Jelovnik protiv starenja
Moæ bilja - Zeleni antioksidansi
Biranim zalogajima mo¾emo da usporimo biolo¹ki èasovnik, da nas starost ne sustigne pre nego ¹to joj je vreme, a s njom i bolesti
Preraðena hrana puna nezasiæenih masti, industrijsko zagaðenje, aditivi i ve¹taèke boje u namirnicama, pu¹enje, bakterijske infekcije, jonizujuæe zraèenje, stres... samo su neki od faktora koji dovode do poveæanog stvaranja slobodnih radikala, izazivaèa bolesti.
Da bi smanjili ¹tetni uticaj takozvanog oksidativnog stresa, koji se u organizmu akumulira i do 20 godina, ishranu treba obogatiti maslinovim uljem, ruzmarinom, origanom, brokolijem, keljom, paradajzom, paprikom, belim i crnim lukom... Od voæa, sna¾ni antioksidansi su jabuka, limun, malina, kupina, ribizla i gro¾ðe, a od integralnih ¾itarica jeèam, ovas, p¹enica i kukuruz. Treba jesti jo¹ i livadski med, crnu èokoladu i piti vino.
O antioksidantnim osobinama lekovitog bilja i namirnica, za na¹ èasopis govori dr Zoran Maksimoviæ, docent Instituta za farmakognoziju Farmaceutskog fakulteta u Beogradu.
- Istra¾ivanja su intenzivirana poslednjih 20 godina i ustanovljeno je da redovno kori¹æenje namirnica biljnog porekla sa visokim antioksidantnim potencijalom predstavlja dobru preventivu ne samo srèanih bolesti, veæ i starenja ko¾e i vezivnih tkiva, degenerativnih oboljenja lokomotornog i kardiovaskularnog sistema (reumatoidni artritis, hipertenzija, arterioskleroza), degenerativnih oènih bolesti (katarakta), kognitivne disfunkcije i neurodegenerativnih promena (senilna demencija), astme i nekih oblika dijabetesa i karcinoma- ka¾e dr Maksimoviæ.
Antioksidansi su supstance koje u niskim koncentracijama odla¾u, ili spreèavaju nastanak slobodnih radikala i time ¹tite æelije od oksidacionog delovanja.
- Nauka je potvrdila da su i biljni polifenoli veoma va¾ni egzogeni antioksidansi. Ovi sastojci obuhvataju niskomolekularne fenole (eugenol, timol i karvakrol u etarskim uljima), fenolkarbonske kiseline, flavonoide i tanine. U organizmu polifenoli blagotvorno deluju na zdravlje krvnih sudova periferne cirkulacije, spreèavaju gomilanje eritrocita i sni¾avaju holesterol, izazivaju blagu relaksaciju glatkih mi¹iæa (sni¾avaju pritisak), poveæavaju izluèivanje ¾uèi i neutrali¹u slobodne radikale koji u organizmu reaguju sa DNK, proteinima, fosfolipidima i drugim molekulima, izazivajuæi patolo¹ke promene. Imaju i antialergijsko, antivirusno i kardioprotektivno dejstvo.
S. Labudoviæ
Tekst preuzet sa Bilje i Zdravlje / broj 48 (http://www.biljeizdravlje.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=48)
U to vreme docent ...
profa na¹, a èij' bi bio... :]