Godinama se pretpostavljalo, a sada je i
potvrðeno - na Marsu je davno postojao okean. Vozilo
"Oportjuniti", jedan od dva robota koji istra¾uju povr¹inu
"Crvene planete", otkrio je tragove davno usahlog okeana slane
vode. Da li smo korak bli¾e odgonetanju jedne od najveæih
tajni savremene nauke - otkriæu postojanja vanzemaljskog
¾ivota?
Nepobitni dokazi o postojanju drevnog slanog okeana
otkriveni su u oblasti Meridiani Planum, gde je krajem januara
robotizovano vozilo - "Oportjuniti" (Opportunity) sletelo.
Robot je dva meseca proveo na dnu 22 metara velikog kratera
Orao (Eagle Crater) gde se, spletom sreænih okolnosti spustio.
Sada je rover izvan kratera, udaljen nekih pedesetak metara od
njega, i nastavlja istra¾ivanja ove oblasti. Trenutno se
nalazi na obodu kratera Endjurens (Endurance), oko 0.7 km u
preèniku, odakle je veæ poslao sjajne fotografije, a nastaviæe
da istra¾uje kakve je prirode bio materijal na Marsu pre
nastanka obli¾njeg, biv¹eg okeana. Naime, pretpostavlja se da
je krater nastao pre pojave okeana.
Fotografije koje je vozilo ranije poslalo na Zemlju
prikazuju sedimentne stene na dnu kratera oko mesta sletanja,
koje su najbolji dokaz da je nekada davno, bar na jednom mestu
na Marsu, postojalo relativno plitko slano more koje je potom
i¹èezlo.
Ovo otkiræe je znaèajno zbog nekoliko razloga. Prvo, more
male dubine sa slanom vodom pru¾a izuzetne uslove za razvoj
¾ivota. Iako jo¹ uvek nije otkriven, kada su prirodni uslovi u
pitanju, ¾ivot je mogao biti formiran na Marsu. Drugi razlog
je da je plitko slano more idealno za dugotrajnu prezervaciju
potencijalnih tragova ¾ivota.
Izlo¾ene dugotrajnom uticaju slane vode, stene koje je
"Oportjuniti" istra¾ivao su menjale svoju strukturu, mineralni
sastav, ¹to je dovelo do èvrstih dokaza da su to u stvari
sedimenti koji su le¾ali na dnu mora.
Zahvaljujuæi spektrometarskim istra¾ivanjima, oktriveno je
veliko prisustvo bromina, substance koja se stvara tokom
isparavanja slane vode. To je jedan od kljuèeva hemijskih
procesa isparavanja koji su uticali na promenu strukture stena
u krateru Orla na Marsu. Meðutim, prisustvo bromina nije bio
dovoljan dokaz da je "Oportjuniti" otkrio sedimentne stene
koje su le¾ale na dnu drevnog mora. Kako je vezan samo za
hemijske procese, struènjaci JPL koji kontroli¹u rad oba
rovera na Marsu usmerili su mikroskopsku kameru na vrhu
mehanièke ruke vozila prema jednoj od analiziranih stena. Tamo
je otkriven pravi mozaik ukr¹tenih slojeva, naslaga koje se
jedino mogu stvoriti usled dugotrajnog uticaja slane, lagano
tekuæe vode.
Snimci su, za svaki sluèaj, indivudualno poslati ¹estorici
eminentnih geologa, bez naznake da potièu sa Marsa. Svi su se
slo¾ili da su ove forme tipiène za stene koje su izlo¾ene
slanoj vodi koja lagano otièe. I ne samo to. Izgleda da ove
stene nisu samo menjale svoju strukturu pod uticajem vode, veæ
su se, u stvari, formirale u njoj.
Naravno, jo¹ mnogo toga treba dokazati, jo¹ toliko toga
treba istra¾iti. Ovo je po svemu sudeæi tek poèetak jedne
velike prièe. "Oportjuniti" se nalazi na dnu davno usahlog
slanog marsijanskog okeana, ali nauènici ne znaju koliko je
dugo tu bilo vode, kolika je bila njena dubina, i dali je bilo
mora i na drugim mestima "Crvene planete". Konaèno, ima li
fosilnih ostataka primordiajlnog ¾ivota, ili je on jo¹ uvek
tamo prisutan. Oprema "Oportjunitija" i "Spirita", drugog
rovera koji istra¾uje krater Gusev na suprotnoj strani Marsa,
nije u stanju da detektuje mikroskopske oblike ¾ivota koji je
mo¾da postojao na dnu okeana ili se jo¹ uvek nalaze izmeðu ili
u stenama. Zbog toga bi uzorci tla morali biti transportovani
na Zemlju, a to æe biti moguæe tek u nekoj drugoj misiji.
Meridiani Planum, prvo mesto na Marsu gde je utvrðeno da je
nekada davno postojao slani okean, æe sigurno biti odredi¹te
neke od novih pohoda ka ovoj planeti.
N. i G. Ivanoviæ