na tok i ishod stresa?
(http://www.b92.net/news/pics/2006/11/1287505298456ab5bce25b1940421207_200x268.jpg)
Stres podstièe pojaèano luèenje hormona adrenalina i kortizola, koji pripremaju krvne sudove, srce i mi¹iæe za pojaèanu aktivnost. Ova reakcija "borbe ili bekstva" poma¾e nam da se za¹titimo od moguæe opasnosti tako ¹to æemo se suoèiti s njom ili æemo od nje pobeæi. Kolièina hormona stresa mo¾e ostati povi¹ena ako stres du¾e traje ili se èesto ponavlja, na¹a navika da i na najbla¾i stres reagujemo negativno. Du¾e prisustvo veæe kolièine hormona stresa proizvodi mentalne i telesne simptome: ubrzan puls, brzo i plitko disanje, suva usta, znojenje, drhtanje, mr¹avljenje ili gojenje, poremeæaje varenja, èe¹æe infekcije, plaèljivost, glavobolju, te¹koæe sa koncentracijom, nervozu, poremeæaje spavanja, te¹ko dono¹enje odluka, jako izra¾en bes, oseæanje brige i panike, strah od neuspeha i odbacivanja, oseæaj izolovanosti, poti¹tenost i dr.
Tok i ishod stresa zavisi od:
a) Intenziteta stresnih uzroka;
b) Uspe¹nosti suoèavanja sa stresnim uzrocima, samopouzdanja, brze i realne procene stresnih uzroka i sopstvenih moguænosti uspe¹nog prevazila¾enja, predviðanja evolucije, kontrole sopstvenih emocija i reagovanja, brzog i primerenog suoèavanja sa uzrokom stresa ili njeno izbegavanje, dono¹enje doslednog sprovoðenja odgovarajuæeg plana aktivnosti i dr.
c) Psiholo¹ke i socijalne podr¹ke i pomoæi (toplo prihvatanje, razumevanje, iskazivanje simpatija, razvijanje oseæanja sigurnosti, ispoljavanje solidarnosti, pomoæ u vidu obave¹tavanja i saveta, materijalne pomoæi i dr.).
Koje su moguæe posledice stresa?
Istra¾ivanja pokazuju da je èak 75% oboljenja povezano sa stresom. Posledice stresa se pojavljuju u vidu poremeæaja i oboljenja:
a) Du¹evni poremeæaji izazvani i udru¾eni sa stresom (akutna stresna reakcija, posttraumatski stresni poremeæaj, reakcije prilagoðavanja i dr.) i pogor¹anje postojeæih du¹evnih poremeæaja;
b) Psihosomatski poremeæaji: povi¹en krvni pritisak, srèani i mo¾dani udar, sindrom hroniènog umora i nadra¾enog creva, poremeæaji varenja, gojaznost, migrena, infekcije, rak; autoimuna oboljenja, kod kojih imuni sistem napada æelije sopstvenog organizma-reumatoidni artritis, neke vrste anemija, problemi sa plodno¹æu.
c) Sociopatolo¹ke pojave: delinkvencija, kriminal, samobistva i ubistva, prostitucija, bolesti zavisnosti i dr..
Kakve moguænosti za¹tite od stresa postoje?
(http://www.b92.net/news/pics/2006/11/624163336456ab5bdc0f29365191668_200x149.jpg)
Prevencija - nismo uvek u moguænosti da spreèimo dejstvo uzroka stresa, ali mo¾emo promeniti svoju reakciju. U tom cilju neophodno je nauèiti tehnike savladavanja stresa (opu¹tanje, vladanje sobom, organizovanje svoga vremena, podr¹ka i pomoæ i dr.), kako bismo sledeæi put u stresu izabrali tehniku koja nam najvi¹e odgovara.Tako se smanjuje kolièina hormona stresa i lak¹e je podneti ¹ta nam ¾ivot donosi. Imati u vidu faktore koji utièu na tok i ishod stresa.
Leèenje - u savlaðivanju stresa potrebno je preduzeti sledeæe radnje:
- utvrditi ko ili ¹ta nam izaziva stres i kako reagovati
- izbegavati uzroke stresa koji se mogu izbeæi
- primeniti tehnike koje poma¾u u konstruktivnom reagovanju na uzroke stresa
Ishrana - dok traje stres, organizam tro¹i hranljive materije br¾e nego inaèe. To mo¾e dovesti do njihovog nedostatka i do slabljenja imuniteta. Zato ih treba dopuniti ishranom ili dodacima.
(http://www.b92.net/news/pics/2006/11/691218704456ab5be2ac7e851153329_200x126.jpg)
Neophodno je:
- jesti redovno i biti opu¹ten tokom jela,
- jesti namirnice bogate vitaminima A, B, C i E, flavonoidima, magnezijumom, selenom i dr.
- smanjti uzimanje kofeina i alkohola,
- jesti vi¹e voæa, povræa i integralnih ¾itarica i dr.
- svakodnevno uzimanje multivitaminsko-mineralnog preparata.
Aromaterapija - primenjivati masa¾u (mi ili neko drugi) sa opu¹tajuæim biljnim uljima, posebno vrata i ramena.
Meditacija - umirujuæe delovanje meditacije - oseæanje smirenosti i usredsreðenosti - mo¾e nam pomoæi da se manje u¾ivljavamo u uzroke stresa. Osnovne tehnike meditacije nauèiti na kursu i svakodnevno meditirati.
Opu¹tanje pomoæu akupresure - pritiskati èvrsto palcem nekoliko puta po dva minuta na sledeæe taèke: na nadlanici u udubljenju izmeðu palca i ka¾iprsta i u udubljenju na gornoj strani stopala izmeðu palca i sledeæeg prsta pri sastavljanju kostiju.
Druge terapije - savetnik ili psihoterapeut mo¾e pomoæi u savladavanju stresa i ispitivanju razloga te¾ine izlaska s njim na kraj. Akupunktura, fizièke ve¾be, refleksoterapija i manipulacija telom (npr. tai èi, masa¾a, joga) mogu da ubla¾e tegobe povezane sa stresom. Neophodno je svakodnevno poluèasovno ve¾banje koje ubla¾ava stres «sagorevanjem» hormona stresa i poveæanjem kolièine endorfina, hormona koji popravlja raspolo¾enje.
Samoposmatranje i analiza uzroka stresa i karakteristika liènosti kao polazna osnova za za¹titu od stresa. Neophodno je redovno pratiti, tokom vi¹e nedelja, sve ¹to nam se de¹ava, uz analizu subjektivnih i drugih promena kao i analiziranje stanja i efikasnosti u obavljanju svojih porodiènih, socijalnih i profesionalnih uloga.
Analiza uzroka stresa i sopstvenog reagovanja
(http://www.b92.net/news/pics/2006/11/1663732140456ab5be66411667908462_200x150.jpg)
Prepoznavanje poèetka stadijuma iscrpljenja i sloma odbrambenih mehanizama
Neophodno je odr¾avanje: dobrog zdravlja (telesno, psihièko i socijalno dobro oseæanje), voðenje zdravog naèina ¾ivota, kontrola stresa disanjem, progresivnom mi¹iænom relaksacijom, autogenim treningom, korekcijom procene uzroka stresa i sopstvenih sposobnosti za suoèavanje sa stresom, podsticanje samopouzdanja, primena autosugestije i autohipnoze.
Kada potra¾iti lekarsku pomoæ?
a) Ako stres toliko optereæuje da lo¹e utièe na posao koji obavljate ili odnose sa drugim ljudima;
b) Ako imate napred opisane fizièke simptome stresa.
Kako prepoznati da li smo pod stresom?
U cilju preduzimanja efikasnih mera samoza¹tite i za¹tite od stresa èovek mora da nauèi da na osnovu simptoma i efekata stresa prepozna ¹to je moguæe ranije da li je pod stresom. Prepoznavanje je sigurnije ako se zasniva na vi¹e simptoma stresa. Rano prepoznavanje je va¾no i zbog toga ¹to sa pojaèanjem stresne reakcije slabi sposobnost uoèavanja simptoma stresa i zakljuèivanja da se radi o stresu.
AKUTNI STRES
(http://www.b92.net/news/pics/2006/11/2129333631456ab5bea0f7b765568070_200x269.jpg)
Akutne stresne reakcije (akutni stres) karakteri¹u se pripremom tela za brzu i eksplozivnu reakciju tipa borba ili bekstvo i do¾ivljava se neprijatno. Poèinje obièno momentalno (2-3 minuta), traje 24-48 sati kada se sti¹avaju simptomi, a postoje minimalni za tri dana ako prestane delovanje uzroka stresa.
Simptomi su:
fizièki: pojaèan rad srca, pojaèano znojenje, brzo disanje, hladna ko¾a, ubrzan puls, napetost u mi¹iæima, suva usta, èesto mokrenje, ponekad i teèna stolica, nesvestica, vrtoglavica, trnci, glavobolja i dr.
psihièki: te¹koæe u rasuðivanju, ispravnom i brzom odluèivanju, smetnje u vr¹enju i kontroli finih pokreta. Su¾ava se pa¾nja, remeti se koncentracija, podstièu se negativna razmi¹ljanja, kvari se op¹te raspolo¾enje i sni¾ava se samopouzdanje. Zbog toga se mo¾e preceniti znaèanje i znaèaj uzroka stresa i potcenjivanje sposobnosti za uspe¹no prevazila¾enje stresa. Javlja se strah, panika i depresija.
©TETNI OBLICI PONA©ANJA
Prisilno uzimanje hrane, prekomerna upotreba alkohola i duvana, kori¹æenje droga, poveæena agresivnost, izbegavanje nekih mesta ili situacija, nesanica sa naznaèenim ranim buðenjem.
HRONIÈNI STRES
(http://www.b92.net/news/pics/2006/11/1392064411456ab5beeef75869202507_200x150.jpg)
Hronièni stres je posledica du¾eg delovanja uzroka stresa. Karakteri¹e se:
* somatskim simptomima: jak umor i brzo zamaranje, glavobolje, bolovi u telu, seksualna slabost, poremeæaji varenja, sklonost raznim infekcijama, pogor¹anje psihosomatskih bolesti (èir ¾eluca, povi¹en krvni pritisak i dr.).
* pojaèanjem unutra¹nje uznemirenosti, zabrinutosti i teskobe (anksioznost). Ponekad je èovek preplavljen kao da je paralisan dogaðajima i problemima koje ne mo¾e da re¹i. Javlja se nervoza sa depresivnim raspolo¾enjem i razdra¾ljivost. Èeste su te¹koæe sa spavanjem, neuredna ishrana, zloupotreba lekova, kafe, pa i otrovnih materija. Seksualni nagon pada, nastaje demoralizacija, bespomoænost (predaja), sa nepovoljnim tokom i ishodom stresa.
* odra¾avanje na pona¹anje i odnose sa drugim ljudima. Èovek se povlaèi izbegava kontakte sa okru¾enjem, postaje svadljiv, razdra¾ljiv sa slabom kontrolom oseæanja i pona¹anja. Govor je glasan i brz, agresivnost prema drugom.
* znatnim poremeæajem efikasnosti u obavljanju porodiènih, socijalnih i profesionalnih uloga. Remeti se jasno rasuðivanje i realno prosuðivanje nastalih te¹koæa i sopstvenih moguænosti, naru¹eno je samopouzdanje, odluke se ote¾ano donose i èesto su neprimerene. Gube se ustaljene navike, zanemaruju se lièni izgled i higijena. Radna efikasnost opada, sve te¾e se podnosi rad i izra¾ena je sklonost samopovreðivanju, razmi¹ljanja o samoubistvu ili ubistvu, èesto je izostavljanje sa posla. Posledice su veæ opisane.
http://www.b92.net/zivot/zdravlje_i_lepota.php?nav_id=221497
Ovo je strasno...Siguran sam da se 90% ljudi razboli od posledica stresa...I posle kao prica da se sto bolje oblacimo i hranimo...U stresu ti se unisti sve sto ti je neophodno za zdrav zivot,a niko ne pominje:''Izbegavajte stres''... :roll:..Bash se pitam zasto..... :][
©to je najgore-previ¹e ga pominju... To je postao izgovor za sve... Tipa: haos sa sa hormonima-stres, èir u ¾elucu-stres, otprilike umire¹ sa 80 godina ne od starosti nego od stresa... Utièe naravno, ali u jednakoj meri kao i sve drugo...
a kako ga izbeci majke ti?
meni jedino pada meditacija na pamet
Moze i sex smrdo, ali ti to slabo pada na pamet?
To! Sexom protiv stresa!
Quote from: stef on 13-12-2006, 01:02:56
Moze i sex smrdo, ali ti to slabo pada na pamet?
ubicu te!! :F :F :F
eeee gde bi mi bio kraj,kad bi svaki put tako resavala se stresa... :~
Bio bi ti ravan stomak?
ala si ti vickast ovih dana.....hahahah... :cvet :cvet
ali ne dam se isprovocirati :)
protiv stresa-box vreca :box :box
zato,pazi se.... :wink:
I sex je stresan na svoj nacin...Jedino sto gubish kalorije i mazish mozak.. :K...Posledice su nedefinisane...
Ne znam ja sa kime se ti sexas, kad je to tebi stres! Ili kako?
Stef,procitaj malo bolje post...U trenutku dok imash sex,fenomenalno je...ali svako psihicko zadovoljstvo(isto kao i stresovi usled neke nesrece i negodovanja) imaju isti intenzitet cije posledice ti naravno ne osecash,ali tvoje telo da... :roll:..Hormoni prave haos,a u trenutku sexa imash ih na tone... :roll:
Quote from: Coolgemini on 13-12-2006, 18:07:17
I sex je stresan na svoj nacin...Jedino sto gubish kalorije i mazish mozak.. :K...Posledice su nedefinisane...
zanimljivo.... i tacno...
E, pa onda nek' umrem od stresa!
nikad se ne zna,ne bi bio prvi
mozda je qlg mislio:
Sex je stresan, ako je POSAO!!! :K
ja sam skapirala sta je coolg mislio,i mislim da ima za pravo...na neki svoj nacin ispade da je sve stresno!!!!
i dokle tako?
Ne znam sta je sa vama ljudi... :roll:
stres pokrece sve i svasta u organizmu na jednu stranu...ka bolesti...
a sex, na drugu...ka izlecenju... :loptica
ja to tako kontam...(sem ako ne zapatis neke mikroo.)
al kad ih zapatis,onda ti bude krivo sto si bilo sta radio...mozda je to u pitanju,mada mislim da coolg nije imao to u mislima...
nije on na to mislio, nego je ne¹to pobrkao lonèiæe! :smile:
mozda mu nije bio dan! :Ka nije ni meni jer sam se slozila s njim,ali tad sam bila blago neuracunljiva,momak me otresao... :'( :'(
covek je mislio na fizioloski stres po organizam prouzrokovan prilivom i porastom hormona...i naglog zadovoljstva posle kojeg organizam ostaje potresen,tj stresen...
bar sam ga ja tako skapirala....a ne na mentalni stres,tipa nervira me ovo,ili ono...bla,bla...mada su i tu hormoni,ali..nema veze..
al od tog protresanja organizma pod uticajem zadovoljstva samo moze da ti bude bolje...ja vas i dalje ne kapiram...izmislili ste sad neku novu pricu da je sex stresan...e sta sve necu cuti... :] :)
hahaha...
ma nismo....
stres ne mora da bude negativan u fizioloskom smislu...razumes?
stres za organizam je kad umesto tople pustis hladnu vodu,kad napumpa adrenalin,kad si gladna pa se prejedes i to je stres...
tako da ja kapiram da je on mislio na takav stres...
a tema je o stresu kao uzroku bolesti... :hm
smrdo,kapiram te,i ja sam ga tako shvatila!lijepo je sve to,sex i tako to,ali sto ti partner moze nervozu da nabije,nema goreg stresa od tog!tad mi niko ne moze pomoci,gdje je sex tu?!mozda jedino u mozak! >:D >:D
alnus,pa coolg voli da se malo igra sa analizom i observacijom,sta ces...dr Frojd,znas kako je...profesionalna deformacija...preslo mu u naviku da vrsi zamenu teza i ostavlja nam sumnje u glavi... :K
(jao,ubice me kad procita...coolg :cvet)
cvjetic....a mozda je on i na to mislio...takav stres bi se vec sveo pod uzrok mentalnog.... :>
bolje bi mu bilo da se sexa :K :K :K
alnus :] :] :] mozda promijeni misljenje :K :K
definitivno ce nas ubiti.....
hehehe...
ja ipak glasam za box vrecu!
Box vreca za bes i agresiju,a sex i smeh za stres! :>
danas sam vidjela ogroman naslov na nekim novinama:''ALERGIJA NA SEX'' mislite o tome...
ja¹ta- alergija na vazduh...
hahaha...ode tema u sex vs/& stres!!!
mada ja i dalje mislim da je sve to ok...i vreca i sex i smeh...
ali dresiranje psihe je najbolje...meditacija rules!!!!
blago flegmama...
pomislila sam istu tu stvar... prvo sam pomislila na vodu,ali postoje ljudi koji imaju alergije na vodu,pa mi je vazduh bio next best thing
Quote from: cvjetic on 14-12-2006, 20:00:14
danas sam vidjela ogroman naslov na nekim novinama:''ALERGIJA NA SEX'' mislite o tome...
Vidjela si u novinama "Bilje&zdravlje"...
Misli se na alergiju na proteine iz prostate koji se nalaze u sjemenoj tecnosti koja se javlja kod nekih zena....Ali o tome vec treba otvoriti temu....
Sto se tice stresa....to je danas sastavni dio zivota,a mi sami treba da otkrijemo sta nas to oslobadja od stresa....i da za to svakodnevno izdvojimo vremena...
bravo bosno,vidi se da si u toku!mene je samo privukao naslov!
Mozda je sex stresan, ali svakako ne mislim na stres za vreme sexa :shock
Ma kakav stres!? Posle toga se osecam spokojno, opusteno, mogu da osetim kako se svaki misic oslobada napetosti, i mazno, i srecno.... :loptica :loptica :loptica.
skrenuli smo s teme...
:roll:
Hmmm...ovako..ne znam koju cu prvo....da ubijem,naravno :> :>
Mada sad ipak i Alnus mora da krene na psiho-seanse sa Smrdom koja jedva ceka da bude zauvek uspavana od strane mene..Sve cu da vas hipnotizujem.... :>
Da...mislio sam na fizioloske posledice koje se desavaju u toku sexa i nakon njega..Hormoni se nenormalno luce,pogotovo adrenalin koji je sam po sebi uzasno stetan za organizam..cak sam negde i procitao da vishe utice na muskarca,nego na zenu..no,necu da skrecem sa teme..Nisam ni imao nameru da umanjim psiho-znacaj sexa,vec da pomenem samo da je danas sve bukvalno stresno...bilo da je pozitivno ili negativno,zadovoljavajuce ili nezadovoljavajuce..A mi smo bica koja smo stvorena da o tome ne razmisljamo,vec da hrlimo od zadovoljstva ka nezadovoljstvu... :wink:
pa eto vidis,ipak sam te skapirala....ha,ha!
i ja nesto da ukapiram :loptica :loptica
ucim i ja nesto :wink:
Èek, èek, ovo se uklapa u temu samo ako prièate o sexu na poslu:-)
iliti: DOSTA, bagro!:-)
Skvo¹ protiv stresa
Izvor: Krstarica
(http://www.krstarica.com/slike/magazin/muskarac/m17jan.jpg)
Meðu poslovnim ljudima gotovo da vi¹e nema onih koji upra¾njavaju uobièajene naèine rekreacije. D¾oging i plivanje su u redu, ali to je tako obièno, a golf je jo¹ uvek preskup luksuz za pojedince. Stoga skvo¹ lako prelazi u voðstvo kao omiljeni vid rekreacije nekih novih japija.
Ovaj zanimljivi sport dobio je ime po zvuku koji proizvodi udarac gumene loptice o zid, a izmislili su ga (ni manje ni vi¹e) britanski studenti jo¹ davne 1830. godine. Kako je skvo¹ stekao toliku popularnost? Postepeno. Najpre su ga prihvatili intelektualci, a zatim je polako poèeo da osvaja i ostale dru¹tvene kategorije ¹irom sveta. Najveæu popularnost stekao je krajem dvadesetog veka, pa danas gotovo da nema veæe svetske firme koja za svoje zaposlene ne organizuje partije skvo¹a. Sudeæi po organizovanosti od strane poslodavaca, psiholozi smatraju da skvo¹ vi¹e od bilo kog drugog sporta oslobaða od stresa.
Pravila skvo¹a su vi¹e nego jednostavna: igraju ga dva ili èetiri igraèa, koji se slu¾e posebnim reketima i lopticom. Poenta je da takmièari naizmenièno vraæaju lopticu udaranjem o zid. Snaga udarca i tempo igre zavise od igraèa i iskustva koje poseduju u igri. Meè se sastoji od tri ili od pet setova, a svaki set igra se do devet poena (osim ukoliko rezultat ne bude osam prema osam; tada igraè koji prima servis odluèuje da li se igra nastavlja do devetog ili desetog poena). Poene dobija samo igraè na servisu, svaki put kada mu protivnik ne vrati lopticu kako treba.
Bez obzira na to da li ste zaposleni u firmi koja svoje radnike grupno vodi na partiju skvo¹a, ne bi trebalo da ne probate kako izgleda igrati skvo¹. Ukoliko ste ljubitelj tenisa, neæe vam biti te¹ko da se naviknete na upotrebu reketa koji æe vam pomoæi da istresete iz sebe svu negativnu energiju.
Mislim da mi ne bi bio zanimljiv skvos...Ja sam vise za basket, rukomet, teretanu kad se radi o izbacivanju negativne energije...
:ball2: vise se ispraznimo na rukometu, posle tese nisam nesto toliko spokojan...