Da li je neko gledao u prethodnom peridu emisiju o takvim bolestina na National Geographic?
Mene je fascinirala pricha o Eboli!
Evo neso vishe...
Ebola - Ozbiljna pretnja
Dr Byron Weeks, penzionisani pukovnik
Dr. Viks je imao istaknutu medicinsku i vojnu karijeru u medicinskoj sluzbi Ratnog vazduhoplovstva SAD. Dr. Viks je zapoceo svoju vojnu sluzbu kao najmladji leteci hirurg u Ratnom vazduhoplovstvu SAD tokom Korejskog rata. Nakon 15 godina vojne sluzbe, tokom kojih je bio na visokim polozajima, ukljucujuci tu i polozaj komandanta bolnice u vazduhoplovnoj bazi Bitburg u Nemackoj, Dr. Viks se penzionisao i otvorio privatnu praksu. Tokom protekle dve decenije usredsredio je svoja proucavanja na opasnost od bioloskih i hemijskih agenasa kao ratnog oruzja. Dr. Viks drzi predavanja i napisao je brojne clanke o infektivnim bolestima i bioloskom ratovanju.
Znacajan problem u odbrani od bioloskih napada je taj da mi mozemo da ne budemo ni svesni da smo podvrgnuti takvom napadu sve dok ne prodje nekoliko dana ili nedelja.
Ne bi bilo nikakvog upozorenja sve dok se ne pojave prvi smrtni slucajevi i dok medicinska zajednica pravilno ne proceni uzrok smrti.
Takav jedan bioloski agens kojeg lekari mogu da ne prepoznaju i pravilno dijagnosticiraju, sve dok ne pocnu da se akumuliraju laboratorijski podaci o zrtvama, je Ebola ili srodna virusna hemoragijska groznica (VHG).
O epidemijama Ebole u Africi je nasiroko javljano u novinama. Ali o upotrebi ebole kao bioloskog oruzja nije.
Mala kolicina ebole (podvrsta Marburg) pustena u njujorski, bostonski ili vasingtonski metro mogla bi za rezultat imati na stotine smrti u roku od par dana.
U poslednjih 25 godina naucnici u Rusiji, Iraku i nekolio drugih zemalja su stvorili genetski modifikovane organizme, ukljucujuci tu i kugu, antraks, tularemiju i sakagiju, koji su otporni na vecinu antibiotika.
Ruske vrsta antraksa kao oruzja je otporna na penicilin i tetraciklin, a verovatno i na druge antibiotike.
Bakterije, virusi i toksini su modifikovani da pojacaju virulentnost i infektivnost, sto je utrlo put razvoju patogena otpornih na vakcine.
Za viruse kao ebola trenutno nema poznatog efektnog lecenja, a vakcina nije razvijena.
Nosenje hemijske ili vatrogasne maske, ili cak hirurske maske, moglo bi mozda ponuditi neku zastitu od zaraze od bolesti, koja se dobija udisanjem virusa ili kontaktom sa pacijentovom krvi ili telesnim tecnositma.
Medjutim, ona je veoma zarazna i ako se udahne veoma mali broj virusa, a sanse da se dobije ova bolest putem bliskog i dugog kontakta sa akutno bolesnim pacijentima koji sire viruse je velika.
Medicinski radnici su u ozbiljnoj opasnosti ako ne nose odela za zastitu od bioloske opasnosti nivoa 4.
1994. godine je predsednik Klinton proglasio vanredno stanje vezano za oruzje masovnog unistenja, koje se obnavlja svake godine.
FBI, DOD, USAMRIID (Institut za medicinska istrazivanja infektivnih bolesti vojske SAD) i CDC (Centri za kontrolu i prevenciju bolesti u Atlanti), zajedno sa drzavnim zdravstvenim agencijama, opremeljeni su da ispituju i identifikuju bioloske i hemijske agense koji bi mogli biti upotrebljeni u nekom napadu.
Medjutim, kasnjenje od nekoliko dana bi moglo biti neizbezno, a moglo bi doci do mnogih smrtnih slucajeva pre nego sto se digne uzbuna.
Ebola je hemoragijski filovirus oblika stapa za hokej, a pripada jednoj od cetiri grupe ove kategorije, iz familije Filoviridae.
Ebola hemoragijska groznica je prvi put prepoznata u zapadnoj ekvadorijalnoj provinciji Sudana i obliznjeg regiona Zaira 1976. godine.
Druga epidemija se dogodila u Sudanu 1979. godine, a 1995. godine doslo je do velike epidemije (316 slucajeva) u Kikvitu, u Zairu, od jednog jedinog indeks slucaja.
Naredne epidemije su se pojavile u Gabonu i Obali Slonovace. Africke vrste izazivaju ozbiljnu bolest i smrt. Nije poznato zasto se ova bolest javlja retko.
Slicni virus (Ebola Reston) izolovan je iz majmuna uvezenihh u SAD iz Filipina 1989. godine, a majmuni su kasnije razvili hemoragijsku groznicu. Dok su se subklinicke infekcije pojavile medju osobama koje su radile sa zivotinjama, Ebola Reston nije identifikovan kao humani patogen.
Ebola Marburg epidemije su se pojavile u sest slucajeva: pet puta u Americi i jednom u Evropi.
Prva prepoznata epidemija se pojavila u Marburgu, u Nemackoj, i u Jugoslaviji, medju ljudima koji su bili u dodiru sa africkim zelenim majmunima, i rezultirala je u 31 slucajeva obolelih i 7 smrti.
Filovirusi se mogu rasiriti sa coveka na coveka direktnim kontaktom sa inficiranom krvi, izlucevinama, organima ili semenom.
Dr. Ken Alibek smatra da je Rusija mozda razvila vrstu koja moze da se prenosi respiratornom rutom. Prirodni rezervoari filovirusa nisu poznati, iako neki sumnjaju na jednu vrstu slepog misa u Africi za one koji su u kontaktu sa izmetom slepih miseva.
Klinicke karakteristike
Klinicki sindrom koji ovi virusi mogu izazvati se generalno nazivaj virusna hemoragijska groznica, ili VHG.
Virusi napadaju uglavnom male kapilarne sudove. Prianjanje virusa na oblozne celije ima za rezultat curenje krvi i seruma u okolno tkivo.
Antitelo upereno protiv virusa pojacava unos u bela krvna zrnca i celija se raspada i oslobadja telesne odbrambene mehanizme koji se zovu citokini. Raspadnuta bela krvna zrnca rezultiraju u oslobadjanju pro-inflamatornih citokina, pro-koagulanata i antikoagulanata, koji opet rezultiraju i vaskularnoj povredi kapilarnih obloznih celija i znacajnoj permeabilnosti (curenju), sa komplementarnom aktivacijom i sistemskim koagulacionim defektima (DIC).
Telo bukvalno pocinje da se raspada pred vasim ocima, i ubrzo postaje vreca kostiju sa telesnim tecnostima.
Uobicajeni simptomi koji se javljaju 2-3 dana nakon kontakta su groznica, glavobolja, konfuzija, bol u misicima i iscrpljenost. Fizicko ispitivanje moze otkriti samo konjuktivno crvenilo, blagu hipotenziju, crvenilo i male kozne hemoragije (petihije).
Razvijena VHG tipicno se razvija u sok i generalno krvarenje sluznica, a cesto je praceno dokazima o zahvacenosti pluca, kostane srzi, bubrega i neuroloskoj zahvacenosti.
Vecina varijanti hemoragijske groznice je poznata po pulmonarnoj (plucnoj) zahvacenosti i bifaznoj bolesti sa narednim ostecenjem mozga. Kad su zahvaceni plucni kapilari dolazi do rapidno progresivnog i ostrog pulmonarnog kapilarnog curenja, koji se prezentuje kao ARDS, ili Sindrom respiratornog bola kod odraslih, slicnog onom koji se vidja kod Hantavirusa.
Subklinicki ili klinicki pulmonarni edem se javlja vrlo uobicajeno kod ebole.
Stopa smrtnosti moze biti znacajna, od 50% do 90%, medju zrtvama ebole.
Dijagnoza
Kongo-Krimska groznica je hemoragijska groznica nalik eboli vidjenoj u Avganistanu, ali je uzrokovana ujedima krpelja ili kontaktu sa obolelom osobom.
Veliki broj vojnog personala sa VHG manifestacijama u istoj geografskoj oblasti tokom kratkog vremenskog perioda trebalo bi da navede vodece medicinske radnike da posumnjaju na prirodnu epidemiju u endemskom okruzenju, ili mozda na ratni bioloski napad, narocito ako se ovaj tip bolesti ne javlja inace u datoj lokalnoj oblasti.
Na VHG bi se trebalo posumnjati kod svakog pacijenta koji ima ostru febrilnu bolest i dokaz o vaskularnoj zahvacenosti (posturalna hipotenzija- nizak krvni pritisak, mala kozna krvarenja, lako krvarenje, crvenilo u obrazima i na grudima, nezavisni edem) koji je putovao u oblast gde se zna da se ovaj virus javlja ili za koju obavestajne informacije ukazuju na pretnju od bioloskog rata.
Simptomi i znaci ukazuju na to da su uobicajena sistemska zahvacenost dodatnih organa (glavobolja, fotofobija=osetljivost na svetlo, faringitisi=upala zdrela], kasalj, mucnina ili povracanje, peckanje, konstipacija, bol u stomaku, vrtoglavica, konfuzija, drhtavica), ali obicno ne dominiraju slikom, sa izuzecima navedenim gore pod naslovom "Klinicke karakteristike".
Klinicka laboratorija moze biti od velike pomoci. Definitivna dijagnoza u pojedinacnom slucaju se oslanja na specificnu virolosku dijagnozu. Dijagnoza prema uzgoju virusa i identifikaciji zahteva 3 do 10 dana ili vise.
Specijalizovani mikrobioloski karantin je potreban radi bezbednog rukovanja ovim virusima. Odgovarajuce predostrozne mere treba postovati pri prikupljanju, transportu i obradi dijagnostickih uzoraka. I Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC, Atlanta) i Institut za medicinska istrazivanja infektivnih bolesti vojske SAD (USAMRIID, Dr Frederick) imaju dijagnosticke laboratorije koje funkcionisu na najvisem nivou (BL-4 or P-4) karantina.
Medicinska kontrola
Opsti principi medicinske nege odnose se na puls, krvni pritisak, broj krvnih zranaca i pulmonarne i neuroloske manifestacije VHG, bez obzira na specificne uzrocne agense. Samo intenzivna nega ce spasiti najbolesnije pacijente.
Medicinski radnici koji primenjuju rigoroznu IV ozivljavanje sa tecnostima pacijenata koji pate od hipotenzije (onih sa niskim krvnim pritiskom) moraju da vode racuna o sklonosti nekih VHG ka pulmonarnom kapilarnom curenju. Cesto su potrebni specijalni agensi da podignu krvni pritisak. Antivirusni agensi kao ribavirin i sveza ili zamrznuta plazma mogu biti od neke koristi da zamene neke od istrosenih faktora za zgrusavanje krvi.
Izolacija i ogranicavanje
Ovi virusi predstavljaju specijalne izazove za bolnicku kontrolu infekcija. VHG pacijenti generalno imaju znacajne kolicine virusa u krvi a cesto i u drugim izlucevinama. Specijalna paznja se mora pridati rukovanju ostrim objektima, iglama i drugim potencijalnim izvorima parenteralnog izlaganja kontaktu sa krvlju pacijenta.
Stogo pridrzavanje standardnih predostroznih mera ce spreciti nozomicni (u bolnici) prenos vecine VHG. Lassa groznica, Kongo-Krimska groznica, Ebola i Marburg virusi mozda su narocito skloni sirenju putem vazduha. Dokumentovane su sekundarne infekcije medju kontaktima i medicinskom personalu koje nije bilo u narocitom kontaktu, a ocigledno su udahnuli viruse koji su se zadrzali u vazduhu.
Kod ebole period inkubacije je toliko kratak a smrt toliko brza da dok zdravtsvene vlasti shvate sta je u pitanju svi koji su mu bili izlozeni bice mrtvi. Inhalacija samo 5 virusa (ili viriona) je obicno dovoljna da bude infektivna.
Tako, cak i hemijska maska daje nesigurnu zastitu. Svako izlaganje bi zahtevalo zastitno odelo nivoa 4 od bioloske opasnosti i nezavisni aparat za disanje radi sigurnije zastite. Jedini pravi nacin da se izbegne ebola je da se pobegne iz urbanih zona cim je poznata situacija. Osim toga, ljudi treba da izbegavaju fudbalske utakmice, koncerte, metroe, kogresne hale, bolnice i skole, sva mesta gde velika gomila ljudi cini pogodnu metu.
U seoskom okruzenju bolest ima tendenciju da se brzo ugasi zbog brzog onesposobljavanja i smrti zrtava. Ova slika moze biti drugacija u velikim gradovima sa brojnim slucajevima i vise ljudi izlozenih virusu.
Nase zdravstvene vlasti su nemarne kad je u pitanju pripremanje nas za bioloski rat. Postoji biocenzor koji moze da radi analizu vazduha radi brze identifikacije kuge, antraksa i toksina botulizma, ali ne postoji ni za koju od virusnih bolesti.
Tesko je znati koliko informacija trena ponuditi uspanicenoj i generalno nesofisticiranoj javnosti. Zatim, naravno, ne usudjujemo se da objavimo ista sto bi moglo da naudi privredi - takav je opsti princip.
evo i par ilustracija ebole....
(http://yunus.hacettepe.edu.tr/~coner/VIR/2/Ebola.2.gif)
(http://chamorrobible.org/images/photos/gpw-20050430a-fullsize-Ebola-virus-CDC-PHIL-ID-1181.jpg)
Seæam se da je bilo op¹te ludilo u vreme ¹irenja zaraze, ali da se relativno brzo stalo tome na put.Ne¹to slièno kao kod Variole Vere!Èinjenica je da mno¹tvo bolesti poput ebole potièe sa tla Afrike.Treba te¾iti da se razvije zdravstvena kultura i u zemljama tzv. Treæeg sveta.
Intrigirajuca stvar kod ebole je sto uglavnom kako dodje tako i ode - bez ljudskog meshanja.
Kao nekad kuga... :run
odlicno vampir, samo ubuduce ostavljaj i link ka sajtu sa kojeg si kopirao ovo
...nije imalo svrhe, sajt je o bioloskom oruziju i tim sranjima ali sa vojnog aspekta samo...ovo je jedino bilo upotrebljivo...
Nebitno, navedi link, ipak je neko ovo napisao a ovako kopiranje bez navodjenja izvora je lopovluk
:OFF Bas sam analizirao. Nema nigde copyright i ostalih fora...
Svetska zdravstvena organizacija o SARS-u:
Nauènici ka¾u da je virus korona, sada identifikovan kao uzrok SARS-a, deo iste porodice virusa koji uzrokuju obiènu prehladu. Medjutim, oni istièu da je on deo odredjene podgrupe virusa korona koja nema ista svojstva kao virus koji uzrokuje prehladu. Struènjak za viruse Svetske zdravstvene organizacije Klaus ©tor ka¾e da bi sada kad je ovaj virus korona identifikovan, moglo biti moguæe razviti specifiènije dijagnostièke testove za ovu bolest:
”Sada istra¾ivanje mo¾e biti fokusirano na ovaj virus. To istra¾ivanje æe nam pomoæi da razvijemo nove lekove. Sada mo¾emo da se usredsredimo na patogen koji pru¾a dodatne informacije za razvoj testova. Sada se mo¾da mo¾e razmi¹ljati i o pravljenju vakcine. Mi smo jo¹ uvek optimistièni da mo¾emo da kontroli¹emo tu bolest merama koje smo primenili.“
SARS se ¹iri kapljicama pljuvaèke u bliskom liènom kontaktu. Simptomi obuhvataju visoku temperaturu, suvi ka¹alj i nedostatak vazduha. Oko èetiri posto ¾rtava podlegne bolesti. Nauènici ka¾u da je ovaj virus dugo postojao u prirodi, ali nikada ranije nije zabele¾en kod ljudi. Oni istièu da novo saèinjavanje genetskog niza virusa SARS-a pru¾a dokaze da je on potekao od ¾ivotinja. Nauènik u Amerièkom centru za kontrolu bolesti, D¾ejms Le Duk, ka¾e da je ovo prvo iskustvo koje nauènici imaju sa tim virusom. Stoga, ka¾e on puno toga jo¹ nije poznato.
”Kao ¹to znate ovo je prvi put da se pojavila ovakva epidemija. Nikada ranije se nije dogodila kod ljudskih biæa. Veoma je te¹ko kontrolisati bolest koje se ¹ire putem kapljica pljuvaèke od osobe do osobe. Mislim da bi bilo preuranjeno sugerisati da se ova epidemija pribli¾ava kraju.“
Epidemija SARS-a je najte¾e pogodila Hong Kong i Kinu, odakle je, kako se veruje, ta bolest i potekla. Funkcioneri Svetske zdravstvene organizacije izve¹tavaju da u Pekingu ima izmedju 100 i 200 sluèajeva bolesti, daleko vi¹e od zvaniène cifre od 37 sluèajeva. Oni istièu da se trenutno prati oko hiljadu sluèajeva osoba koje su, kako se sumnja, zara¾ene tim virusom. Svetska zdravstvena organizacija saop¹tila je da je njenim struènjacima najzad bilo omoguæeno da posete vojne bolnice u Pekingu u utorak. Ista organizacija izve¹tava da se bar 50 pacijenata u toj bolnici leèi od SARS-a.
Malo æu da napravim digresiju od SARS-a, ali mo¾ete li da zamislite da u pojedinim delovima Indije i Afrike jo¹ uvek postoje ljudi sa gubom (leprom )? :'(
da. skoro sam gledao neku emisiju na TV. u indiji jos postoje oni "gradovi gubavaca"....ni Canibal Corpse ne mogu da izmisle nesto tako uzasno...
Tu¾no, ali istinito.A guba se leèi Dapsonom...Znaèi, lek postoji, zna se za higijenu i opet postoje takve bolesti...
KUGA (PLAGUE)
©ta je kuga?
Kuga je bolest koju prouzrokuje bakterija koja ¾ivi u nekim glodarima (na primer: vevericama, prerijskim psima ili
mi¹evima) i ostalim malim nono3rima. (na primer: zeèevima)
Ko dobija kugu?
Svako mo¾e dobiti kugu, ali se bolest javlja èe¹æe kod ljudi koji rade ili poseæuju mesta u kojima ¾ive zara¾ene
¾ivotinje. Ti sluèajevi se obièno javljaju u krajevima gde higijena i èistoæa nisu na viskom nivou. Sluèajevi kuge se
obièno dovode u vezu sa zara¾enim pacovima i buvama koji ¾ive u kuæi. Kuga je retka u Sjedinjenim Amerièkim
Dr¾avama. U Americi, manje od 20 ljudi godi¹nje oboleva od kuge. Ti sluèajevi se obièno javljaju u zapadnim ili
jugozapadnim delovima zemlje. U svetu se godi¹nje dogodi izmedju 1000 i 3000 sluèajeva kuge.
Kako se ¹iri kuga?
Bakterija kuge ¾ivi u odredjenim ¾ivotinjama, kao ¹to su glodari i ostali mali nono3ri. Buve se hrane krvlju ¾ivotinja i
tako postaju zara¾ene. Bolest se prenosi na ljude ako ih ujedu zara¾ene buve. Ljudi takodje mogu biti zara¾eni putem
kontakta sa zara¾enim ¾ivotinjama (na primer: preko ujeda ili ogrebotine ili rukovanjem ¾ivotinjskim tkivom.) Ako
bolest prodre u pluæa, onda mo¾e preæi s jedne osobe na drugu preko kapljica prilikom ka¹ljanja.
Da li se kuga mo¾e koristiti u svrhe bio terorizma?
Da. Kuga se smatra jednim od agenasa koji se mogu koristiti za bioterorizam jer mo¾e da se prenosi sa jedne osobe
na drugu, pa bi mogla da uzrokuje veliki broj obolelih i mnoge ¾rtve ako bi bila upotrebljena kao oru¾je. Ako bi se
kuga koristila za bioterorizam, verovatno bi bila upotrebljena u obliku spreja.
Koji su simptomi kuge?
Simptomi mogu da budu visoka temperatura, drhtavica, muka, glavobolja i bolovi u mi¹iæima. Odredjene vrste kuge
imaju i druge simptome. Kod bubonske kuge, limfne ¾lezde u blizini mesta gde je zara¾ena buva ujela obolelu osobu,
nateknu i postanu bolne, (tzv. 'buboni'). Kod krvne kuge pacijenti dobijaju bolove u stomaku, ¹okove i krvarenje pod
ko¾om i u drugim organima. Kod pluæne kuge, pacijenti iska¹ljavaju krvavi ili vodnjikavi ispljuvak i imaju te¹koæe
pri disanju.
Koliko brzo se javljaju simptomi od trenutka zaraze?
Simptomi mogu da se jave posle jednog do osam dana od zaraze.
Kako se bolest ustanovi i leèi?
Dijagnoza kuge postavlja se uz pomoæ specijalnih laboratorijskih testova. U tu svrhu uzimaju se uzorci tkiva iz
nateklih limfnih ¾lezda, krvi, kièmene teènosti ili drugih delova tela.
Za leèenje kuge lekar prepisuje posebne antibiotike. Ako oboleli od pluæne ili krvne kuge ne poènu odmah da se leèe,
bolest skoro uvek ima fatalan ishod. Bubonska kuga koja se ne leèi izaziva smrt u pribli¾no 50% sluèajeva. Ali, èak
kada se sa leèenjem odmah poène, smrt od kuge nastupa u 5 do 14 odsto sluèajeva.
©ta se mo¾e uèiniti za spreèavanje ¹irenja kuge?
Putnici koji putuju u krajeve u kojima se javlja kuga treba da izbegavaju kontakt sa glodarima i buvama, da ne
dodiruju obolele ili mrtve ¾ivotinje lutalice i da se klone mesta u kojima su se glodari nakotili. Osobe koje dobiju
kugu, kao i njihovu odeæu i imovinu, treba podvrgnuti temeljnom èi¹æenju od buva. Na mestima na kojima se bolest
javila treba primeniti sredstva za suzbijanje glodara i buva. Osobe kod kojih je kuga dovela do pojave zapaljenja
pluæa trebalo bi izolovati u bolnici jo¹ 48 sati po poèetku primene terapije antibioticima. Nekima od ljudi koji su bili u
kontaktu sa zara¾enima takodje treba dati antibiotike i posmatrati da li æe se kod njih javiti simptomi bolesti.
Da li postoji vakcina protiv kuge?
Vakcina protiv kuge prestala je da se proizvodi u Sjedinjenim Dr¾avama 1999. Godine i ne mo¾e se vi¹e nabaviti.
Svojevremeno je epidemija kuge u Evropi u XV veku pokosila treæinu tada poznatog svetskog stanovni¹tva i nazvana je "Crna smrt".
... Iliti, èini mi se, treæi jahaè apokalipse(the four horsemen :> :> :>) Ali knjiga Kuga, Albera Kamija je ludilo, istripovah se ¾iv posle... Nije :OFF samo sam u vezi sa kugom, dao zanimljivu, nestruènu literaturu :> :> :>
Quote from: Vampire 666 on 13-06-2006, 14:04:36
:OFF Bas sam analizirao. Nema nigde copyright i ostalih fora...
Nema veze, ipak navedi link
Botulizam
Definicija
Botulizam je otrovanje hranom u kojoj se nalazi egzotoksin (neurotoksin) koji izluèuje Clostridium botulinum.
Etiologija i patogeneza
Clostridium botulinum je gram pozitivni, anaerobni, sporogeni bacil koji stvara na toplinu otporni (uni¹tava ga kuhanje od najmanje 10 minuta) egzotoksin. Egzotoksin inhibira oslobaðanje acetilkolina na ¾ivèanim zavr¹etcima i tako uzrokuje slabost i brzo umaranje popreèno-prugastih i glatkih mi¹iæa. Klostridium se nalazi u tlu, saprofit je koji u slobodnoj prirodi stvara spore, dok se u anaerobnim uvjetima (konzervirana hrana) mo¾e namno¾iti i stvarati egzotoksin. Produkcija toksina je moguæa i na temperaturama od 3 stupnja C, èak i kada uvjeti nisu striktno anaerobni (mala koncentracija kisika). Od sedam tipova egzotoksina (A, B, C, D, E, F i G) èetiri imaju djelovanje na èovjeka (A, B, E i F). Najèe¹æa otrovanja su egzotoksinom A i B, dok je tip E uglavnom povezan s otrovanjima morskim proizvodima. Otrovanja egzotoksinom tipa F su rijetka ali moguæa.
Klinièka slika
Simptomi bolesti se javljaju od 12 - 36 sati (nekoliko sati do 8 dana) nakon ingestije zagaðene hrane, kod treæine bolesnika se javljaju simptomi koji upuæuju na akutnu alimentarnu intoksikaciju (muènina, povraæanje i proljev) dok se kod ostalih odmah javljaju mi¹iæna slabost, brzo umaranje, izrazita suhoæa sluznice usta, opstipacija, zatim simptomi od strane bulbomotora (dvoslike, inhibicija reakcije zjenica na svjetlo, ptoza itd.). Gutanje i govor su oslabljeni, tetivni refleksi su oèuvani, svijest takoðer. Neurolo¹ki simptomi obièno zahvaæaju obje strane tijela, simetrièni su a slabosti se ¹ire od mi¹iæa glave prema dolje. Bolest mo¾e zavr¹iti fatalno uslijed zahvaæanja respiratorne muskulature ili aspiracijske upale pluæa uslijed paralize mi¹iæa ¾drijela.
Vruæice nema, a frekvencija pulsa je u granicama normale osim ukoliko se ne javi popratna infekcija drugim uzroènicima.
Klostridiumov egzotoksin mo¾e uæi u organizam i kroz rane na ko¾i ukoliko je rana inficirana sporama Clostridium botulinuma.
U dojenaèkom botulizmu crijevo djeteta je kolonizirano sporama klostridia. Ovo je infekcija u pravom smislu rijeèi za razliku od intoksikacije kod odraslih.
Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza
Dijagnoza se postavlja na osnovu klinièke slike, a dokazuje se nalaskom toksina u krvi (neutralizacijom na mi¹evima) ili dokazom klostridia u hrani na zamorcu. Od pomoæi mo¾e biti i elektromiografija u nekim sluèajevima.
Diferencijalno dijagnostièki botulizam se mo¾e zamijeniti s Guillain-Barréovim sindromom, poliomijelitisom, mijastenijom gravis itd.
Prognoza
Prognoza je razlièita u ovisnosti o epidemiji, letalitet iznosi od 16 do 65%, smrt nastupi obièno od 4. do 8. dana bolesti.
Lijeèenje
Terapija se sastoji od davanja trivalentnog seruma (antitoksin A, B, E) iv. poèetna doza za odrasle iznosi 500 do 750 ml/dan i ponavlja se sljedeæi dan ako se ponovno doka¾e toksin u krvi. Serum ima veæu profilaktièku vrijednost kod osoba koje su jele istu hranu a jo¹ nisu oboljele. Uz davanje seruma treba isprati ¾eludac, davati laksative i klizmu kako bi se sprijeèila daljnja apsorpcija toksina.
Profilaksa
Pravilno konzerviranje kako komercijalnih tako i domaæih proizvoda je bitan korak u prevenciji bolesti. Dojenèadi ne bi trebalo davati med jer mo¾e sadr¾avati spore klostridiuma. Aktivna imunizacija toksoidom (cijepljenje) se primjenjuje samo kod osoba koje su u profesionalnom kontaktu s klostridiumom ili njegovim toksinima.
www.medicina.hr (http://www.medicina.hr)
©to je Creutzfeldt-Jakobova bolest
Creutzfeldt-Jakobova bolest (CJD) je rijetka, degenarativna, nepromjenjiva, kobna bolest mozga. Javlja se kod jedne osobe na milion ljudi, ¹irom svijeta. Najveæi broj sluèaja je registrovan u velikoj Britaniji.
Bolest su prvi opisali njemaèki neuropatolozi, Hans Gerhard Creutzfeldt 1920. godine i godinu dana kasnije, neovisno od njega, Alfons Jakob.
CJD se obièno pojavljuje u kasnijim godinama ¾ivota i razvija se brzim tokom. Prvi simptomi se, uglavnom javljaju kod ljudi starijih od 60 godina, a oko 90% pacijenata umire u prvoj godini. U ranoj fazi bolesti, kod pacijenata se javljaju simptomi u vidu gubitka pamæenja, promjena u pona¹anju, poremeæaja vida i nedostatka koordinacije. Kako bolest napreduje, postaje izrazito mentalno propadanje, javljaju se nehotiène kretnje, sljepilo, slabost ekstremiteta, a mo¾e doæi i do kome.
Postoje tri osnovne kategorije CJD-a:
* U sporadiènom CJD-u, bolest se javlja èaki ako osoba nema poznatih faktora rizika za oboljenje. Ovo je najprostiji tip CJD-a i obuhvata najmanje 85% sluèaja.
* U nasljednom CJD-u, osoba ima porodiènu historiju bolesti i/ ili testove pozitine
na genetske promjene povezane sa CJD-om. Oko 5-10% sluèaja u SAD-u su nasljedni.
* U steèenom CJD-u, bolest se prenosi izlaganjem i kontaktom sa tkivima mozga i drugih dijelova nervnoga sistema. To se obièno de¹ava tokom izvjesnih medicinskih procedura.
Nema dokaza da se oboljenje prenosi obiènim kontakatom sa pacijentima zara¾enim CJD-om. Otkako je 1920 CJD prvi put opisan, vi¹e od 1% sluèaja su steèeni.
CJD pripada porodici ljudskih i ¾ivotinjskih bolesti poznatih kao transmisivne spongiformne encefalopatije (TSE). Spongiformno (izgleda spu¾ve) se odnosi na karakteristiène pojave u zara¾enome mozgu koji postaje ispunjen u rupama, ¹to posmatrano pod mikroskopom lièi na sunðer. CJD je najprostija bolest od poznatih ljudskih TSEs-a. Ostale ljudske TSEs ukljuèuju kuru, kobnu porodiènu nesanicu (Fatal Familiar Insomnia -FFI) i Gertsman-Straussler-Scheinker bolest (GSS). Kuru je identifikovan kod ljudi u izdvojenim plemenima u Papua Nova Gvineja i gotovo je isèeznula. Kobna porodièna nesanica i GSS su izuzetno rijetke nasljedne bolesti, pronaðene kod svega nekoliko porodica u svijetu. Druge TSE su pronaðene kod specifiènih ¾ivotinjskih vrsta. One ukljuèuju bovinu spongiformnu encefalopatiju (BSE), koje su pronaðene kod krava i odnose se na bolest “ludih krava”; te zasebni oblici encefalopatije kod ovaca i kanadske kune. Sliène bolesti su se javile kod sjevernih jelena, i egzotiènih ¾ivotinjskih vrsta u zoo vrtovima.
HealthBosnia.com
Kuru (smrtni smijeh) bolest zabele¾ena je prvi put 1957. godine. Bolest je zahvatala stanovnike Visoke Papue (Nova Gvineja). Simptomi bolesti bili su gubitak koordinacije pokreta i, kasnije, gubitak pamæenja. Uzroènici kuru bolesti su prioni a zaraza se ¹irila jedenjem posmrtnih ostataka (taènije mozga) zara¾enih - ritualnim kanibalizmom. Nestala je kada su kanibalistièki rituali na tom podruèju zabranjeni.
Prioni su èestice sitnije od virusa izgraðene od proteina. Uzrokuju proteinske bolesti (goveði spongiforni encefalitis, skrepi bolest ovaca, Creutzfeld-Jakobova bolest i kuru bolest). U dodiru s prionom, "normalna" se forma belanèevine mijenja.
preuzeto sa Wikipedije
Ej Vamp, si cuo za LOA LOA crve?
ne...
Vampire,mislim da smo gledali istu emisiju na National Geographic-u o cudnovatim uzrocima nastanka i simptomima zaraznih bolesti pre nekih mesec dana,mada se takve emisije pustaju redovno na nationalu,uglavnom oko 2-3 posle ponoci..Ja imam fobiju od zaraznih bolesti i najvishe me je zaintrigirala pojava Variole Vere pre 4 godine u malom i tihom nemackom gradu(ne secam se imena)..Posto je virus Variole prakticno iskorenjen,ljudi su sproveli istrazivanje i dosli do saznanja da se taj virus i dalje koristi u bioteroristicke svrhe,a da se sproveo u Nemackoj...Virus se sirio ventilacionim cevima,iako je soba prvozarazenog bila u karantinu,cela bolnica je bila zarazena..a bolest je spooky...Uzas :'(
Iskopacu nesto o tim crvima pa cu ubaciti...jeza su ziva!
Coolgemini,tebi je malo stresa na faksu,pa se jos dodatno traumiras sa tim emisijama...Hrabro,nema sta! :K
Saaaalim se ! :cvet
Gledao sam neki serijal na Discovery-ju...To me je zaintrigiralo da otvorim temu i da pogledam malo na netu o tim stvarima...Meni je ipak ebola traumamaker...
Nije daleko ni film "Variola Vera"...Mada, ja sam crkavao od smeha na pojedine fore iz filma.
Jasmina ti loa loa su bas gadni.....pazi...izazivaju loaloa filijariazis,oboljenje koze i oka izazvano nematodama,prnosilac konjska musica,lokalizacija su kisne sume i tropski delovi....slike su uzas jedan...pravi trip....a tek zivotni ciklus....
a sto su ruzni.......uf!!!!
zovu se jos i ocni crvi....gledala sam opeeraciju vadjenja istog iz oka,bljak....mislim da nadmasuje ebolu!!!
majke ti,odakle tebi to??bas me iznenadi.....
ostavite link ili postujte nesto vise(slike!!!), sad ste me zaintrigirala!
Vidis Vamp...rekoh ti da je gadno!
Sinoc sam tragala za postenim linkom ali ono nista special
Bolji je bio dokumentarac na TV-u!!!
Loa Loa crvi se detektuju izmedju ostalog i tako sto migolje ispod kakpa kad
oboleli sklopi oci! BRrrrrrrrrrrrrr
Izazivac su "Recnog slepila"
i njihova teritorija se nadgelda preko satelita da bi se ta bolest kontrolisala...
nadji u Wikipedi-i,google....jer upravu je J,nema bas neki specifican link,sad sam proverila....
ja sam to procitala u knjigama...i da zaboravila sam na to kako gamizu ispod koze...bljak,bljak.....
Loa loa filariasis (also loiasis and African eyeworm) is a skin and eye disease caused by the nematode worm, loa loa filaria. Humans contract this disease through the bite of a horsefly, also known as mango fly. The deer fly is also a vector of Loa loa. The disease can cause red itchy swellings below the skin called "Calabar swellings". The disease is treated with the drug diethylcarbamazine (DEC).
Human loiasis geographical distribution is restricted to the rain forest and swamp forest areas of West Africa, being especially common in Cameroon and on the Ogowe River. Humans are the only known natural reservoir. It is estimated that 2-13 million humans are infected with the Loa loa larvae.
(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/thumb/a/ad/Loa_loa_larva.jpg/190px-Loa_loa_larva.jpg)
Diethylcarbamazine (DEC) (C10H21N3O) is an anthelmintic drug that does not resemble other antiparasitic compounds. It is a synthetic organic compound which is highly specific for several parasites and does not contain any toxic metallic elements. DEC is indicated for treatment of individual patients with certain filarial diseases. These diseases include: lymphatic filariasis caused by infection with Wuchereria bancrofti, Brugia malayi, or Brugia timori; tropical pulmonary eosinophilia; and loiasis. DEC continues to be the mainstay for treatment of patients with lymphatic filariasis and loiasis. DEC is also used in the treatment of dog heart worm Dirofilaria immitis.
(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/thumb/7/7f/Diethylcarbamazine.png/220px-Diethylcarbamazine.png)
..mrzelo me je da prevodim...ali valjda znate engleski... preuzeto sa Wikipedije
Nemoj samo sliku oka iz kog vade crva i sve je OK! ;)))))))))))))
Opasnost od botulizma
| Izvor: Blic
Beograd -- Od retke bolesti trovanja hranom – botulizma, ovog leta u Srbiji obolele su tri osobe, pi¹e Blic.
Botulizam je bolest koju uzrokuje bakterija iz neispravnih konzervi, su¹enog mesa i nedovoljno opranog povræa. Neophodno je da se bolest ¹to pre otkrije, kao bi se zapoèelo leèenje. U suprotnom, dolazi do smrti za veoma kratko vreme.
U Srbiji se godi¹nje bele¾i oko 10 sluèajeva botulizma, a uèestalost te bolesti veæa je zimi jer se jede vi¹e konzervirane hrane.
Reè je o te¹kom trovanju hranom koje poèinje malaksalo¹æu i glavoboljom, a ponekad je praæeno povraæanjem i dijarejom. Uzroènik bolesti je bakterija Clostridium botulinum, koja preko fekalija ¾ivotinja dolazi u spoljnu sredinu, gde obrazuje spore i kontaminira meso, ribu, voæe i povræe.
b92