Najnovije studije obavljene u Srbiji pokazale su
da je akutni ishemijski mo¾dani udar (IMU) – ¹log, kako se u
narodu ka¾e - prvi uzrok svih smrti u bolnièkim ustanovama,
kao i prvi uzrok smrti meðu ¾enama i drugi meðu mu¹karcima.
Veæ prema tim pokazateljima, dr¾imo neslavan rekord u Evropi,
èemu se mo¾e dodati jo¹ jedan pora¾avajuæi podatak: kod nas je
zabele¾en i veliki broj ljudi mlaðe starosne grupe (od 40 do
45 godina) koje mo¾dani udar pogaða iz istih razloga kao i
stariju populaciju - ¹to je posledica ateroskleroze. Prof. dr
Nada ©terniæ, ¹ef Odeljenja za cerebrovaskularne bolesti pri
Klinièkom centru Srbije i rukovodilac republièke radne grupe
koja je izradila „Nacionalni vodiè za ishemijski mo¾dani
udar“, uverena je da je ovaj za Srbiju izuzetno veliki problem
veoma potcenjen i da æe vodiè doprineti da se to promeni.
Lekarima æe pomoæi da se snaðu u poplavi raznolikih
dijagnostièkih pristupa i opredele za najsavremeniju
medicinsku doktrinu, a pacijentima æe biti omoguæeno da, bez
obzira u kom delu Srbije ¾ive, dobiju jednake ¹anse da budu
leèeni na najbolji naèin.
Kako prepoznati ¹log?
Prema klinièkoj slici, moglo bi se reæi da postoje dve
varijante mo¾danog udara (jedinu razliku èini faktor vreme).
Jedna se sastoji od prolazne ishemije mozga (to je takozvani
tranzitorni ishemijski atak, ili TIA), a druga je definitivno
definisani deficit mo¾dane funkcije, koji se ne mo¾e
popraviti.
TIA je prolazni poremeæaj; mo¾e samo da prethodi
eventualnom mo¾danom udaru i da time na njega upozori. Ovaj
prolazni mo¾dani atak mo¾e se manifestovati kao slabost jedne
polovine tela ili kao nagli gubitak vida na jednom oku, koji
se spontano vraæa. Ako je slabo¹æu zahvaæena desna polovina
tela, mo¾e se javiti i prolazni poremeæaj govora, kada
pacijent ne mo¾e da naðe odgovarajuæu reè a ne kad ne mo¾e
razgovetno da je izgovori.
Ranije se smatralo da je TIA poremeæaj koji se povlaèi za
24 sata. Danas je ta definicija revidirana. Prof. dr ©terniæ
nagla¹ava da TIA mora potpuno da se povuèe u roku od jednog
sata. Ako traje du¾e, onda se kod takvog pacijenta, kao po
pravilu, otkriju prava o¹teæenja u mo¾danom tkivu, odnosno
mo¾dani infarkti, a to je ono ¹to se klinièki pokazuje kao
ishemijski mo¾dani udar. Intenzivno trnjenje jedne polovine
tela, nestabilnost pri hodu, pojava duplih slika praæena
vrtoglavicom, muèninom i povraæanjem takoðe mogu biti
manifestacije TIA i mo¾danog infarkta.
Akutni ishemijski mo¾dani udar je poremeæaj mo¾dane
funkcije, nastao kao posledica poremeæaja krvotoka u odreðenom
delu mozga, ili difuzno.
Najèe¹æi uzrok mo¾danog udara je zaèepljenje krvnog suda
trombom ili materijalom koji je donet sa udaljenog mesta
(embolusom). U oba sluèaja biva spreèen dovod krvi u
perifernije delove arterije tako da onaj deo tkiva mozga koji
se tim putem snabdeva ostaje bez dovoljno kiseonika i
hranljivih materija.
Profesorka ©terniæ napominje, meðutim, da odreðena osoba
mora da bude na neki naèin predisponirana za razvoj akutnog
ishemijskog mo¾danog udara, da ima odreðene faktore rizika.
Najuticajniji meðu njima jeste povi¹eni krvni pritisak
(arterijska hipertenzija). I ovaj zdravstveni problem je,
prema oceni na¹e sagovornice, vrlo potcenjen, jer „40 odsto
ljudi koji znaju da imaju hipertenziju uop¹te je ne leèe, a da
ne govorimo o onima koji nikad ne proveravaju svoj krvni
pritisak“.
Drugi va¾an faktor rizika jeste ¹eæerna bolest (diabetes
melitus). Potom, gojaznost, ali ne toliko sama po sebi, veæ
vi¹e kao marker drugih bolesti jer gojazne osobe najèe¹æe
imaju i hipertenziju i dijabetes. Ne manje va¾an faktor rizika
je i poveæan sadr¾aj masnih materija u krvi –
hiperholesterolemija i hiperlipidemija. Pu¹enje, oko kojeg je
bilo dosta dilema i kontroverznih stavova, danas se smatra
potpuno nezavisnim faktorom rizika, koji udvostruèava
moguænost pojave ¹loga i udvostruèava rizik nastanka
ateroskleroze velikih, karotidnih arterija koje glavu
snabdevaju krvlju.
Na listi su i nedovoljno fizièko kretanje i stres. Stres
sam po sebi nema direktnog koliko indirektnog uticaja jer
dovodi do riziènih promena u organizmu (skok pritiska, na
primer). Ukoliko stres hronièno traje, skok pritiska se
fiksira i vodi u arterijsku hipertenziju. Stres izaziva i
oslobaðanje nekih supstanci (transmitera) koji favorizuju
nastanak ateroskleroze.
Kad nastupi drastièno smanjenje, ili potpuni prekid
krvotoka, u delu tkiva koji trpi najveæe o¹teæenje, u sr¾i
ishemije, poèinje proces koji vodi do æelijske smrti. ©ta se,
zapravo, dogaða u nervnoj æeliji? Prema obja¹njenju prof. dr
©terniæ, prvo se prekida elektrièna aktivnost æelije. Dolazi
do promena na æelijskoj membrani, otvaraju se kanali kroz koje
kalijum izlazi napolje, a kalcijum, jon kome nije mesto u
æeliji, u velikim kolièinama ulazi u nju. Kalcijum razara neke
æelijske organele, ¹to pokreæe niz drugih procesa. Jedan od
njih je oslobaðanje materija toksiènih za æeliju
(neurotoksina), inaèe produkata pojaèane oksidacije.
Oslobaðaju se i neki transmiteri kao ¹to su glutamat i
aspartat, koji takoðe o¹teæuju æeliju i dovode do potpunog
razaranja nervnog tkiva (nekroze).
Ali, za razliku od nekroze do koje dolazi u centralnom delu
ishemije, uokolo postoji pojas pod imenom penumbra u kome su
æelije i dalje funkcionalno umrtvljene, ali ne mrtve, i na
koje se mo¾e delovati. „Svi terapijski poku¹aji u akutnoj fazi
ishemijskog mo¾danog udara usmereni su zato na æelije u
penumbri, na njihovu revitalizaciju“, nagla¹ava profesorka dr
©terniæ.
Prema statistici, svaki dvadeseti pacijent æe, do kraja
prve godine od prvog ¹loga, do¾iveti i drugi pa se odmah posle
prvog udara preduzima takozvana sekundarna prevencija.
Fibrinoliza kao specifièna terapija
Pored svih elemenata karakteristiènih za primarnu
prevenciju (delovanje na faktore rizika kako do ¹loga uop¹te
ne bi do¹lo), tokom sekundarne prevencije se primenjuju i
antiagregacioni lekovi. Kao jedan od najdelotvornijih
medikamenata te vrste, prof. dr ©terniæ izdvaja aspirin, koji
¹titi i srce i mozak, ali i jedan novi, jo¹ moæniji, koji
pacijenti bolje podnose - klopidogrel ili plaviks. Aspirin
mo¾e da izazove krvavljenja, nekad i alergije, dok plaviks
nema takva ne¾eljena dejstva. Prema napomeni profesorke
©terniæ, plaviks je lek koji se apsolutno mora dati osobi koja
je do¾ivela ¹log ili infarkt srca, ukoliko se aspirin ne mo¾e
primeniti iz odreðenih razloga. On se, meðutim, ne koristi u
primarnoj prevenciji mo¾danog udara (i aspirin se preporuèuje
samo za sekundarnu prevenciju mo¾danog infarkta, odnosno
primarnu i sekundarnu prevenciju infarkta srca).
Postoji, takoðe, vrlo specifièna terapija koja se koristi u
sluèaju IMU. Reè je o fibrinolitièkoj (ili trombolitièkoj)
terapiji - razbijanju tromba. Profesorka dr ©terniæ nagla¹ava
da fibrinolitièka terapija, pri kojoj se koristi lek za
rastvaranje tromba, zahteva zadovoljenje nekih vrlo strogih
kriterijuma. Ta terapija se mo¾e primeniti samo u prva tri
sata od nastanka ¹loga, odnosno prvih njegovih simptoma - a
veæina pacijenata se, na ¾alost, javi kasnije. Drugi uslov za
primenu terapije je da lekar ima na raspolaganju kompletnu
dijagnostiku (laboratorija, skener, ultrazvuk...) 24 sata
dnevno, ¹to je od kljuènog znaèaja za precizno odreðivanje da
li je reè o IMU, ili mo¾da o krvavljenju.
Ukoliko su navedeni uslovi zadovoljeni, mo¾e se otpoèeti sa
fibrinolizom. Prema reèima na¹e sagovornice, ta terapija æe se
uskoro primenjivati i kod nas. Pri Klinièkom centru Srbije
upravo se formira medicinska jedinica za akutni mo¾dani udar,
koja æe biti opremljena prema svetskim standardima. Na¹i
struènjaci su tim povodom nedavno bili u poseti kolegama u
Maðarskoj, gde lekari veæ neko vreme primenjuje fibrinolitièku
terapiju. Maðarsko iskustvo je pokazalo da samo jedan odsto
pacijenata godi¹nje stignu na vreme, ili zadovolje ostale
kriterijume za primenu fibriolize. Kada to nije sluèaj,
preostaje da se pacijentu pomogne primenom veæ pomenute
sekundarne terapije – uvoðenjem aspirina nakon prva 24 sata
posle mo¾danog udara, i potom terapija plaviksom.
Gordana Tomljenoviæ
Mozdani udar i kako ga spreciti (http://www.farmaceuti.com/forum/index.php?topic=7498.0)
Mozdani udar (http://www.b92.net/zdravlje/mozdani_udar.php)
[youtube=425,350]sAbORUhwun4[/youtube]