Alergijske reakcije na hranuNe¾eljene reakcije na hranu mogu se podeliti u dve osnovne skupine: toksiène i netoksiène reakcije. Toksiène reakcije se javljaju kod svakog ko pojede odreðenu kolièinu hrane zara¾enu bakterijama ili toksinima.
Netoksiène reakcije javljaju se kod preosetljivih osoba, a mogu biti alergijske (imunolo¹ki mehanizmi) i nealergijske (reakcije nepodno¹enja) koje nisu uzrokovane imunolo¹kim mehanizmima.
Alergijske reakcije na hranu mogu se podeliti u reakcije koje su, poput veæine alergijskih bolesti, posredovane IgE antitelima i one koje to nisu.
Kako se manifestuju alergijske reakcije na hranu?Alergijske reakcije na hranu posredovane IgE antitelima vrlo su raznolike.
Mogu uzrokovati sistemske reakcije opasne po ¾ivot (anafilaktièki ¹ok) ili zahvatiti jedan ili vi¹e organskih sistema.
Najèe¹æe su ko¾ne reakcije (urtikarija, angioedem, atopijski dermatitis).
Neretko se alergija na hranu manifestuje samo tzv. oralnim alergijskim sindromom, odnosno oseæajem peèenja ili svrabe¾a jezika, otokom jezika, usnica, nepca ili ¾drela.
Zahvaæenost respiratornog sistema mo¾e se manifestovati simptomima astme i alergijskog rinitisa.
Simptomi alergije na hranu u probavnom sistemu su grèevi, muènina, povraæanje i proliv. Grèevi su èest simptom alergije na hranu u uzrastu dojenèeta.
Alergija na hranu koja nije posredovana IgE anatitelima mo¾e se manifestovati posebnim klinièkim stanjima. Dijagnoza tih stanja zahteva pa¾ljivu bolnièku obradu (alergijski eozinofilni gastroenteritis, enterokolitièki sindrom, hranom inducirana enteropatija, pluæna hemosideroza, herpetiformni dermatitis, itd.).
U kom uzrastu se javljaju alergijske reakcije na hranu?Alergijske reakcije mogu se javiti bilo kad tokom ¾ivota. Najèe¹æe su u prvim godinama ¾ivota. U razvijenim zemljama Zapada navodi se uèestalost tih reakcija u djece od 8 - 28%. U odraslih su znatno reðe: 1,4 - 1,8%. Alergijske reakcije na hranu èe¹æe su u dece koja imaju neku drugu alergijsku bolest (atopijski dermatitis) ili su te bolesti prisutne u obitelji.
Koja hrana najèe¹æe uzrokuje alergijske reakcije?Hrana je sastavljena od belanèevina, ¹eæera i masti. Najèe¹æi alergeni u hrani su jedinjena koja sadr¾e ¹eæere i proteine (glikoproteini). Namirnice koje najèe¹æe uzrokuju alergije su kravlje mleko, jaja, ribe, rakovi i ¹koljke, ¾itarice, soja, kikiriki, orasi, bademi, le¹nici i jagode.
Kod odraslih je oko 90% alergijskih reakcija na hranu uzrokovano kikirikijem, orasima, ribom i ¹koljkama, a kod dece jajima, mlekom, sojom i bra¹nom. Poznato je da se zbog unakrsne reaktivnosti kod bolesnika koji su alergièni na pelud (polen) mogu javiti alergijske reakcije na hranu, i obrnuto. Kod bolesnika alergiènih na pelud breze èesta je alergija na jabuku, sirovi krompir, mrkvu, celer, gra¹ak, kivi i sl.
Alergije na konzervanse, boje i dodatke hrani (aditive)Alergijske reakcije na hranu neretko su uzrokovane dodacima (aditivima) hrani, konzervansima i bojama. Reakcije na aditive hrani javljaju se u oko 1% djece i u 0,01 - 0,23% odraslih. Smatra se da je uèestalost reakcija na aditive hrani zapravo veæa, ali se zbog nedostatnih i nestandardiziranih testova reðe dokazuju. Neke supstance mogu se spomenuti: konzervans natrijum benzoat, boja tartrazin (¾uto obojeni napitci, slatki¹i i sl.), zasladjiè aspartam.
Alergija na kravlje mlekoAlergija na kravlje mleko javlja se u oko 2,5% dojenèadi i kod dece do druge godine ¾ivota pa je to najèe¹æa alergijska reakcija kod dece te dobi. To se tumaèi èinjenicom da su belanèevine kravljeg mleka obièno prve strane belanèevine s kojima dolazimo u kontakt.
U kravljem mleku nalazi se dvadesetak supstance koje mogu uzrokovati alergijsku reakciju. Najva¾nije su laktoglobulini, laktalbumin, kazein i kravlji albumin. Pasteriziranjem mleka ne smanjuje se njegova alergogenost.
Oko 50% bolesnika koji su alergièni na kravlje mleko, alergièni su i na kozje mleko. U oko 50% bolesnika, koji su zbog alergije na kravlje mleko uzimali sojino mleko, razvije se osetljivost i na soju.
Na sreæu, preosetljivost na kravlje mleko èesto nije trajna pojava. Oko 85% djece kod kojih je bila dokazana alergija na kravlje mleko prestaje biti alergièno do treæe godine ¾ivota pa mo¾e konzumirati kravlje mleko bez posledica.
Alergija na jajaJaja su èest uzrok alergijskih reakcija. Èe¹æa je alergija na belance, nego na ¾umance jajeta. U jajetu se nalaze brojni potentni glikoproteini koji mogu uzrokovati nastanak alergijske preosetljivosti (ovalbumin, ovomukoid, ovotransferin i lizozim). Ovoalbumin èini vi¹e od 50% ukupnih proteina belanceta, kako u sirovom jajetu, tako i u kuvanom. Zanimljivo je da bolesnici alergièni na jaja èesto imaju pozitivne ko¾ne alergijske testove na piletinu, iako piletinu mogu jesti bez alergijskih reakcija.
Alergija na ribe, ¹koljke i rakoveNe¾eljene reakcije na ribu, ¹koljke ili rakove mogu biti alergijske i nealergijske prirode. Kod nekih osoba se nakon konzumiranja tih namirnica (plava riba, dagnje, ¹kampi) mogu javiti muènina, povraæanje, grèevi, urtikarija, pa èak i anafilaktoidna sistemska reakcija. Radi se o nespecifiènom (nealergijskom) oslobaðanju histamina, supstance koja ucestvuje u mnogim alergijskim manifestacijama.
Mogu se javiti i prave alergijske reakcije, naroèito na ribu, rakove (reèni i morski rakovi, jastog, ¹kampi), ¹koljke (dagnje, kamenice, priljepci), na hobotnicu i lignje. Te su reakcije èe¹æe kod odraslih, kod soba koje konzumiraju veæe kolièine tih namirnica. Alergijske reakcije na ribu najèe¹æe se pripisuju pastrmki, lososu, beloj ribi, ¹tuki, sardeli, inæunu, brancinu, tuni itd. Neki alergeni riba su termostabilni, a drugi termièkom obradom gube alergogenost. Osoba mo¾e biti alergièna na samo jednu vrstu ribe ili na ribe razlièitih vrsta.
Alergija na voæe i povræeAlergijske reakcije na te namirnice najèe¹æe uzrokuju kikiriki, le¹nik, orah, badem, jagoda i kivi. Kod mlaðih osoba èe¹æe su reakcije na bra¹no (p¹enièno, jeèmeno, kukuruzno), paradajz, per¹un, senf itd. Kod nekih bolesnika javljaju se simptomi alergijske hunjavice i astme pri udisanju bra¹na, obièno prilikom profesionalne izlo¾enosti (pekari, mlinari, kuhari i sl.). Zanimljivo je da te osobe konzumiraju srodne namirnice bez opasnosti od alergijskih reakcija.
Kako se dokazuje alergija na hranu?Za dijagnozu alergijskih reakcija na hranu va¾ni su podaci koje daje bolesnik. Bolesnici, a kod dece njihovi roditelji, èesto uoèavaju povezanost alergijskih simptoma i konzumiranja odreðene vrste hrane. Bolesnicima se preporuèuje voðenje dnevnika prehrane i simptoma. Indirektan dokaz alergije na neku od namirnica je eliminacijska dijeta, tj. nestanak alergijskih tegoba nakon izostavljanja pojedinih namirnica. Alergija na hranu se, kao i u drugim alergijskim bolestima, mo¾e dokazati ko¾nim testovima, odreðivanjem razine specifiènih IgE antitela u krvi bolesnika. Najva¾niji test za dokaz alergija na hranu je provokacijski test. Bolesniku se, prema odreðenom protokolu, daju namirnice za koje se sumnja da su uzrok alergije te se prati moguæi nastanak alergijskih simptoma.
©to uèiniti kada se pojavi alergijska reakcija na hranu?Bolesnicima koji su alergièni na odreðenu vrstu namirnica preporuèuje se eliminacijska dijeta, tj. izbegavanje tih namirnica. Va¾no je pouèiti bolesnike koji su imali sistemsku alergijsku reakciju (anafilaktièki ¹ok) o merama strogog pridr¾avanja eliminacijske dijete. Va¾no je znati u kojim se namirnicama nalaze neke alergogene supstance kada to nije oèigledno (jaja u testenini, maslac od kikirikija u nekim industrijskim slasticama i sl.). Osobe s rizikom ponovljene te¹ke alergijske reakcije moraju pri ruci imati autoinjektor adrenalina i brzodelujuæi antihistaminik.
Poma¾u li lekovi?Najva¾nija terapija kod bolesnika alergiènih na hranu je eliminacijska dijeta. Ako su bolesnici osetljivi na vi¹e namirnica ili nije toèno utvrðen uzrok alergije na hranu, mo¾e se preporuèiti primena tableta antihistaminika (loratadin, feksofenadin, cetirizin), pa i kratkotrajna primjena kortikosteroida. Specifièna imunoterapija vrlo je dvojbena i po pravilu se ne provodi.
Izvor : Pliva (http://alergije.plivazdravlje.hr/?section=hrana&PHPSESSID=cf59b527904b89825e491050e4f3ccec)