Otvaram novu temu za ovo, èisto da bi bilo uoèljivije.
U pitanju su STARA pitanja – uz neka precrtavanja i dopune koje sam "ugradila".
Data danas na predavanju. Ne znam da li je to sve ¹to treba, i da li postoje pitanja van tih... prof. ©obajiæ (bar mislim da je to ona :stid: :hmm) je to dala kao va¾eæa ispitna pitanja, to je sve ¹to znam.
Dakle:
I – OP©TI DEO
1. Definicija i klasifikacija hranljivih sastojaka prema ulozi u organizmu
2. Poreklo energije u namirnicama
3. Energetska vrednost namirnica
4. Izraèunavanje sirove i èiste energetske vrednosti namirnica
5. Èinioci koji utièu na iskoristljivost hranljivih sastojaka
6. 1. princip racionalne ishrane ljudi
7. 2. princip racionalne ishrane ljudi
8. 3. princip racionalne ishrane ljudi
9. Energetske potrebe za bazalni metabolizam
10. Specifièno dinamièno dejstvo hrane
11. Postupci i naèin izra¾avanja metabolizma i naèin izra¾avanja
12. Energetske potrebe za termoregulaciju
13. Energetske potrebe za fizièki rad
14. Energetske potrebe razlièitih profesija
15. Energetske potrebe za rastenje, graviditet i laktaciju
16. Ukupne energetske potrebe ljudi
17. Odreðianje energetskog prometa indirektnom kalorimetrijom
18. Direktna kalorimetrija
19. Biolo¹ka oksidacija hrane
II - UGLJENI HIDRATI
1. Izomerni oblici monosaharida
2. Ciklièna struktura monosaharida
3. Mutacija i epimerija
4. Konformacioni oblici monosaharida
5. Odreðivanje konfiguracije anomernog centra
6. Odredjivanje karaktera karbonilne grupe monosaharida
7. Dejstvo kiselina na monosaharide
8. Pona¹anje monosaharida u slaboj i jakoj alkalnoj sredini
9. Oksidacioni proizvodi monosaharida
10. Redukcioni proizvodi monosaharida
11. Reakcije glikozidnog C atoma (stvaranje glikozida, oksima, hidrazona, osazona, formazana)
12. Glukoza, fruktoza, manoza, galaktoza
13. Pentoze
14. Monosaharidi anomalne gradje (dezoksiseæeri, aminoseæeri, razgranatog niza)
15. Sladak ukus ugljenih hidrata i drugih jedinjenja
16. Odreðivanje strukture slo¾enih ugljenih hidrata
17. Disaharidi trehaloznog tipa
18. Disaharidi maltoznog tipa
19. Laktoza i laktuloza. Mane metabolizma
20. Neasimilirajuæi oligosaharidi (rafinoza, stahioza, verbaskoza)
21. Ciklodekstrini
22. Ugljeni hidrati mleka (neutralni oligosaharidi, neutralni azotni oligosaharidi, sijalozidi)
23. Polisaharidi (podela, rasprostranjenost u prirodi)
24. Skrob. Struktura i osobine
25. Retrogradovanje skroba
26. Enzimska hidroliza skroba
27. Celuloza. Struktura i osobine
28. Inulin i hitin
29. Hemiceluloze
30. Podela ugljenih hidrata prema ulozi u hrani
31. Lako asimilirajuæi ugljeni hidrati
32. Vlakna i njihov znacaj u ishrani
33. Osnovna uloga ugljenih hidrata u ishrani
34. Potro¹nja ugljenih hidrata i zdravlje ljudi
35. Metode identifikovanja ugljenih hidrata
36. Pregled metoda odreðivanja ugljenih hidrata
37. Interakcije ugljenih hidrata i proteina u toku termièkog tretmana namirnica
III - MASTI I ULJA
1. Zasiæene masne kiseline. Struktura i osobine
2. Monoenske masne kiseline. Struktura i osobine
3. Dienske masne kiseline. Struktura i osobine
4. Polienske masne kiseline. Struktura i osobine
5. Uticaj cis-trans izomerije na osobine nezasiæenih masnih kiselina
6. Polo¾ajni izomeri nezasiæenih masnih kiselina
7. Reakcije nezasiæenih masnih kiselina
8. Acilgliceroli. Struktura i osobine
9. Polimorfizam triacilglicerola
10. Interesterifikacija masnih kiselina
11. Kefalini i lecitini. Struktura i osobine
12. Plazmalogeni, fosfoinozitidi, polifosfogliceridi. Struktura i osobine
13. Ceridi
14. Osnovni fitosteroli i zoosteroli. Struktura i znaèaj u analitici masti
15. Esencijalne masne kiseline
16. n-3, n-6, n-9 nezasiæene masne kiseline i njihove biotransformacije
17. Deficiti esencijalnih masnih kiselina. Potrebe
18. Esencijalne masne kiseline i eikozanoidi
19. Biolo¹ko kvarenje masti
20. Hemijska u¾eglost masti i ulja
21. Proizvodi termooksidativne degradacije masti i ulja
22. Osnovne metode analiza masti i ulja
IV - PROTEINI
1. Op¹te osobine proteina (rastvorljivost, denaturacija, koagulacija)
2. Klasifikacija proteina
3. Primarna struktura proteina
4. Sekundarna, tercijarna i kvarternerna struktura proteina
5. Sastav nukleoproteina
6. Uloga nukleinskih kiselina u biosintezi proteina
7. Amfoterne osobine aminokiselina
8. Disocijacija aminokiselina. IpH
9. Reakcije karboksilne i amino grupe aminokiselina
10. Ninhidrinska reakcija
11. Monoaminomonokarbonske kiseline
12. Sumporne aminokiseline
13. Monoaminodikarbonske kiseline
14. Bazne aminokiseline
15. Aromatiène aminokisleine
16. Heterocikliène aminokiseline
17. Esencijalne aminokiseline
18. Odreðivanje biolo¹ke vrednosti proteina
19. Klasifikacija proteina prema hranljivoj vrednosti
20. Dnevne potrebe u proteinima u zavisnosti od uzrasta i stanja organizma
20. Promene biolo¹ke vrednosti proteina tokom obrade namirnica
21. Metode za odreðivanje proteina
V - VITAMINI
1. Vitamini. podela. Avitaminoze, hipo i hipervitaminoze
2. Vitamini A
3. Vitamini D grupe
4. Tokoferoli
5. Vitamini K grupe
6. Vitamin B1
7. Tijamin i metabolizam ugljenih hidrata
8. Vitamin B2
9. Vitamin PP
10. Vitamin C
11. Pantotenska kiselina
12. Vitamin B6
13. Biotin (vitamin H)
14. Folna kisleina
15. Znaèaj i uloga vitamina B12
16. Toksiènost vitamina
17. Stabilnost pojedinih vitamina prema temperaturi i svetlosti
V-a – MINERALI
1. Kalcijum
2. Fosfor
3. Magnezijum
4. Podela mineralnih materija
VI - NAMIRNICE
1. Definicija i podela ¾ivotnih namirnica
2. Op¹te osobine namirnica 1.grupe
3. Konzervisanje mesa
4. Proteini mesa i riba
5. Proteini jaja
6. Lipidi jaja
7. Sastav i hranljiva vrednost mesa
8. Sastav i hranljiva vrednost jaja
9. Sastav i hranljiva vrednost leguminoza
10. Sastva kravljeg i humanog mleka. Izraèunavanje energetske vrednosti
11. Proteini mleka
12. Ugljeni hidrati lmeka
13. Sastav i osobine mleène masti
14. Sastav i hranljiva vrednost sireva
15. Maslac, sastav i osobine
16. Konzervisanje mleka i promena biolo¹ke vrednosti
17. Biljna ulja. Op¹te osobine i podela
18. Margarin. Sastav i osobine
19. Op¹te osobine namirnica 4. grupe
20. Proteini ¾itarica
21. Op¹te osobine namirnica 2. grupe
22. Znaèaj voæa i povræa u ishrani
23. Dijetetski proizvodi. Osobine i podela
24. Humanizovana i adaptirana mleka za decu
VII - KONTAMINACIJA NAMIRNICA
1. Faktori koji utièu na zdravstvenu bezbednost hrane
2. Rezidui pesticida u namirnicama
3. Policiklièni aromatièni ugljovodonici u namirnicama
4. Rezidui toksiènih elemenata u namirnicama. Naèini zagaðivanja
7. Nitrati-nitriti-nitrozamini u namirnicama
8. Rezidui antimikrobnih lekova i anabolika u namirnicama
9. Mikotoksini u namirnicama (B, G, M )
10. Polihlorovani bi i trifenili u namirnicama
11. PDU, MDK i MNTD za kontaminante i aditive
VIII - ADITIVI U NAMIRNICAMA
1. Op¹te osobine i podela aditiva
2. Zdravstveni rizici kori¹æenja aditiva u hrani
3. Antioksidansi i sinergisti
4. Sredstva za konzervisanje namirnica
5. Vestaèke boje
6. Prirodne boje
7. Karotini: ugljovodonici, aldehidi i kisleine
8. Vestaèka sredstva za zaslaðivanje
9. Emulgatori
Maslaèkice, odakle ti ova pitanja?
Trebalo je danas da postave nova pitanja na sajt fakulteta...
Da li su to ova pitanja? :hmm
3 x pitanja
tj. 4 x :trfr:
Upravo objasnih ovde
http://www.farmaceuti.com/forum/index.php/topic,6591.0.html
Profesorka je danas to dala kao "nova" pitanja... rekla je da je izbaèeno ono ¹to nije predavano ove godine, i dodato novo.
Pa ti vidi :>
Ali ona postoje samo u RC je l' tako??
Rekla je da će da izbaci na sajt (a to je na našem faksu vrlo širook pojam :roll:)...
Jeste, prof Šobajić! :hm
A onu skeniranu knjigu o ispravnosti i kontroli namirnica nije izbacila?
Na sajtu nema, a rekla je da će izbaciti i to!
Nisam sigurna da ih uop¹te ima i u RC, niti da æe ih izbaciti na net... zato ¹to nam ih je dala samo u papirnoj formi, i rekla da kopiramo!
A ako su morali da precrtavaju i dopisuju rukom, to verovatno znaèi da ih nemaju na kompu, veæ samo u ¹tampanoj formi, o tome prièam.
Fala!!! O0
hocete uciti po pitanjima?
Bolje ne...
Chula sam da krenu od ispitnih pitanja, ali da povezuju sa ostalim gradivom...
nemojte uciti po pitanjima... :nene:
meni su od 4 pitanja, 2 bila van ovog spiska...da ne pricam o vozanju kroz celo gradivo...
ali opusteno... :cvet
Pa cemu onda sluze ova pitanja?
orijentaciono...
E ali stvarno su genijalci - naprave vi¹e od 160 pitanja :shock da bi ona bila orijentaciona :roll:
I jo¹, na neka pitanja odgovor je jedna slo¾ena reèenica...2 maximalno!
Ne kapiram :)):
A sto da bude prosto kad moze da bude slozeno? :D
Bolje i da daju neka orjentaciona pitanja nego da ne daju nikakva, a verujte mi nije tesko.
Quote from: BK on 20-06-2007, 17:13:58
Bolje i da daju neka orjentaciona pitanja nego da ne daju nikakva, a verujte mi nije tesko.
Naravno! Nego ne mislim da su pitanja (bar ovakva i ovoliko istih) strogo neophodna jer ako veæ postoji odakle se uèi, sve nauèi¹ (kad veæ na pitanja ne mo¾e¹ da se osloni¹) i æao...
Onda ti nikakva orijantacija ne treba! ;)
treba i tad.
ja sam imao jedno od tih pitanja na koje se odgovara sa 2-3 recenice :roll:
meni je asistentkinja rekla da to nisu ispitna pitanja vec vise kao teze kako da ucimo a da na ispitu mozemo da dobijemo i konkretnija, uza ali i sira pitanja
Najbolje da se uèi sve redom, tako se sve pokrije i æao!
Evo ja sam danas imala kombinaciju:
1. Specifièno dinamièko dejstvo hrane
2. Uticaj alkalija na monosaharide
3. Uticaj termièke obrade namirnica na bioiskoristljivost lizina
4. Proteini i lipidi jaja
Hehe...sviða mi se komb :>
a ocenica? :smekerica:
osmica :wink:
E da, profan me je kod jaja pitao za bolest sirovog belanca koja je u vezi sa proteinom avidinom koji je antivitamin vitamina H. To je bilo sve od podpitanja! :)
Svaka cast yeco... jedan manje :)
E da....a recite mi sta su to karotini ili tako nesto kod aditiva postoji pitanje i uopste mi nije jasno sta je to?
ccc omg
QuoteKarotini (prekursori vitamina A) se nalaze u narand¾astom i ¾utom povræu i voæu, ¹ipak, crvena paprika, gloginje, bundeva, jarebika, ¾utika, kozlac, brusnica, ljoskovac, dren, divlja tikva, bljusta, paradajz.
Najbogatije vitaminom A je riblje ulje.
ma bre brede objasni mi ondaK sta ce oni u aditivima kao pitanje?
pitanje je u aditivima: karotini:ugljivodonici,aldehidi i kiseline zato mi je zbun....
neam pojma, nisam u toj materiji. :)
cccc...a znas da pises omg, stidi se te....te......bilo koje boje kose :P
Misterija je ostala neresena :(
Nije nere¹ena... karotini i karotenoidi se koriste kao prirodne boje :wink:
nisam ni sama sigurna ¹ta tu taèno treba, ali kontam...sami karotini su ugljovodonici, a njihovim cepanjem i oksidacijom nastaju aldehidi, alkoholi. kiseline.. kao na primer kod vitamina A (retinol, retinal, retinolna kiselina), a svi se koriste kao prirodne boje za hranu.
Ja isto dobila 8! :happy:
Moja kombinacija:
1. Indirektna kalorimetrija
2. Vitamin B1 u metabolizmu ugljenih hidrata
3. Karamel
4. Aminokiseline sa sumporom
Bravo maslacak...svaka cast!
a gde da nabavimo tu knjigu o kontroli i ispravnosti namirnica i da l ona uopste treba il su dovoljna predavanja?
da li neko zna koliko rokova vazi prakticni ispit iz broma? unapred hvala!
vazi jednu godinu
Quote from: Jeca on 28-06-2007, 08:45:39
E da....a recite mi sta su to karotini ili tako nesto kod aditiva postoji pitanje i uopste mi nije jasno sta je to?
Description
Beta carotene is one of the orange dyes found in most green leaves, and in carrots. When leaves lose their chlorophyll in the fall, carotene is one of the colors left over in the leaf.
Uses
Beta carotene is
used in foods to provide color (margarine would look as white as shortening without it). Another similar molecule, annatto is used in cheeses, and another famous carotenoid dye, saffron is used to color rice and other foods.
Beta carotene is sometimes added to products for its
anti-oxidant effects, to keep fats from going rancid.
The body turns it into
Vitamin A, and beta carotene is sometimes added to foods or vitamin supplements as a nutrient.
The same
long chains of conjugated double bonds (alternating single and double bonds) that give the carotenes their colors are also the reason they make good anti-oxidants. The can mop up oxygen free radicals and dissipate their energy.
Suma sumarum, beta-karoten se koristi i kao prirodna boja i kao antioksidans, plus je vitamin!!!
hoce li izaci nova ispitna pitanja za tekucu generaciju?javite ako saznate nesto novo :cvet
na predavanju rekose da ce biti na sajtu... :hmm
nova ispitna pitanja se nalaze u fotokopirnici kod skriptarnice...ostavila ih profesorka :cvet
A zar nova pitanja nisi ista kao stara ili sam ja nesto pogresno kopirala?
Nisi ni¹ta pogre¹no kopirala,pitanja su ista kao i pro¹le godine . . .
na tim kopijama profesorka je nesto dopisivala rukom,a neka pitanja je izbacila...i postoji deo o aditivima i mikotoksinima...postoje oni koji to nisu imala...tako da koristi :cvet
da li neko zna sta treba da se pise kod pitanja stvaranje formazana kod UH nisam u predavanjima mogla da nadjem nista konkretno o ovoj reakciji?
nisam znala za nova ispitna pitnja...da li neko zna kako se formiraju spiskovi za usmeni?da li po azbucnom redu?ako nadjem odgovor vezan za formazane,javljam ti :wink:
promasila si temu
:K
na temi o usmenom ispitu pise da ide po azbucnom .. :wink:
ups...totalno zaboravila...
jel moze neko da skenira i postavi ovde pitanja ili da mi posalje na private?
Da,dal moze neko samo da napise ta pitanja koja su dodata? :cvet
ovako...
iz opsteg dela su izbacili pitanja od 19-26 i ubacili pitanje BIOLOSKA OKSIDACIJA HRANE
iz proteina- dodali pitanje 23 METOD ZA ODREDJIVANJE PROTEINA
iz vitamina-dodali Va MINERALI-kalcijum,fosfor,magnezijum,podela mineralnih materija
iz intaminacije-pitanje 11-PDU,MDK I MNTD ZA KONTAMINANTE I ADITIVE
iz aditiva-izbacili 6 i 8 i dodali PRIRODNE BOJE
O MIKOTOKSINIMA I ADITIVIMA-nekoliko listova teksta,to ne mogu da stavim
:cvet
koristite pretragu
mikotoksini (http://www.farmaceuti.com/forum/index.php/topic,1679.0.html)
:wink:
Da li postoje pitanja
Oligoelementi
Mikroelementi
Gvozdje???
nauci gvozdje...neko nekada na ovom forumu rece da je prof.ivan to pitao :help2:
za ovo ostalo nemam blage veze :help2:
nemam odakle da ga naucim...
ja sam skinula gradivo o mineralnim materijama iz racunarskog centra na fakultetu.ima o fe i o mikroelementima,a valjda ima i o oligoelementima...nisam jos uvek to procitala :cvet
dakle,moramo u rc po mineralne materije i Fe! :ohwell:
da li ima na sajtu fakulteta?
Ima na sajtu fakulteta u okviru mineralnih materija, ali samo par recenica. Nadam se da sam pomogla ! :wave:
Ima u okviru mineralnih materija malo o oligoelementima i mikroelementima,ali o gvozdju nema!!!
Ili sam ja obnevidela... :H
hm... :hmm
ima o gvozdju vrlo malo,a posle toga ide opet vrlo malo o selenu
Ja sam skinula sa sajta sva predavanja i u njima o gvozdju pise:
Izmedju 60-70% ukupne kolicine Fe u organizmu nalazi se u Hb u crvenim krvnim zrncima. Neophodno je za funkcionisanje velikog broja enzima koji su potrebni za snabdevanje organizma energijom. RDA-odrasli 18mg (zene), 8mg (muskarci).
To je sve sto ima u predavanjima! :~
TO JE SVE STO IMA I U RC...znaci bolje da gledamo O0
da, da, nema nista vise ni u mojoj skriptici... glupavo pitanje :ohwell:
da, da, nema nista vise ni u mojoj skriptici... glupavo pitanje :ohwell:
---
evo, nadjoh u jednoj knjizici...
U organizmu zdravih odraslih osoba nalazi se 3-5g gvo¾ða. Najveæi deo gvo¾ða se nalazi u hemoglobinu, zatim u mioglobinu. Vi¹ak gvo¾ða se u organizmu nalazi kao rezervno gvo¾ðe u vidu feritina i hemosiderina u makrofazima jetre, slezine i kostne sr¾i.
Uloge feritina u organizmu su brojne: spreèava nagomilavanje slobodnog gvo¾ða u teènostima i æelijama organizma; stvara rezerve gvo¾ðe za sintezu hemoglobina, ima ulogu u crevnoj resorpciji gvo¾ða i tako spreèava nepotrebnu apsorpciju u crevu. Feritin je najbolje merilo za ocenu kolièine rezervnog gvo¾ða u organizmu. Hemosiderin je jedinjenje koje vezuju rezervno gvo¾ðe i stvara se od agregata feritina èiji je apoferitin podlegao proteolizi u lizozomima.
Prirodni izvori gvo¾dja
Me¹ovitom ishranom unosi se oko 10-30 miligrama gvo¾ða dnevno. Najbogatiji izvori: jetra, meso, jaja, piletina, riba, soja, bundeva, zob, gra¹ak, smokva itd. Zdrava osoba, bez simptoma deficita, apsorbuje dnevno 0,5-1 mg gvo¾ða ili 5-10%. U osoba ko kojih postoji deficit gvo¾ða u organizmu, apsorbuje se i do 30% iz hrane. Dve vrste gvo¾ða nalaze se u hrani: hemgvo¾ðe i nehemgvo¾ðe. Hemgvo¾ðe se nalazi u namirnicama ¾ivotinjskog porekla (meso, jaja, riba, jetra), a nehemgvo¾ðe predstavlja gvo¾ðe vezano za proteine u biljnoj hrani. Najveæa kolièina gvo¾ða u proseènoj ishrani, vi¹e od 85%, nalazi se u u obliku nehemgvo¾ða. Apsorpcija gvo¾ða iz namirnica ¾ivotinjskog porekla (hemgvo¾ðe) mnogo je br¾a i efikasnija (15-30%) nego gvo¾ða iz biljne hrane (1-20%).
Preporuèeni dnevni unos za odrasle : preporuèeni dnevni unos za odrasle je ona kolièina gvo¾ða koja bi, po definiciji, trebalo da zadovolji potrebe 97-98% zdravog stanovni¹tva svih starosti i pola.
Deficit gvo¾dja
Deficit gvo¾ða u organizmu mo¾e da nastane usled poveæanog gubitka gvo¾ða (hronièna, mala krvarenja iz digestivnog trakta, èir, hijatusna hernija, divertikuloza, tumori digestivnog trakta, produ¾ena menstrualna krvarenja, tumori materice, paroksizmalna noæna hemoglobinurija), lo¹e apsorpcije (ahlorhidrija, odstranjenje ¾eluca, resekcija ¾eluca, celijaèna bolest), poveæane potrebe (pubertet, trudnoæa, dojenje) i nedovoljnog uno¹enja gvo¾ða hranom.
Klinièka slika-anemija usked nedostatka gvo¾ða poèinje postepeno, tegobe poèinju pri naporu-javlja se umor, malaksalost, razdra¾ljivost i ote¾ano disanje, lupanje srca, glavobolja, ote¾ano gutanje Fizièkim pregledom uoèavaju se bledilo ko¾e i sluzoko¾a, atrofija sluzoko¾e jezika, angularni stomatitis, koilonihija (lomljivost noktiju), kosa je suva, lomljiva, istanjena i lako opada. Bolesnici su manje otporni i imaju èe¹æe infekcije disajnih i urinarnih puteva. Relativno èesto se javljaju neuralgije i vazomotorni poremeæaji, koji se gube sa korigovanjem anemije.
Skoro stalni pratilac nedostatka gvo¾ða je i deficit vitamina A, ¹to mo¾e jo¹ vi¹e da pogor¹a zdravstveno stanje anemiène populacije. Ne bi trebalo zaboraviti na nepisano pravilo da su malarija i druge parazitarne infekcije uvek vi¹e prisutne u onim delovima sveta gde veæ postoji izra¾en deficit gvo¾ða. S druge strane poznato je da malarija i druge infekcije izazvane prisustvom parazita ili bakterija u organizmu dovode do anemije. Interesantno je da se i u razvijenim delovima sveta javlja deficit gvo¾ða u organizmu zbog zagaðenja atmosfere, zemlji¹ta ili hrane olovom. U tom sluèaju poveæava se apsorpcija olova iz creva na raèun gvo¾da, jer gvo¾ðe i olovo koriste isti put za apsorpciju iz creva. Ovo ima za posledicu deponovanje olova u organizmu, ¹to dovodi do poremeæaja u sintezi hema odnosno, hemoglobina i nastanka anemije. Na svu sreæu, kori¹æenje bezolovnog benzina u veæini evropskih zemalja u velikoj meri doprinosi smanjenju emisije olova izduvnim gasovima iz motornih vozila u atmosferu, zemlji¹te i biljke.
Leèenje-Sastoji se od primene preparata gvo¾ða peroralnim ili parenteralnim putem. U te¹kim oblicima ponekad je potrebno primeniti transfuzije koncentrovanih eritrocita. Naravno, neophodno je leèenje etiolo¹kog uzroka anemije.
Prekomeran unos
Preparati gvo¾ða kod nekih osoba izazivaju bolove u stomaku, muèninu, povraæanje, dijareju i opstipaciju (zatvor). Ne¾eljena dejstva u digestivnog traktu mogu se smanjiti ako se na poèetku terapije uzimaju manje kolièine gvo¾ða. Leèenje sa smanjenom dozom gvo¾ða ne prekida se jo¹ najmanje 3 do 6 meseci od uspostavljanja uobièajenih vrednosti hemoglobina. Razlog za to le¾i u èinjenici da je potrebno popuniti, odnosno zasititi rezerve gvo¾ða u organizmu, a doza gvo¾ða se smanjuje da ne bi do¹lo do nepotrebnog nagomilavanja. U veæini sluèajeva potrebno je oko ¹est nedelja da se nadoknade iscrpljene zalihe gvo¾ða. Smatra se da je prvi mesec leèenja najva¾niji, jer je apsorpcija gvo¾ða tada najbolja. Procenjuje se da je porast vrednosti hemoglobina za 1g nedeljno dobar odgovor na terapiju gvo¾ðjem, poèev¹i od èetvtog dana leèenja.
Kod nekih preosetljivih osoba preporuèuje se uzimanje leka sa hranom ili posle jela. Prekomeran unos mo¾e da izazove ozbiljne poremeæaje organizma. Simptomi su bolovi u stomaku, muènina, povraæanje, dehidracija i sni¾enje krvnog pritiska.
Istovremena primena tetraciklinskih antibiotika i gvo¾ða mo¾e da, zbog klinièki znaèajne interakcije, smanji terapijsku koncentaciju antibiotika. Zato se preporuèuje uzimanje gvo¾ða najmanje dva sata pre ili posle primene tetraciklinskih antibiotika.
--
ljudi, sta pricate kod neasimilirajucih oligosaharida? ja znam da nabrojim ona tri i to je sve :roll:
nabrojis i pricas o njima...svaka cast za tekst gore :pljes:
KONKRETNIJE... :wink:
ja znam samo da se nalaze u leguminozama, da fermentiraju pod dejstvom crevne flore i da tako oslobadjaju gasove u debelom crevu, i jos koj se od kojih secera sastoji... jel' to sve :hmm
i da, ako moze neko da mi kaze sta sve pricam kod pitanja bioloska oxidacija hrane? :help2:
ne secam se...mozda katarina zna... :cvet
E za biolosku oks ne znam tacno sta bih pricala, nauci sve iz energije, pa pitaj na licu mesta sta treba. Al ja bih tu u svakom slucaju pisala o resp. lancu.
da, da, i ja sam to mislila.. cak sam prelistala biohemiju, pa krepsov ciklus pa nadalje.. ispade poprilicno dugacko pitanje :wink:
e da, a sta je sa pitanjem proizvodi termooksidativne degradacije masti i ulja? :hmm
ma sva sam bre ko vezana vreca, samo da dodje neko da me :box
pa ce i mozak da mi proradi... :wall:
bioloske oxs.su isto sto i respiratorni lanac,tako bar navode u biohemiji