Autor: Tanjug |
Struènjaci Univerziteta u Redingu konstruisali su robot koji se kreæe pod kontrolom biolo¹kog mozga, navodi se u saop¹tenju britanske visoko¹kolske ustanove.
Biolo¹ki mozak je saèinjen od kultura nervnih æelija mi¹eva, postavljenih na specijalnu povr¹inu sa oko 60 elektroda na koje sti¾u elektrièni signali ¾ivih æelija, kao i signali mehanièkih senzora sme¹tenih na telu robota. Nauènici nagla¹avaju da je svako dodatno kompjutersko upravljanje robotom iskljuèeno.
Robot sa takvim biolo¹kim mozgom ume da se kreæe na toèkovima, a kada nailazi na prepreke, odgovarajuæi signali sa povr¹ine se usmeravaju u mozak. Kao odgovor na te signale mozak upuæuje informacije za okretanje ulevo ili udesno, kako bi se prepereke zaobi¹le.
Nauènici u perspektivi planiraju da "nauèe" robota da prepoznaje okru¾enje u kojem je veæ boravio. Sistem biolo¹kog mozga, smatraju nauènici, biæe od pomoæi u prouèavanju rada ovog organa, a posebno mehanizma memorije, kao i bolje upoznavanje sa uticajem bolesti kao ¹to je ¹log, mehanièke povrede, Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, saznaje se na internet sajtu Polit.ru.
blic
Dozivecemo vestacku inteligenciju jos za svog zivota.
Izgleda ... :wink:
Sve vise mislim da ce se scene iz naucno fantasticnih filmova obistiniti i desiti tj desavati i u realnom zivotu ...
:ohwell: :hm
Samo ne znam da li si primetio da je funkcionisanje mozga sekundarnog karaktera. Mozak dobija prvi informaciju i onda kroz feedback prosledjuje uputstvo robotu kako da se ponasa, a ne da mozak deluje samostalno na osnovu cega se robot krece.
Zamislimo neki napredni prototip. Kako razluciti sta iz kiborgovih postupaka cini inicijalni program , a sta steceno iskustvo.
Tu problematiku je Artur Klark obradjivao u svojim delima.
Cuveni programerski zakon robotike da robot ne sem povrediti coveka ili uciniti nesto sto bi do toga moglo da dovede.
Ali sta se desava ako osoba x naredi robotu A da u casu sipa otrov za neki eksperiment recimo, a onda naredi drugom robotu B da casu za koju je rekao da je voda odnese osobi B.
Nauka uveliko gazi podrucjima kojima covek kao pojedinac vise nema udela ni mogucnosti da razume.
Problem zloupotrebe svih otkriæa oduvijek postoji. Svako otkriæe koje je bilo namijenjeno neèem dobrom je neko iskvario. Zloupoteba robota i genetskih otkriæa u dana¹nje vrijeme je najveæi problem. Genetike naroèito. Brrr, kad se sjetim izjava pojedinih genetièara koje sam èitala, i sad se sledim... A i taj prvi zakon robotike nije apsolutan. Ako neko programira robota da ne smije direktno na¹koditi èovjeku, mo¾e ga isto tako programirati da to namjerno uradi. :(