Kvantalni odnos doze i efekta leka
Mehanizmi dejstva diuretika
Penicilini
Terapija mucnine i povracanja
Lekovi sa antiholinergickim ne¾eljenim dejstvima
Putevi primene leka
Mehanizmi dejstva i farmakolo¹ki efekti agonista muskarinskih receptora
ACE inhibitori
Terapijska primena selektivnih inhibitora preuzimanja serotonina
Gastricna podno¹ljivost ne-opioidnih analgetika
Fizicko-hemijske karakteristike lekova i biolo¹ke barijere
Mehanizmi dejstva bronhodilatatora
Makrolidni antibiotici
Lekovi u terapiji glaukoma
Ne¾eljena dejstva kardiotonickih glikozida
Preklinicka ispitivanja lekova
Mehanizmi dejstva hipolipemijskih lekova
Triciklicni antidepresivi
Indikacije za aspirin
Bezbednost primene glukokortikoida
Specificnost i selektivnost
b-adrenergicki efekti u srcu i krvnim sudovima
Litijum
Indikacije za morfin
Ne¾eljena dejstva citostatika
Lekovi – inhibitori i blokatori
Regulacija kalcijuma u celiji
MAO inhibitori
Lekovi za eradikaciju Helicobacter pylori
Ne¾eljena dejstva antagonista b adrenergickih receptora
Odnos doze i efekta leka
Antagonisti adrenergickih receptora
Triptani
Terapijska primena diuretika
Reakcije preosetljivosti na lekove
Agonisti i antagonisti
Mehanizmi dejstva antiagregacijskih lekova
Antiholinesterazni lekovi
Terapija hiperlipoproteinemija
Ne¾eljena dejstva opioidnih analgetika
Receptori koji sadr¾e jonski kanal
Celijska organizacija u CNS-u
Fluorohinoloni
Terapija anksioznih poremecaja
Ne¾eljena dejstva antikoagulantnih lekova
Regulacija receptora –desenzitizacija i preosetljivost
Mehanizmi dejstva antibakterijskih lekova
Intravenski op¹ti anestetici
Terapijska primena antipsihotika
Etanol
Transporteri (nosaci) kao mesto dejstva lekova
Mehanizam dejstva i farmakolo¹ki efekti glukokortikoida
Lokalni anestetici
Indikacije za morfin
Ne¾eljena dejstva aminoglikozida
Uticaj pola i uzrasta na doziranje
Mehanizmi dejstva antidepresiva
Blokatori kalcijumskih kanala
Terapija ulkusne bolesti
Ne¾eljena dejstva i toksicnost lekova
Hemijski, farmakokineticki, fiziolo¹ki antagonizam
Mehanizmi dejstva antiaritmijskih lekova
Antagonisti a adrenergickih receptora
Terapija nesanice
Toksicnost vitamina A
Sinergizam medu lekovima
Mehanizam dejstva i farmakolo¹ki efekti antipsihotika
Gvo¾de
Terapija hipertenzije
Ne¾eljena dejstva penicilina
Interakcije medu lekovima
Mehanizam dejstva benzodiazepina
Sulfonamidi
Terapija hipertireoidizma
Ne¾eljena dejstva statina
G proteini
Mehanizmi rezistencije na antibiotike
Antihistaminici
Terapija infarkta miokarda
Povracanje i supresija ko¹tane sr¾i u hemoterapiji kancera
Tipovi receptora
Simpatikusna i parasimpatikusna regulacija oka
Cefalosporini
Op¹ta anestezija
Lekovi sa malom terapijskom ¹irinom
Jonski kanali kao mesto dejstva lekova
Mehanizmi dejstva antiepileptika
Antacidi
Terapija angine pektoris
Bezbednost primene oralnih kontraceptiva
Otkrice novog leka
Mehanizmi dejstva antikoagulanasa
Benzodiazepini
Terapija povr¹inskih gljivicnih infekcija
Nefrotoksicnost i hepatotoksicnost lekova
Osnovni tipovi proteina preko kojih deluju lekovi
Autonomna kontrola rada srca
Selektivni inhibitori preuzimanja serotonina
Terapija ataka migrene
Trovanje paracetamolom
Terapijski indeks, terapijska ¹irina
Mehanizmi dejstva antiagregacijskih lekova
Metronidazol
Terapija epilepsije
Ne¾eljena dejstva ACE inhibitora
Unutarcelijski receptori
Mehanizmi dejstva antifungalnih lekova
Folna kiselina i vitamin B12
Terapija angine pektoris
Ne¾eljena dejstva antipsihotika
Faze klinickog ispitivanja lekova
Mehanizmi i efekti aktivacije muskarinskih M1, M2 i M3 receptora
Inhalacioni op¹ti anestetici
Terapija osteoporoze
Ne¾eljena dejstva blokatora kalcijumskih kanala
Gradirani (stupnjeviti) odnos doze i efekta leka
Kardiovaskularni efekti noradrenalina, adrenalina i izoprenalina
Aminoglikozidi
Terapija anksioznih poremecaja
Nikotin
Drugi glasnici
Mehanizmi dejstva antiepileptika
Atropin
Terapija tuberkuloze
Teratogenost lekova
Efektori receptora vezanih za G-proteine
Mehanizmi dejstva antiretrovirusnih lekova
Mineralokortikoidi
Indikacije za peniciline
Primena lekova u trudnoci
Lekovi sa nespecificnim mehanizmom dejstva
5-HT receptori i lekovi koji deluju preko njih
Agonisti b2 adrenergickih receptora
Terapija srcane insuficijencije
Ne¾eljena dejstva antiholinergickih lekova
Protein kinaze
Mehanizam dejstva triciklicnih antidepresiva
Levodopa
Terapija infarkta miokarda
Ne¾eljena dejstva makrolidnih antibiotika
Kompetitivni antagonizam
Mehanizam dejstva op¹tih anestetika
ACE inhibitori
Indikacije za parasimpatomimetske lekove
Ne¾eljena dejstva oralnih antidijabetika
Afinitet i efikasnost
Mehanizam dejstva i farmakolo¹ki efekti aspirina
Miorelaksansi
Indikacije za antagoniste b adrenergickih receptora
Ne¾eljena dejstva antihistaminika
Preklinicka ispitivanja lekova
Mehanizam dejstva kardiotonickih glikozida
Antipsihotici
Terapija dijareje
Ne¾eljena dejstva NSAIL
Agonisti i antagonisti
Mehanizmi dejstva citostatika – citotoksicnih lekova
Insulin
Terapija benigne hiperplazije prostate
Ne¾eljena dejstva benzodiazepina
Receptori vezani za G-proteine
Simpatikusna i parasimpatikusna regulacija kardiovaskularne funkcije
Inhibitori protonske pumpe
Terapija bronhijalne astme
Zavisnost od lekova
Enzimi kao mesto dejstva lekova
Mehanizmi dejstva anti-ulkusnih lekova
Selektivni agonisti a1 i a2 adrenergickih receptora
Terapija srcane insuficijencije
Ne¾eljena dejstva antipsihotika
Nomenklatura lekova
Mehanizam dejstva organskih nitrata
Vitamin D
Terapija Parkinsonove bolesti
Anafilakticki ¹ok
Odnos doze i efekta leka
Mehanizam dejstva i farmakolo¹ki efekti opioidnih analgetika
Estrogeni
Terapija srcane insuficijencije
Ne¾eljena dejstva agonista b2 adrenergickih receptora
Tipovi receptora
Uticaj adrenalina i noradrenalina na krvni pritisak
Selektivni inhibitori COX-2
Terapija hipertenzije
Reakcije preosetljivosti na lekove
Putevi primene lekova
Mehanizam dejstva i farmakolo¹ki efekti glukokortikoida
Blokatori kalcijumskih kanala
Terapija HIV infekcije
Etanol
Receptori koji sadr¾e jonski kanal
Mehanizam dejstva benzodiazepina
Statini
Terapija dijabetes melitusa
Ne¾eljena dejstva citostatika
Transporteri (nosaci) kao mesto dejstva lekova
Mehanizam dejstva NSAIL
Hloramfenikol
Terapija hiperlipoproteinemija
Ne¾eljena dejstva opioidnih analgetika
<a href="http://www.pharmacy.bg.ac.yu/predmeti/farmakologija/ispit/" rel="nofollow">Izvor</a>
1.putevi primene lekova
2.mehanizmi dejstva antiulkusnih lekova
3.miorelaxansi
4.klinièka primena diuretika
5.ne¾eljena dejstva antipsihotika
hvala na pitanjima bred!
ne razumem je l' si preuredio moju temu ili je veæ postojala ista?
HITNO!!Da li prekomerno koriscenje esberitox n otopine moze,prilikom testiranja krvi ,da pokaze da ima alkohola u krvi
Quote from: elpida on 28-12-2008, 19:42:12
hvala na pitanjima bred!
ne razumem je l' si preuredio moju temu ili je veæ postojala ista?
postojala ... :)
QuoteEsberitox® N otopina
Sastav
1 ml otopine sadr¾i:
Djelatne tvari:
0,43 ml alkoholno-vodenog ekstrakta (1:11)
zeleni tuje (Thujae occidentalis herba) 4 mg
korijena sunèanice
(Echinaceae purpureae radix, Echinceae pallidae radix 1+1) 15 mg
korijena divljeg indiga (Baptisiae tinctoriae radix) 20 mg
Ekstrakcijsko sredstvo: etanol 30 % (V/V)
Otopina sadr¾i 29 % (V/V) etanola.
Pomoæne tvari: etanol, proèi¹æena voda, boja karamel (E 150).
Pakiranje
20 ml otopine u smeðoj staklenoj boèici-kapaljki, u kartonskoj kutiji
50 ml otopine u smeðoj staklenoj boèici-kapaljki, u kartonskoj kutiji
Farmakoterapijska skupina
Imunostimulator.
Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet u RH
Medika d.d., 10000 Zagreb, Capra¹ka 1
Proizvoðaè
Schaper & Brümmer GmbH & Co.KG
P.O.B. 611160, D-38251 Salzgitter, Njemaèka
Naèin i mjesto izdavanja
Lijek se mo¾e izdavati bez lijeènièkog recepta.
Izdaje se u ljekarnama i drogerijama.
Indikacije
* obièna prehlada;
* popratna terapija uz antibiotike kod te¾ih bakterijskih infekcija kao ¹to su bronhitis, angina, faringitis (upala ¾drijela), otitis media (upala srednjeg uha), sinusitis (upala sinusa);
* sklonosti prema infekcijama zbog privremeno oslabljenog imunog sustava.
Kontraindikacije
Kada ne smijete koristiti Esberitox® N otopinu?
U sluèaju poznate preosjetljivosti na bilo koji od djelatnih ili pomoænih sastojaka ili na cvjetove biljnih vrsta iz porodice glavoèika, Asteraceae (Compositae).
Iz naèelnih razloga ne koristiti kod progresivnih sistemskih bolesti kao ¹to su tuberkuloza, leukoza (leukemija), kolagenoza (upalna oboljenja vezivnog tkiva), multipla skleroza, SIDA (AIDS), zaraza HIV-om i drugih autoimunih bolesti, te kod SIDA-e (AIDS-a), zaraze HIV-om.
Mjere opreza
Esberitox® N otopina u pojedinaènoj dozi (50 kapi) sadr¾i 0,8 g alkohola i stoga se ne smije davati alkoholièarima.
Interakcije s drugim lijekovima ili drugi oblici interakcija
Nisu poznate.
Posebna upozorenja
Trudnoæa i dojenje
Za vrijeme trudnoæe i dojenja Esberitox® N otopinu mo¾ete koristiti samo nakon konzultacije s lijeènikom.
Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima
Ako se Esberitox® N otopina uzima kako je propisano, ne oèekuje se da æe sposobnost upravljanja vozilima i strojevima biti smanjena.
Doziranje i naèin primjene
Pridr¾avajte se navedenih uputa za primjenu!
Kako èesto i u kojoj kolièini trebate uzimati Esberitox® N otopinu?
Odrasli i djeca starija od 12 godina: 3 puta dnevno 50 kapi;
Dojenèad: 3 puta dnevno 10 kapi;
Djeca od 1 do 6 godina: 3 puta dnevno 15 kapi;
Djeca od 6 do 12 godina: 3 puta dnevno 25 kapi,
¹to odgovara dnevnoj dozi od 150 kapi za odrasle i 30-75 kapi za djecu.
Kako i kada trebate uzimati Esberitox® N otopinu?
Esberitox® N otopina uzima se nerazrijeðena, razrijeðena s ne¹to tekuæine ili s malo ¹eæera, ujutro, u podne i naveèer.
Koliko dugo trebate uzimati Esberitox® N otopinu?
Trajanje uzimanja Esberitox® N otopine ovisi o osnovnom oboljenju.
Nuspojave
Kakve se nuspojave mogu pojaviti kod primjene Esberitox® N otopine?
U pojedinim sluèajevima mo¾e doæi do reakcija preosjetljivosti.
Zapa¾eno je da kod uzimanja preparata koji sadr¾e pripravke sunèanice mo¾e doæi do ko¾nog osipa, svrbe¾i, rijetko do otekline lica, ponestajanja daha, vrtoglavice i pada krvnog tlaka.
O svakoj nuspojavi obavijestite svojeg lijeènika ili ljekarnika.
Rok valjanosti
Datum isteka roka valjanosti oznaèen je na pakiranju. Nemojte koristiti nakon navedenog datuma.
Otopina je izraðena od prirodnih sastojaka te mo¾e doæi do zamuæenja ili blagog talo¾enja, ali to ne utjeèe na djelotvornost proizvoda.
Naèin èuvanja
Èuvajte izvan dosega djece!
Datum revizije upute: travanj 2001.
Broj i datum rje¹enja o odobrenju za stavljanje lijeka u promet u RH
20 ml otopine: UP/I-530-10/01-01/110 od 11.05.2001.
50 ml otopine: UP/I-530-10/01-01/111 od 11.05.2001.
http://www.medika.hr/hrv/esberitox_tablete_otopina.html
Sta se prica kod pitanja Specificnost i selektivnost lekova, doduse selektivnost aj i nekako, ali specificnost? koji smor
Za to "skini" slajdove sa sajta fakulteta. To je bas on predavao.
sta se prica pod pitanjem NOMENKLATURA LEKOVA ???
Svaki lek ima:
1. hemijsko ime
2. kodni naziv( koji dobije u toku preklinickih ispitivanja, npr. St-71 ili SH-053 )
3. medjunarodno nezasticeno ime (INN ), dodeljuje ga Svetska zdrastvena organizacija, pise se malim pocetnim slovom.
4. fabricko-komercijalno ime: moguce je da jedan lek ima desetine fabrickih imena, pisu se veliki pocetnim slovom.
pogledajte sve njegove slajdove, to bi trebalo da vam budu smernice ...
profesor je razlichitih shkolskih godina razlichite stvari predavao..
realno kad predjete sve, prelistajte i slajdove..
upravo tako.
Moja pitanja:
Regulacija receptora
Mehanizam dejstva i farmakoloski efekti B blokatora
Antitrombocitni lekovi
Klinicka primena antidepresiva
Reakcije preosetljivosti
Profesor je jako fin, strpljiv, sve naj naj, jedino sto mi se ne svidja je njegovo OGROMNO insistiranje na biohemijskim putevima ( u okviru opsteg dela), koje prevazilazi pitanja iz farmakologije. Kao sto vidite, cesto dolaze i 2 pitanja iz opsteg dela. Ostala pitanja, kojih se secam su uglavnom prisutna na forumu ( celijska organizacija u CNS, alkohol, lecenje migrene, antiulkusni lekovi, th infarkta miokarda, antiaritmici, lekovi sa nespecificnim delovanjem, kvantalni odnos doze i efekta, antihistaminici..)
na pitanje stimulansi cns-a treba govoriti o amfetaminima,kokainu i metilksantinima(kofeinu)? posto rang&dale u okviru teme o stimulansima cns-a daju i neke konvulzive koji sluze uglavnom za eksperimente,eventualno neku dijagnostiku i halucinogene-a ne zamlacuje mi se sa svim tim... :)
opusteno ana, i to cime ti se ne zamlacuje ti zapravo vec znas ako si kao sto jesi uchila i sve ostalo :wink:
1. placebo
2. mehanizmi dejstva i farmakoloski efekti opioidnih analgetika
3. antagonisti alfa adrenergickih receptora
4. th diabetes melitusa
5. idiosinkrazijske reakcije
polozila danas! ok je profesor,stvarno... dugo pita i svasta pita,ali nije zlonameran,jer sam par stvari naucila i ukapirala na samom ispitu,prosto caska na tu temu... ja zadovoljna!
Ja danas polozila! Prof je stvarno stvarno super!
Moja pitanja:
1. regulacija receptora
2. meh. dejstva antiaritmijskih lekova
3. oralni kontraceptivi
4. th diabetes melitusa
5. n.d. antipsihotika
Evo nekih pitanja iz aprila i maja 2009...
lekovi u trudnoci, Th. hipo i hipertiroidizma, analgetici u trudnoci, specifican mehanizam dejstva lekova, mehanizam dejstva antitrombocitnih lekova, meh.dej. opioidnih analgetika i efekti, psihostimulansi, fluorohinoloni, sinergizam medju lekovima, Th.angine pectoris, zavisnost od morfina, mehanizam dejstva antikoagulanasa, zavisnost od lekova, Th.hipertenzije, fizicko-hemijske osobine leka i transport
ljudi po nekom vasem generalnom misljenju,jel se prof.drzi pitanja..npr nezeljena dejstva necega,ili prosiri na meh dejstva i sl..
Ne znam sta da pricam na neko usko pitanje :roll: :hm
pa ako se drzis konkretno svog pitanja i ne zavlacis se dalje od toga,naravno pod uslovom da je za prof odgovor zadovoljavajuci,nece te pitati van toga... :roll: :roll:
Da li moze neko da napise pitanja koja su bila u junu i septembru po novom ( moze i po starom ) programu ispitivanja?
Hvala !!!
I ? Kako je bilo kod prof. Miroslava danas ?
Jel moze neko da napise koja pitanja je imao ?
Kakav je profesor bio ?
Podpitanja?
Pozz!
Jeste da je 13.10. bio odavno,ali mozda ce ova informacija koristiti nekome ko izlazi u novembru.Bila sam da slusam ispit
tog dana,jer me je zanimalo sta se promenilo u nacinu ispitivanja otkako su uveli i ovo 6.pitanje.Jedna devojka je samo odgovara-
la i imala je pitanja:
A.29;B.30;C.24;D.29;E.29;F.29.
Potrazite u ih u ispitnim pitanjima.Dosta dugo je odgovarala,ali standardan nacin ispitivanja,nista novo.
Ako je neko sakupio kombinacije kod prof. Savica neka ih napise! HVALA
Moja kombinacija od danas je sledeca 1.farmakoloski efekti morfina 2.ps i distrebucija holinergickih receptora 3.etanol 4.oralni antidijabetici 5.citostatici-meh.delovanja 6.Inhibitori karboanhidraze i osmotski diuretici. Meni je bilo ok,srecno svima
da li profesor tra¾i nekad ne¹to da se nacrta (kao prof.ugre¹iæ) ?
kakvi su utisci sa ispita u ovom majskom roku? :)
ja nisam stigla da slusam ispit pa reko' da proverim ima li kakvih novih informacija ovde, pa pisite molim :love:
Napokon i ja da polozim :K2:
dobitna kombinacija glasi:
1.agonisti,antagonisti i inverzni agonisti
2.vit.D
3.Li
4.diuretici henleove petlje
5.dejstva,primena i nezeljeni efekti statina
6.lekovi u terapiji sistemskih glj.infekcija
:ziveli
Kombinacije od danas :smekerica:
I
1. Sinergizam medju lekovima
2. NA neurotransmisija
3. Mehanizam delovanja benzodiazepina i barbiturata
4. Klinicka primena diuretika
5. Terapija herpesa
6. Parathormon, kalcitonin i drugi koji ucestvuju u razgradnji kostiju
II
1. Farmakodinamske interakcije
2. Antiholinesterazni lekovi
3. Neuron, neuroglija, HEB i psihicke funkcije
4. Blokatori Ca kanala u a. pectoris
5. HOBP
6. Inhibitori sinteze folata
III
1. Tipicni antipsihotici
2. Nezeljena dejstva citostatika
3. Insulin
4. Farmakokineticke interakcije
5. Antagonisti AT rec
6. Mehanizam i efekti aktivacije adrenergickih rec.
Da li neko zna okvirno sta profesor voli da pita iz poslednje dve oblasti? Dok dodjem do kraja pitanja, smorim se i obicno mi zafali vremena da sve to isponavljam pa bi mi neke smernice znacile.
Apelujem na kolege da objave pitanja koja su èuli da profesor pita!Pitanja od 17.03.2011.
Enzimi i transporteri nosaèi kao mesto dejstva lekova
Tipovi lokalne anestezije
Li
Antiaritmici IV grupe
Antacidi
Terapija ¹titaste ¾lezde
Receptori sa enzimskom aktivno¹æu i intracelularni receptori
Purini kao medijatori
Valproati
Infarkt miokarada
Opstruktivne bolesti pluæa
Hormoni adenohipofize
Mehanizmi kontrakcije glatke mi¹iæne æelije
Takodje 17.3.( bez uspeha:(
1. Spec. i selektivnost dejstva leka,regulacija
2. 5HT receptori i lekovi koji deluju preko njih
3. SSRI
4. Antiaritmici II grupe
5. Inhibitori protonske pumpe
6. Meh. nastanka rezistencije na antibiotike
ispitne kombinacije od 18.03.2011
I II III
A.29. A.16. A.21.
B.2. B.15. B.10.
C.23. C.26. C.1.
D.7. D.21. D.12.
E.17. E.8. E.27.
F.10. F.21. F.14.
Koliko detaljno profesor ispituje? Tj, da li su mu bitniji mehanizmi dejstva i razumevanje gradiva od nabrajanja lekova i njihovih nezeljenih dejstava?
Ova faramakologija je :shock2:
Profesor ispituje poprilicno detaljno. Mislim da su mu mehanizmi dejstva lekova najbitniji.
slazem se. ispituje detaljno, trazi detalje. naostrite se znanjem ako izlazite na ispit kod njega :-)
Evo nekih danasnjih kombinacija
Prva kombinacija
1.Sinergizam
pitanje koje je profesor postavio:(prica je bila o potencijaciji)kada se kombinuju antipsihotici i opioidni analgetici?
2.meh dejstva i efekti beta adrenergickih antagonista
koji se od njih koriste u th hronicne SI?koji je najvise koriscen(karvediolol)
Kako s eprilagodjavaju doze vremenom?
Objasniti antihipertenzivno dejstvo?
3.Terapiska primena bdz i barbiturata
podpitanja:koji je najkorisceniji bdz kao antiepileptik (klonazepam)
pri primeni bdz kog se perioda pacijent ne seca?
jel mogu da se zloupotrebe i u kojim situacijama?
da li mogu u vecim dozama bdz da deluju direktno na Rc?
Problem vezan za duzu primenu bdz?(zavisnost i tolerancije) Da li se razvija na sve efekte?
4.Fibrinolitici
sta se daje kao alternativa fibrinoliticima pri infarktu miokarda kada se hispitalizuje pacijent?(stent)
5.Terapija herpesa
koje su manifestacije latentne infekcije varicela zoster?
6.Th akutne srcane insuficijencije
od cega zavisi koje lekove uvodimo u terapiju? (od trenutnog stanja pacijenta, prate se parametri kao npr krvni P, puls..)
Zasto je doza dopamina bitna u terapiji?
Druga kombinacija
1.Jonski kanali kao mesto dejstva lekova
podpitanja:da li svi imaju po pet subjedinica?(ne neki i 4-glutamat a neki i 3-purinski(ps.mislim da su oni u pitanju))
2.Meh dejstva antiepileptika
podpitanja:kod kog tipa epilepsije se koristi etosuksimid?
koji iz prve grupe deluje na GABA?
3.Terapija astme
podpitanja:ko su lekovi prvog izbora u astmi?
zasto su glukokortikoidi dugog dejstva? (objasnjenje u vezi Rci otpocinjanja dejstva)
4.Dejstvo i primena glukokortikoida
podpitanja:kada se primeni kortizol sta se desava sa mineralokortikoidnim Rc?(zasto ne uspeva da ih aktivira a ima veliki afinitet za njih)
da li se glukokortikoidi koriste kod malignih bolesti i gde?Kako uticu na limfocite?
bila je prica u vezi steroidnih kapa pa je pitao zasto je neophodno da pacijent dobije glukokortikoid?
5.Meh dejstva i nd lokalnih anestetika
6.Th hipertenzije u trudnoci
bilo je price i o preeklamisiji, gestacijskoj hipertenziji, eklamisiji u okviru ovog pitanja
Hipertenzivne vrednosti krvnog P?
Koji su ciljevi hipertenzije vezano za krvni P?Gde su kriterijumi strozi?(dijabetis, bubrezna insuficijencija, koronarna insuficijencija)
Izvinjavam se na duplim postovima (pa ih spojite ako treba) ali imam jos jednu kombinaciju
1.Molekuli nosaci kao mesto dejstva lekova
2.Tipovi lokalne anestezije
podpitanje:da li se anestetik moze nekad primeniti i.v
3.Li
podpitanja:koja mu je hemijska formula
koliko ga dugo pacijenti uzimaju kod afektivnog poremecaja?(valjda dozivotno)
4.Antiaritmici cetvrte grupe
podpitanja:na koju fazu deluju?(plato faza tj druga faza)
rizik od kombinovanja sa kim?
5.Th stitne
alternativni lekovi radioaktivnom jodu u hipo i hipertireozi
sta je problem kod radioaktivnog J2?(valjda doziranje, posto je individualno i tesko ga je predvideti, nema jasnih smernica, pa se redje koristi(tako ja makar shvatih kad je objasnjavao))
Adjuvantni lekovi u hipertireoidizmu?beta blokatori(jer smanjuju tremor, kao jedan od simptoma ove bolesti)
6.Antacidi
podpitanja:koja je uloga niskog pH?(za aktivaciju pepsina)
kakva im je uloga danas u terapiji?
U kom periodu bi ih bilo racionalno primeniti?
Eto to bi bilo to od pitanja.Sto se tice podpitanja, posto je moguce da ih ja nisam najbolje formulisala (mozda negde i pogresno shvatila jer neke delove jos nisam presla) izvinjavam se, nadam se da ce pomoci nekome :wink: Sto se tice skripte kolege Boska, mislim da je ona prilicno dobro uradjena, i da se bez problema sa naucenim gradivom iz nje moze poloziti(ali naravno da neka od knjiga koristi dodatno da se razjasne stvari, kao i slajdovi).Takav je bio moj utisak od danas (cini mi se da su se vecinom drzali pre svega teorije iz nje danas)
Profesor je inace prilicno fin, strpljiv, prijatan, opusten, pita ali sa ciljem da student prodje, danas je makar bio fino raspolozen (nadam se i u buduce :K2: )
Ovu kombinaciju sam ja imao u martu, odgovarao sam tacno 1h 45 min.! Ko je imao prilike da slusa ispit, zna kako me je profesor prosetao kroz celo gradivo. Kad sam video kombinaciju, odusevio sam se, napisao koncept za 10 min. i trazio da odgovaram, mislio sam da sigurno prolazim. Medjutim, kad je krenulo odgovaranje, najmanje me je pitao to sto sam imao napisano, a imao sam zaista sve sto je bitno o svakom pitanju. Setao me je levo-desno, kroz celo gradivo, na vecinu podpitanja sam mu dao odgovor, cak sam i sam negde pricao i neke druge stvari, povezivao razne oblasti, da mu predocim koliko sam spreman i da sam zaista razumeo celo gradivo. Medjutim, bilo je i mnogo nebitnih podpitanja, kao npr. Kako se na latinskom izgovaraju neka 2 nerva koja inervisu vilicu, mislim, to nisam ucio ni iz anatomije kad sam je polagao u prvoj godini. Zatim, spomenuo sam amjodaron, a on me ubedi da se izgovara amjadoron. Pa pred kraj ispita me opet nesto to pita, i ja sad kazem kako je on rekao, a on kaze nije tako nego amjodaron. Mislim, da li je bitno to jedno slovo ako vec znam kojoj grupi lekova pripada i kako deluje. Onda je zastao, i 4-5 minuta na prste nesto prebrojavao, valjda sta sam znao, sta nisam... Ubedjen sam bio da se dvoumi izmedju 7 ili 8, jer moj opsti utisak je bio takav, kao i mnogih koji su me slusali i posle me zvali da mi kazu da ne mogu da veruju da me je oborio. Medjutim, onda me je lepo pohvalio, rekao da imam kvalitetno znanje koje nece brzo da ispari, da veoma lepo povezujem stvari, ali da se vidimo u aprilu. Pitao sam ga zar ne moze ni 6 da mi da, on mi je onda pruzio jos jednu sansu, i dao mi 7. pitanje! LHRH, sta je i sta utice na njega, sta moze da mu obori nivo, tako nesto, ali vise nisam znao ni sta me pita, i vratio mi je index. Znam da su mnogi polagali kod njega a da celo jedno pitanje ne znaju, ja sam znao svih 6 pitanja veoma dobro, ali dozvolio sam mu da me seta kroz gradivo, tako da i ono sto sam imao napisano nije mi dao priliku da mu kazem. Sve u svemu, mnogi ga hvale da hoce da izvuce studenta, ali mislim da je mene ostetio, bio sam spreman da trazim da polazem ispit pred komisijom (sto sam vec bio uspesno uradio sa farmaceutskom pre par godina i dobio 8), ali nije vise bilo snage u meni za bilo sta. Mislim da imate mnogo bolji izbor profesora kad je farmakologija u pitanju, nego da polazete kod njega, jer prema meni je bio sve, samo ne objektivan. Pitati nekog 105 minuta i ne pustiti ga pre svega nije fer, jer da nisam znao, oborio bi me vec posle pola sata, a odgovaranje je i trajalo tako dugo bas zbog toga sto sam mu na mnoga pitanja i dao odgovor, i pokazao znanje pa je i mogao da nastavlja dalje ispitivanje...
Isto sam prosla ko ti na ispiru kod Miroslava ma sve mi je isto rekao kao tebi, neverovatno, u narednom roku sam polozila kod Ugresica koji me je pohvalio kao i Miroslav i nakon pohvale i cestitanja upisao deset, jedina razlika je u vremenu polaganja ja sam farmu polagala pre dve godine.
Tako da, kolege, nemojte ici linijom veceg otpora! :-)
Jel bio neko da slusa danas?
Danas je nažalost bila još jedna sadistička predstava prof.Miroslava.Oko sat i po je devojka odgovarala i odgovarala na sve pitanja a on je na kraju oborio.Kod "Ugreše" ili nekog drugog bi dobila i 8.Počinje da mi ide na živce ovaj njegov sistem.Ljudi su negodovali posle.Gde je granica.Šta je za 6 a šta za 10!?Pitanj:transporteri kao mesta dejstva lekova,blokatori Ca u terapiji hipertenzije,terapiske indikacije za sipatomimetike,terapija Parkinsonove bolesti,citostatici.
Jel ima neko kombinacije iz ovog roka? I jel zna neko da li savic ponavlja kombinacije?
U oktobru kod Savica:
1. Putevi primene lekova
2. Terapijska primena beta blokatora,
3. Intravenski anestetici,
4. ACE inhibitori u hipertenziji,
5. SERM i estrogeni u terapiji osteoporoze,
6. Cefalosporini
Jel moze neko da napise pitanja iz ovog roka koja budu u cetvrtak?
1.sinergizam medju lekovima
2.vitamin k
3.i.v.anestetici
4.klinicka primena diuretika
5.pth,kalcitonin i kortikosteroidi u osteoporozi
6.antibiotici koji inhibiraju sintezu c.zida
moja pitanja danas.... tresnuh doduse...
1.Rc vezani za G protein
2.retinoidi u dermatologiji
3.atipicni antipsihotici
4.stabilna nestabilna prizmentalova angina
5.vitamini B
6.hormoni hipotalamusa
1. Mehanizam dejstva aspirina
2. Antagonisti alfa receptora
3. Funkcionalna organizacija CNS-a
4. ACE inhibitori u terapiji hipertenzije
5. Laksansi
6. Mehanizmi nastanka rezistencije na antibiotike
Linijom veceg otpora ali sva sreca uspesno!
1.Zavisnost i tolerancija
2.Nezeljena dejstva antagonista b receptora
3.inhalacioni anestetici
4.Osmotski diuretici i inhibitori karboanhidraze
5.Oralni antidijabetici
6.Terapija influence