Novine, obratite paznju
ISPITNA PITANJA IZ FARMAKOLOGIJE
-gradivo iz ¹kolske 2008/09.-
Student dobija po jedno pitanje iz svake od ¹est grupe pitanja.
Studenti koji su odslu¹ali treæu godinu i polo¾ili prvi deo ispita u januarsko-februarskom roku dobijaju po jedno pitanje iz grupa D, E i F.
Od oktobarskog ispitnog roka, i svi drugi studenti (studenti èetvrte i pete godine, kao i apsolventi) pola¾u ispit po istim ispitnim pitanjima, s time da je ispit uvek u celosti, i sastoji se od ¹est ispitnih pitanja. Jo¹ samo u junskom i septembarskom roku ovi studenti ispit pola¾u na naèin koji je bio uobièajen u prethodnom periodu.
A. UVOD I ANALGETICI
1. Preklinièka ispitivanja lekova
2. Klinièka ispitivanja lekova
3. Mehanizmi dejstva lekova
4. Receptori koji sadr¾e jonski kanal
5. Receptori vezani za G-proteine
6. Receptori sa enzimskom aktivno¹æu i intracelularni receptori
7. Jonski kanali kao mesto dejstva lekova
8. Enzimi i transporteri (nosaèi) kao mesto dejstva lekova
9. Specifiènost i selektivnost dejstva leka, regulacija receptora
10. Afinitet i efikasnost, terapijski indeks, terapijska ¹irina
11.Agonisti, antagonisti i inverzni agonisti
12. Odnos doze i efekta leka
13. Tipovi receptora
14. Ne¾eljena dejstva lekova - generalno
15. Ne¾eljena dejstva lekova tokom trudnoæe i laktacije
16. Prijavljivanje i praæenje ne¾eljenih dejstava lekova
17. Zavisnost i tolerancija
18. Putevi primene lekova
19. Sinergizam meðu lekovima
20. Farmakokinetièke interakcije
21.Farmakodinamske interakcije
22.Mehanizam delovanja aspirina
23.Ne¾eljeni efekti inhibitora ciklooksigenaze
24. Paracetamol
25. Uticaj NSAIL na kardiovaskularni sistem
26. Antireumatici
27. Antihistaminici
28. Nociceptivni sistem i mehanizam delovanja morfina
29. Farmakolo¹ka dejstva morfina
30. Opioidni agonisti i antagonisti, indikacije, kontraindikacije i ne¾eljena dejstva
B. VNS I RAZNO
1. Funkcionalna anatomija simpatikusa i distribucija adrenergièkih receptora
2. Funkcionalna anatomija parasimpatikusa i distribucija holinergièkih receptora
3. Inervacija kardiovaskularnog sistema
4. Mehanizmi i efekti aktivacije adrenergièkih receptora
5. Noradrenalin, adrenalin i dopamin kao lekovi
6. Indirektno delujuæi simpatomimetici
7. Noradrenergièka neurotransmisija
8. Agonisti b2 adrenergièkih receptora
9. Terapijska primena simpatomimetskih lekova
10. Antagonisti a adrenergièkih receptora
11. Mehanizam dejstva i farmakolo¹ki efekti antagonista b adrenergièkih receptora
12. Terapijska primena antagonista b adrenergièkih receptora
13. Ne¾eljena dejstva antagonista b adrenergièkih receptora
14. Psihostimulansi
15. Dejstva acetilholina
16. Dejstva atropina
17. Ne¾eljena dejstva atropina
18. Antiholinesterazni lekovi
19. Ne¾eljena dejstva antiholinesteraznih lekova
20. Farmakolo¹ka dejstva, terapijska primena i ne¾eljena dejstva ergot alkaloida
21. Terapija i profilaksa migrene
22. Fiziolo¹ki, patofiziolo¹ki i farmakolo¹ki znaèaj azot oksida
23. Mehanizam dejstva i ne¾eljeni efekti lokalnih anestetika
24. Tipovi lokalne anestezije
25. Purini kao hemijski medijatori
26. 5-HT receptori i lekovi koji deluju preko njih
27. Nikotin
28. Vitamin K
29. Vitamini grupe B
30. Vitamin D
C. CNS
1. Neuron. Neuroglija. Krvno-mo¾dana barijera. Psihièke funkcije
2. Funkcionalna organizacija CNS-a
3. Tipovi hemijskih medijatora u CNS-u
4. Mehanizam delovanja i farmakolo¹ki efekti benzodiazepina i barbiturata
5. Terapijska primena benzodiazepina i barbiturata
6. Ne¾eljeni efekti benzodiazepina i barbiturata
7. Lekovi u terapiji anksioznih poremeæaja
8. Sedativi i hipnotici
9. Etanol
10. Tipièni antipsihotici
11. Ne¾eljeni efekti tipiènih antipsihotika
12. Atipièni antipsihotici
13. Poreðenje tipiènih i atipiènih antipsihotika
14. Triciklièni antidepresivi
15. SSRI
16. MAO inhibitori
17. Litijum
18. Mehanizmi dejstva antiepileptika
19. Ne¾eljena dejstva antiepileptika
20. Karbamazepin
21. Status epilepticus
22. Valproati
23. Achajmerova bolest
24. Terapija Parkinsonove bolesti
25. L-DOPA
26. Neurodegenerativne bolesti – mehanizmi nastanka
27. Inhalacioni anestetici
28. Intravenski anestetici
29. Balansirana anestezija
30. Miorelaksansi, periferni i centralni
D. KARDIOVASKULARNI SISTEM
1. Akcioni potencijali æelija predvodnika ritma, radnih i Purkinijevih æelija srca
2. Funkcije endotela
3. Mehanizmi kontrakcije i relaksacije glatkih mi¹iæa
4. Blokatori Ca+2 kanala – dejstva, primena i ne¾eljeni efekti
5. Blokatori Ca+2 kanala u terapiji hipertenzije
6. Blokatori Ca+2 kanala u terapiji angine pektoris
7. ACE inhibitori u terapiji srèane insuficijencije
8. ACE inhibitori u terapiji hipertenzije
9. ACE inhibitori – dejstva, primena i ne¾eljeni efekti
10. Znaèaj ACE inhibitora za dijabetièare
11. Antagonisti AT II receptora - dejstva, primena i ne¾eljeni efekti
12. Diuretici Henleove petlje
13. Tiazidni diuretici
14. Diuretici koji ¹tede kalijum
15. Osmotski diuretici i inhibitori ugljene anhidraze
16. Klinièka primena diuretika
17. Kardiotonièki glikozidi
18. Terapija akutne srèane insuficijencije
19. Terapija hroniène srèane insuficijencije
20. Organski nitrati
21. Terapija stabilne, Prinzmetalove i nestabilne angine pektoris
22. Terapija infarkta miokarda
23. Inhibitori agregacije trombocita
24. Antiaritmici grupe I
25. Antiaritmici grupe II
26. Antiaritmici grupe III
27. Antiaritmici grupe IV
28. Terapija hipertenzije u trudnoæi
29. Lekovi prve linije borbe protiv hipertenzije
30. Terapija hitnih hipertenzivnih stanja
E. RAZNI SISTEMI
1. Terapija astme
2. Hronièna opstruktivna bolest pluæa
3. Antitusici i ekspektoransi
4. Antagonisti histaminskih H2 receptora
5. Inhibitori protonske pumpe
6. Antacidi
7. Antiemetici
8. Prokinetici
9. Laksansi
10. Antidijarojici
11. Eradikacija H. pylori
12. Kalcijum i vitamin D u metabolizmu kostiju
13. Bisfosfonati u terapiji osteoporoze
14. Estrogeni i SERM u terapiji osteoporoze
15. PTH, kalcitonin i kortikosteroidi u osteoporozi
16. Topikalna primena kortikosteroida u dermatologiji
17. Retinoidi u dermatologiji
18. Lekovi u terapiji glaukoma
19. Oralni antikoagulansi
20. Heparinski antikoagulansi
21. Fibrinolitièki lekovi
22. Antianemijski lekovi
23. Zamenici plazme
24. Terapija dislipidemija
25. Dejstva, primena i ne¾eljeni efekti statina
26. Dejstva, primena i ne¾eljeni efekti fibrata
27. Terapija gojaznosti
28. Terapija dijabetes melitusa
29. Insulin
30. Oralni antidijabetici
F. HEMIOTERAPIJA I HORMONI
1. Mehanizmi nastanka rezistencije na antibiotike
2. Antibiotici koji inhibiraju sintezu æelijskog zida bakterija
3. Penicilini
4. Cefalosporini
5. Glikopeptidi
6. Metronidazol
7. Antibiotici koji inhibiraju sintezu proteina vezujuæi se za 30S subjedinicu ribozoma
8. Antibiotici koji inhibiraju sintezu proteina vezujuæi se za 50S subjedinicu ribozoma
9. Inhibitori sinteze folata
10. Hinoloni i fluorohinoloni
11. Antituberkulotici
12. Lekovi u terapiji lokalnih gljiviènih infekcija
13. Lekovi u terapiji sistemskih gljiviènih infekcija
14. Terapija HIV-a
15. Terapija hepatitisa B i C
16. Terapija herpesa
17. Terapija influence
18. Karakteristike kancerske æelije
19. Citostatici - mehanizmi delovanja
20. Citostatici - ne¾eljeni efekti
21. Hormoni hipotalamusa
22. Hormoni adenohipofize
23. Hormoni neurohipofize
24. Estrogeni i androgeni
25. Oralni kontraceptivi
26. Uterotonici i tokolitici
27. Terapija poremeæaja rada ¹titaste ¾lezde
28. Dejstva i primena glukokortikoida
29. Bezbednost primene glukokortikoida
30. Imunosupresivi
Preuzeto sa sajta fakulteta
http://supa.pharmacy.bg.ac.rs/courses/46/posts (ftp://http://supa.pharmacy.bg.ac.rs/courses/46/posts)
Hvalim te Boze :?:
:Bog :wink:
Moze li mali helpic? :wacko:Sta odgovoriti o funkcionalnoj organizaciji cns-a?
pa isto je i sa pitanjima i bez,opet sve treba.
Bas. Plus tesko mi je da poverujem da ce se neko ko 20+ god predaje, pita i trazi jedno te isto ograniciti samo na pitanja ...
A i sama pitanja su dosta uopstena ...
tako je
Ma,to je onako,da otprilike znamo,da budemo sigurni da sve pitaju1 Pita te n.e. leka,a ti moras da pocnes od opisa bolesti,preko delovanja,da i dosao do n.e.! :krsti: Ovo vise dodju kao smernice! :indi:
Ma dobro, u svakom slucaju to je nesto pozitivno pogotovo ako ih se svi profani budu pridrzavali.
Ovo gore je vise upozorenje studentima da se ne oslanjaju mnogo bas na sama pitanja.
:wink:
... a da li se mozda zna da li ce svi prof imati iste kombinacije ili svako svoje sa po 6 pitanja?
ljudi sta je sa pitanjem Ne¾eljena dejstva antiholinesteraznih lekova?
koja su to?
Sunce,kada blokiras antiholinesterazu,nagomilavas Ach,pa eto ti ne...:)) potenciraj dejstva acetilholina i eto ga.. :) Suva usta,zamgljen vid,retencija urina,bradikardija.... Kod ovih ireverzibilnih,imas jos neka... :))da ne nabrajam..
mislim da su to ipak antiholinergicka dejstva, izuzev ove bradikardije :wink:
ma,jok,ti odholiniregickih,zelis samo da izlezis mijastemiju gravis..... Ili da ih das kod miorelaksanasa.. u zavisnosto u koju svrhulek upotrebljvas,ova druga su ti n.e! :) Zato stoti ne trebaju za terapiju..
U pravu si markoni,ovo sto je ona navela gore su antiholinesterazna svojstva(osim bradikardije),a ne holinesterazna sto ostvaruju inhibitori AchE.Ne¾eljeni efekti antiholinesteraznih ljekova nigdje nisu navedeni posebno.Ali vjerovatno da to zavisi za ¹ta su indikovani.
Vjerovatno da su autonomni efekti ne¾eljeni u veæini indikacija.
*bradikardija,hipotenzija
*ubrzana peristaltika(osim kod postoperativnog ileusa kad se primjenjuju bas zbod toga)
*znojenje,salivacija
*bronhospazam
*efekti na CNS:ekscitacija i konvulzije,potom depresija i gubitak svijesti.
hvala puno ljudi..nigde nisu bila precizno navedena,ali verovatno cu na konsultacijama pitati prof. pa cu javiti sta mi budu rekli :)
Indikacije su: glaukom,postoperativni ileus, mijastemija gravis, trovanje tubokuraninom,alchajmerova bolest... kada govoris o efektima leka,ako su to oni efekti koji ne spadaju ,tj ne koriste ni za jednu od ovih bolesti ,to su n.e. Pitaj ,pa ces videti... Kod trovanja dolazi do; bradikardije,hipotenzije,otezanog disanja..( efekat ach) hipotenzija se javlja,zato sto deluju na presinapticke alfa 2 receptore,na simpatickih ganglija i tako ga iskljucuju,pa vaskulatura gubi tonus.. Mogu dovesti do paralize,jer vrse nagomilavanje ach na neuromisicnoj spojnici,zbog cega nema normalne kontrakcije misica..Na cns; ekscitacija koja dovodi do konvulzije,a potom depresija koja moze izazvati gubitak svesti-posledica aktivacije muskarinskih receptora,koja se antagonizuje atropinom..Organofosfati-teski oblici demijelanizacije perifernih nerava i time dovode do slabosti i gubitka senzibilteta,a ovo se desava posle trovanja,a ne u toku terapije..Dejstva na autonomne ganglije postizu tako sto potenciraju dejstvo Ach,koje se antagonizuje atropinom..
i Mirjanak jako ruzno da kazes ,,ona" ,kada osobu ne poznajes.. Izvini ,ali morala sam da to kazem.. :run Nemoj da se ljutis! :love: a,maki,sad sam polagal farmu u sept i dobila najvisu ocenu,a ucila sam je,ne znam ni sama koliko...
Tako da, lepo ti kazem,sve ono sto nije trazeni efekat,a izaziva ga Ach,jeste nezeljeni.. Pitaj na institutu ,pa ces videti1 :love:
Mislim da pricamo potpuno istu stvar,ali nema veze.Lijepo sam napisala da nezeljeni efekti zavise od toga za sta su ljekovi indikovani i navela sve sto si ti napisala,samo bez uvoda,razrade i zakljucka.Nisam bas toliki debil da ne znam sta je zeljeno a sta nezeljeno dejstvo lijeka.
Ne znam samo sto ti iwanna87(evo sad pisem ime) dozivljavas ovo licno.Forum sluzi da ljudi razmijene misljenja,a ne da se drze predavanja.Nisam ti napisala ime jer je bilo pisano u zurbi,pa eto ako ti je to bas toliko vazno izvinjavam se.
Sorry.. Mojen me bijes! :F :)): :)): :)): :)):
Devojke :chill: :love:
Sunce nase!! :V Mir,mir! :cvet
[off]Tolerancija. Da komsiji ne crkne krava. [/off] :siza:
:siza: :116: :siza: kao u saobracaju,kada vide zensko za volanom,pa ga namerno ,,iseku"! :~
Sta treba da se odgovara na pitanja : Funkcionalna organizacija cns-a?
Za funkcionalnu organizaviju cns-a pricas o ona 4 puta u mozgu:dopaminski,serotoninski,noradrenergicki i holinergicki,to imas sve u 33.-oj glavi rang&dale-a.....nije strasno da procitas jer ti to treba i za psihicke poremecaje i razne ostale poremecaje u mozgu,posto se manje vise zasnivaju na promenama u ovim putevima.....
A mene vise brine ono pitanje "tipovi hemijskih medijatora u cns-u",jel tu ide sve iz 32. i 33.-eg poglavlja u rangu? :shock2: :wacko:
Quote from: Murakami on 09-10-2009, 12:14:49
Sta treba da se odgovara na pitanja : Funkcionalna organizacija cns-a?
E,ja sam to imala pitanje..
To ti je celijska organizacija Cns-a i oni Hirjerarhijski sistemi! :love: