nastavak sa naslovne ...
“Kada neko danas u Srbiji ka¾e da bi bilo dobro da ima vi¹e prevencije, pa naravno da bi bilo dobro. Treba da poène od toga da se kontrola duvanskog dima shvati kao uslov bez koga se bukvalno ne mo¾e uraditi ni¹ta u suprostavljanju hroniènim masovnim nezaraznim bolestima“, ukazao je on.
Duvan, meðutim, nije jedini problem.
Osim bolesti disajnih organa, najèe¹æe su bolesti srca, pluæa, krvotoka i mi¹iæa.
Direktorka Instituta za javno zdravlje “Batut“ Tanja Kne¾eviæ navodi osnovne èinioce koji dovode do takvog stanja.
“Ono ¹to je posebno va¾no jesu, u stvari, ti faktori rizika koji utièu na zdravlje stanovnika Srbije i na pojavu odreðenih oboljenja, a to su pre svega stilovi ¾ivota, znaèi nedovoljna fizièka aktivnost, generalno poveæana gojaznost populacije, pu¹enje kao jedan od najveæih i najprepoznatljivijih rizika za zdravlje stanovnika Srbije pre svega za karcionome, kardiovaskularne bolesti i niz drugih hroniènih nezaraznih oboljenja“, objasnila je Kne¾eviæeva.
©to se tièe psihièkih problema, zanimljivo je da se broj samoubistava u Srbiji smanjio.
Meðutim, duga izlo¾enost stresu dovela je do porasta mentalnih oboljenja i depresije, ka¾e jedan od autora studije, doktorka Jasmina Grozdanov.
“Stres itekako utièe i mo¾e da doprinese poveæanju oboljevanja. On jeste sigurno jedan od faktora rizika, ali na¾alost onaj negativni koji je kod nas i dugotrajan. Sreæan èovek bez egzistencijalnih problema ili problema sad vraæanja svih moguæih kredita, u uslovima kada se gubi posao, sigurno je podlo¾an mnogim bolestima“, uka¾ala je Jasmina Grozdanov.
Rad zdravstvene slu¾be se pobolj¹ao u prethodnoj deceniji, ali se i dalje ¹koluje vi¹e lekara nego ¹to je potrebno.
b92