Arterioskleroza je zajednièko ime za
patolo¹ke promene koje zahvataju sve sisteme magistralnih
krvnih sudova. Dijagnostikovanje periferne arterijske bolesti
signal je lekaru da ispita da li postoje i drugi
poremeæaji.
Op¹te je poznato da naèin ¾ivota pojedinca, njegov odnos
prema sopstvenom zdravlju i neke ¹tetne navike – medicina to
opisuje kao postojanje takozvanih faktora rizika – vrlo
znaèajno utièu na brzinu starenja; a kad je o krvnim sudovima
reè, na sporije ili br¾e opadanje njihove elastiènosti.
Arterioskleroza, odnosno otvrdnjavanje arterija, zajednièko je
ime za problem koji pogaða sve sisteme tih magistralnih krvnih
sudova, iako su za pojedinaèna oboljenja presudni razlièiti
faktori rizika. Visok krvni pritisak (hipertenzija) je, smatra
se, najogdovorniji za koronarnu, povi¹en holesterol i
trigliceridi za cerebrovaskularnu, a pu¹enje za perifernu
arterijsku bolest.
Prof. dr Mihajlo Zdravkoviæ, na¹ vrhunski
kardiolog-internista i angiolog, ukazuje na problem o kome se
dosad malo govorilo i koji, prema preporukama velike
meðunarodne TASC studije, treba pribli¾iti i lekarima op¹te
prakse – na polivaskularnu bolest.
Zapostavljeno oboljenje
Pod polivaskularnom bole¹æu podrazumeva se istovremeno
postojanje simptomatskih manifestacija arterioskleroze na
koronarnim, karotidnim i arterijama udova (misli se na donje
udove jer je arterioskleroza deset puta èe¹æa na krvnim
sudovima nogu). Prof. Zdravkoviæ skreæe pa¾nju na èinjenicu da
arterioskleroza, kao proces koji poèinje praktièno jo¹ u
detinjstvu, ne mora da daje klinièke manifestacije ni onda kad
se u starijem dobu sasvim razvije, pa zato nagla¹ava
simptomatski karakter polivaskularne bolesti.
- Dijagnostika i prevencija koronarne i cerebrovaskularne
bolesti odavno privlaèi pa¾nju medicinske javnosti , ali je
oboljenje perifernih arterija na neki naèin bilo zapostavljeno
- dodaje prof. Zdravkoviæ, istièuæi da se “udru¾enost sve tri
pomenute bolesti javlja u veoma velikom procentu”. - Drugim
reèima, postojanje samo jedne od njih, a naroèito bolesti
perifernih arterija, signal je da kod takvog pacijenta
obavezno treba ispitati i stanje drugih arterijskih sistema, i
otuda veliki znaèaj poznavanja polivaskularne bolesti -
obja¹njava na¹ uva¾eni struènjak. ©tavi¹e, danas, sa
produ¾enjem ljudskog veka, posledice arterioskleroze su takoðe
produ¾ene i pro¹irene na sve arterije, a podudarnost izmeðu
tri glavna arterijska sistema postoji i kad je reè o toku i
prognozi bolesti.
Prvi znaci i ishod
Prva manifestacija koronarne bolesti (oboljenje srèanih
arterija) jeste takozvana nema ishemija miokarda. Pacijent
nema tipiène anginozne smetnje, ali se razlièitim
ispitivanjima (EKG testom, na primer ) mo¾e otkriti da na
arterijama ima promena. Ako leèenje ne zapoène u poèetnom
stadijumu bolesti, najte¾i ishod je akutni infarkt miokarda.
Pu¹enje ¹teti svim krvnim sudovima
pu¹aèa, ali se ipak mo¾e reæi da je osoba koja pu¹i u
dvostruko veæoj opasnosti da dobije perifernu arterijsku
bolest (POA) nego koronarno oboljenje. Takoðe,
intermitentna klaudikacija (IK) je tri puta èe¹æa kod
pu¹aèa nego kod nepu¹aèa. Zanimljivo je, meðutim, ali i
ohrabrujuæe za svakog ko odluèi da prekine tu lo¹u
naviku, da je samo godinu dana po prestanku pu¹enja,
rizik za pojavu POA isti kao i kod nepu¹aèa.
Kao i kod koronarne bolesti, i kod POA
je neophodno leèiti povi¹en krvni pritisak, i to pre
svega sistolni (gornja vrednost), jer je IK tri puta
èe¹æa kod pacijenata sa hipertenzijom.
Poveæanje lipida u krvi i dijabetes
imaju veoma nepovoljno dejstvo na sva tri arterijska
sistema podjednako, ali se veæ uvre¾ilo da kod bolesnika
sa dijabetesom uglavnom postoje promene i na krvnim
sudovima donjih udova, pa otuda naziv «dijabetièka
noga», slièno kao «pu¹aèka noga» kod pu¹aèa.
Prva manifestacija cerebrovaskularne, odnosno bolesti
karotidnih arterija (koje snabdevaju mozak) jeste takozvana
asimptomatska karotidna stenoza. Pacijent takoðe nema nikakve
smetnje, ali lekar prilikom pregleda mo¾e da èuje ¹um na
karotidnim arterijama. Ispitivanje i leèenje koje zapoène u
toj fazi, kad oboleli jo¹ ne oseæa tegobe, najbolji je naèin
da se izbegne nastanak ¹loga, inaèe najte¾e komplikacije
cerebrovaskularne bolesti. Kad se asimptomatska karotidna
stenoza dijagnostikuje na vreme, pacijentu se mo¾e pomoæi
pro¹irenjem arterije dilatacijom ili skidanjem naslaga sa zida
krvnog suda.
Kad je o perifernim arterijama reè, glavni simptom
periferne obliterantne arterioskleroze (POA) jeste
intermitentna klaudikacija (IK), koja se manifestuje kao bol u
nozi prilikom hoda. Ponekad je to grè, ili jak bol, a nekad
samo slabost u nogama. U svakom sluèaju, pacijent mora
povremeno da zastane, da se odmori. IK se najèe¹æe javlja u
listovima, ali zavisno od lokalizacije patolo¹kog procesa
su¾enja arterija, mo¾e se javiti u butinama ili sedalnom
predelu
Valjalo bi, meðutim, izbeæi da doðe do pojave bolesti koja
izaziva IK, jer jak bol u nozi znaèi da je taj ekstremitet veæ
ugro¾en. U takvom sluèaju, neophodno je primeniti terapiju
infuzijama ili operisati pogoðeni krvni sud. Lekar koji dobro
poznaje ovu patologiju, blagovremeno dijagnostikuje POA i
pacijenta intenzivno leèi mo¾e da spreèi nastanak te¾ih
vaskularnih komplikacija. U suprotnom, ishod je vrlo te¹ko
obolenje koje se naziva kritièna ishemija ekstremiteta, ¹to
mo¾e da zahteva i amputaciju noge.
Leèenje polivaskularne bolesti je, kako konstatuje prof.
Mihajlo Zdravkoviæ, veliki izazov za lekara, buduæi da treba
odabrati terapiju koja deluje povoljno na sve arterijske
sisteme, pri èemu treba imati na umu i èinjenicu da oboljenje
pogaða ne samo tri glavna arterijska puta, veæ i bubre¾ne i
stomaène arterije. Uz odgovarajuæe medikamente, na
polivaskularnu bolest u poèetnoj fazi blagotvorno æe delovati
i promena naèina ¾ivota, istièe prof. Zdravkoviæ. Kao deo
terapije savetuje dijetalnu ishranu, aerobne fizièke
aktivnosti (¹etnje, lagano trèanje, stoni tenis, plivanje,
biciklizam) i - apsolutni prestanak pu¹enja.
Transatlantski Konsenzus
Evropske brojke [/b]Perifernom arterijskom bole¹æu (POA)
pogoðeno je izmeðu èetiri i pet odsto ¾itelja Evrope.
Udru¾ena sa koronarnom bole¹æu, POA se javlja u èak 40
do 60 odsto sluèajeva, a sa cerebrovaskularnom u ne¹to
manjem obimu, od 25 do 50 odsto sluèajeva.
Velika meðunarodna nauèna studija pod imenom Transatlantski
Konsenzus (TASC), u kojoj uèestvuje veliki broj angiologa
Evrope i SAD, posveæena je upravo polivaskularnoj bolesti.
Prof. Mihajlo Zdravkoviæ, inaèe redovni uèesnik na svetskim
angiolo¹kim kongresima na kojima je promovisan TASC, istièe
jedno od istra¾ivanja iz okvira TASC-a, takozvani CoCaLis
(koronarna – karotidna – leg, odnosno ishemija nogu). CoCaLis
je petogodi¹nje istra¾ivanje u oblasti patologije glavnih
arterijskih sistema, iz koga specijalisti za krvne sudove
dobijaju obilje nauènih podataka. Na¹ uva¾eni sagovornik je
pro¹le godine, u Rimu, prisustvao Svetskom angiolo¹kom
kongresu, na kome je promovisan i TASC 2, uz apel medicinskoj
javnosti i preporuke kako da se i lekari op¹te prakse, ali i
stanovni¹tvo, bolje upoznaju sa polivaskularnom bole¹æu.
Lekarima je savetovano da, ukoliko dijagnostikuju jednu od te
tri arterijske bolesti, a naroèito perifernu arterijsku
bolest, obavezno ispitaju da li postoji koronarna i karotidna
bolest.
Ukoliko se POA, na primer, dijagnostikuje u poèetnom
stadijumu, kad pacijent oseæa samo te¾inu u nogama, leèenje je
uspe¹nije nego inaèe, ali se na ¾alost èesto dogaða da lekar
te smetnje pripi¹e postojanju neurolo¹kih ili ortopedskih
problema. Da bi se objektivizovao ovaj inaèe atipièni simptom,
neophodno je obaviti takozvani Doppler Index (DI), ¹to je
jedna od preporuka TASC. Reè je, kako obja¹njava prof.
Zdravkoviæ, o metodi koja je na velika vrata u¹la u medicinu i
koja odmah mo¾e precizno da locira patolo¹ke promene na krvnom
sudu. Metoda je vrlo jednostavna, lako se uèi, a mo¾e se
izvesti i prenosivim ultrazvuènim aparatima. Zasto je u okviru
TASC 2 preporuèena za uvoðenje u op¹tu lekarsku praksu. Prema
nalazima velikih nauènih studija, zakljuèuje prof. Zdravkoviæ,
33 odsto obolelih od periferne arterijske bolesti istovremeno
imaju i cerebrovaskularne i srèane smetnje, ¹to je veæ
dovoljan razlog da se kod pacijenta sa ni¾im DI, dobijenim pri
ispitivanju perifernih arterija, obavezno ispitaju i koronarne
i karotidne, èak i ako pacijent nema ni srèanih ni
cerebrovaskularnih smetnji.
Gordana Tomljenoviæ