Moguænost visokog obrazovanja na inostranim
visokim ¹kolama i fakultetima za na¹e studente odnedavno je
uveæana primenom novih informacionih tehnologija - putem
interneta. Doskora je bilo nezamislivo a sada je veæ sasvim
moguæe: ne odlazeæi iz Srbije, mo¾e se studirati na nekom od
fakulteta u Francuskoj ili Velikoj Britaniji
Putem dopisnog studiranja iz na¹e zemlje mogu se pohaðati
visokoobrazovne ustanove u Velikoj Britaniji i Francuskoj. Za
¹kole u Velikoj Britaniji, preko Britanskog saveta, Terazije
8/1; a za ¹kole u Francuskoj, preko Francuskog kulturnog
centra, Knez-Mihailova 31.
Preko Britanskog saveta, ovaj program visokog obrazovanja
kod nas traje veæ deset godina. Studenti mogu da pohaðaju
Univerzitet u Londonu, sa svim grupama i katedrama. Mogu
pohaðati i sve dr¾avne fakultete u Francuskoj koje zastupa
Francuski kulturni centar u Beogradu. Na ovaj naèin steèene
diplome priznaju se ¹irom sveta, a mogu se pohaðati osnovne,
poslediplomske i magistarske studije. Ono ¹to bi mnoge mlade
ljude kod nas moglo privuæi prilikom izbora ¹ta i kako
studirati jeste cena. ©kolarina za Londonski univerzitet
iznosi oko 2500 funti za kompletne studije (naravno, cena
varira u zavisnosti od smera), dok je studiranje na francuskim
dr¾avnim fakultetima besplatno. Potrebno je samo da se plati
administrativna taksa koja iznosi od 140-700 evra. Do
stipendije se te¹ko dolazi, osim ukoliko to ponude sami
univerziteti, ¹to je veæ bio sluèaj sa studentom iz Britanskog
saveta koji je, posle zavr¹enih osnovnih, dobio stipendiju za
poslediplomske studije.
Za studiranje na ovaj naèin mora
postojati dokaz o znanju engleskog ili francuskog jezika, ¹to
se stièe preko samih kulturnih centara u Beogradu. Tako je za
studije u Engleskoj potrebna Kembrid¾ ili IELTS diploma, a za
Francusku DELF, odnosno DALF. Takoðe, treba znati da za
studije u stranoj zemlji putem interneta nije potrebno kod nas
polagati prijemni ispit.
- Ne postoji prijemni ispit u klasiènom smislu, veæ se
svaka molba potencijalnih studenata razmatra uèinkom iz
srednje ¹kole. Za osnovne studije u Londonu potrebno je
prilo¾iti: svedoèanstva i diplomu srednje ¹kole prevedene na
engleski jezik i potvrdu o znanju engleskog jezika. Molba koja
se popunjava nalazi se na sajtu, za svaki smer posebno. Na
osnovu uspeha iz srednje ¹kole, donosi se odluka da li æe
kandidat biti primljen ili ne. Medjutim, postoji i moguænost
da se da uslovna ponuda, po kojoj ako kandidat, na primer, ima
dvojku iz matematike a ¾eli da studira ekonomiju, mora da
polo¾i ispit iz datog predmeta. Ako u tome uspe, mo¾e biti
primljen naknadno. U Engleskoj ne postoji podela srednjih
¹kola po smerovima veæ su sve ¹kole iste pa tako svako mo¾e da
upi¹e ¹ta ¾eli. Bitan je prosek. Za upis na poslediplomske
studije potrebna je diploma o zavr¹enim osnovnim studijama,
popunjena molba i uverenje o znanju engleskog jezika -
obja¹njava Jelena Saviæ iz Britanskog saveta.
Da bi se kandidat upisao na dr¾avni fakultet u Francuskoj,
nije dovoljna samo potvrda u vidu diplome veæ i potvrda o
polo¾enom prijemnom ispitu ili o upisu na neki od fakulteta u
na¹oj zemlji.
- U Francuskoj je matura izuzetno ozbiljna. To je te¾ak
ispit, pola¾e se veæi broj predmeta, veoma detaljno -
obja¹njava Sandra Krstiæ, iz Francuskog kulturnog centra. -
Osim toga, nema polaganja prijemnog ispita izuzev na
fakultetima umetnosti, gde se posebno vrednuje iskazani i
procenjeni talenat. Francuzi tra¾e da se poseduje indeks nekog
fakulteta - najbolje iz oblasti kojom bi se student bavio
tamo. Kandidat koji ima oèi¹æenu drugu godinu, pored dokaza o
znanju francuskog jezika, mora imati preveden spisak polo¾enih
ispita na matiènom fakultetu, sa biografijom i pismom o
motivaciji, ¹to se ¹alje izabranom fakultetu. Tek tada
nauèno-nastavno veæe odluèuje o prijemu. Najèe¹æe se desi da
puste studente da pohaðaju treæu godinu, uz polaganje
diferencijalnih ispita u zavisnosti od programa.
Starosna granica za upis na dopisno studiranje ne postoji.
Ono mo¾e trajati, u Engleskoj, u zavisnosti od smera, najèe¹æe
3-4 godine, s tim ¹to student mora da zavr¹i polaganje svih
ispita za 8 godina, dok poslediplomske traju 1-5 godina. U
Francuskoj najveæi broj studija traju 4 godine. Po novom
sistemu trajaæe oko 3, magistarske 2 i doktorati 3 godine.
Tako se za 8 godina mo¾e diplomirati, magistrirati i
doktorirati.
Kada je reè o ovom naèinu studiranja, treba istaæi da
predavanja u uobièajenom smislu te reèi ne postoje, veæ
studenti sami spremaju ispite pomoæu literature i dopisno,
putem interneta. Eventualno, mogu i da se sami organizuju sa
nekim profesorom u vezi konsultacija. Literaturu ¹alje
univerzitet putem diplomatske po¹te. Studenti su èlanovi
biblioteka kulturnih centara, gde mogu da doðu do odreðenih
informacija. Sandra Krstiæ pohaða jedan od programa francuskog
fakulteta, po kome zavr¹ava dve godina studija
bibliotekarstva.
- Sve ide preko interneta na koji je postavljena osnova
preko koje se dobijaju informacije vezane za program. Svake
nedelje ¹aljem domaæe zadatke. Sve je potpuno virtuelno. Ono
¹to nedostaje jeste interaktivna nastava, gde se direktno
obraæate predavaèu.
Ispiti u Francuskom kulturnom centru pola¾u se putem
interneta. Ne postoji moguænost da neko sa strane upadne u
sistem. Tokom cele godine ¹alju se domaæi zadaci, pola¾u
testovi i pi¹u seminarski radovi. Ocene se kraæu od 0 do 20, s
tim ¹to je 10 prolazna ocena i ekvivalent je na¹oj 6. Ispiti
se mogu polagati samo dva puta, odnosno postoji samo jedan
popravni. Ukoliko student ne polo¾i u drugom poku¹aju,
studiranje se prekida.
U Britanskom savetu ispiti se pola¾u pismeno, iskljuèivo uz
papir i olovku. Ispitni materijal se zatim ¹alje u London, gde
se pregleda. Rezultati sti¾u dva meseca posle ispitnog roka.
Ne postoje ogranièenja u polaganju ispita. Jedino pravilo je
da se ispiti moraju polagati redom. Ne postoji ni klasièno
«padanje na godinu» veæ se mora polo¾iti ispit jednog nivoa da
bi se pre¹lo na sledeæi, ¹to je uslov za produ¾enje
studiranja. I u jednom i u drugom sluèaju ispiti se pola¾u
jednom godi¹nje.
Studenti iz na¹e zemlje se, po statistici, na francuskim
fakultetima veæinom opredeljuju za dru¹tvene nauke: prava,
ekonomiju, politièke nauke, francuski jezik i knji¾evnost i
umetnièke studije. Ovo se tumaèi time da nedovoljno dobro
znaju francuski jezik. Ipak, mnogo ih je koji su
zainteresovani za poslediplomske studije. Na Londonskom
univerzitetu na¹i studenti najèe¹æe upisuju: menad¾ment,
ekonomiju, politiku i meðunarodne odnose i informatiku.
U Britanskom savetu ove studije pohaða ¹ezdeset-sedamdeset
studenata. Veæ njih osam su zavr¹ili i dobili diplome
Univerziteta u Londonu. U Francuskom kulturnom centru ka¾u da,
meðu na¹om omladinom, vlada veæe interesovanje za odlazak u
Francusku nego za dopisno studiranje iz Beograda, jer je
¹kolarina besplatna.
Prednost ovakvog studiranja, istièu u Britanskom savetu, je
i u tome da svako mo¾e da rasporedi svoje vreme kako ¾eli jer
ne postoje obavezna predavanja, pa tako mnogi mogu uporedo da
rade i studiraju. Meðutim, razlog malog broja polaznika je u
tome ¹to su ljudi skeptièni prema ovakvom programu studiranja,
a nisu ni dovoljno informisani.
Vi¹e informacija o dopisnom studiranju mo¾e se naæi na
sajtovima:
Za studiranje u Engleskoj <A class=style2
href="http://www.britishcouncil.org/yugoslavia"
target=_blank>www.britishcouncil.org/yugoslavia</A> i <A
class=style2 href="http://www.londonexternal.ac.uk/"
target=_blank>http://www.londonexternal.ac.uk/</A>
Za studiranje u Francuskoj <A class=style2
href="http://www.ccf.org.yu/"
target=_blank>http://www.ccf.org.yu/</A>i <A class=style2
href="http://www.edufrance.fr/"
target=_blank>http://www.edufrance.fr/</A> .
M.Boroviæ