posao spisak apotekacenovnik lekovakontakt

Author Topic: LIJEKOVI S UČINKOM NA KOŽU - DERMATICI  (Read 7177 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Offline Bred

  • The S[h]ef
  • Administrator
  • Doktor daktilografskih nauka
  • *******
  • Posts: 17763
  • Gender: Male
  • Ekser koji se istupi sam sebe bruka
    • Farmacija forum
LIJEKOVI S UČINKOM NA KOŽU - DERMATICI
« on: 11-05-2006, 10:34:00 »

 Priredili: Snježana Komadina-Bauer, dr. med. i Pavle Močilac, mr. pharm. Recenzija:  Prof. dr. sc. Franjo Gruber

Koža (grč. dermis; lat. cutis) pokriva cijelu površinu tijela i najveći je organ našeg organizma. U predjelu funkcionalnih otvora organizma prelazi u sluznicu, odnosno polusluznicu. Površine je oko 1,5 - 1,8 m2 u muškaraca ili 1,1m2 u žena. Čini 18% ukupne tjelesne mase čovjeka. Koža nije posvuda jednako debela, najdeblja je na tabanima, oko 4mm, a najtanja na vjeđama. Vezivnim tkivom koža je pričvršćena na podlogu. Na nekim mjestima ta je veza čvrsta (tabani, dlanovi), a na nekim rahla i stvaraju se nabori koji se zbog elasticiteta odmah izravnavaju, osim u starosti kad ostaju bore. Boja kože ovisi o prokrvljenosti i o količini kožnog pigmenta melanina, te o prozirnosti kožnih slojeva.
Koža sadrži različite kožne privjeske (kožne "adnekse"),
nokti
kosa
kožne žlijezde, lojnice, znojnice

Koža je slojeviti organ i sastoji se od tri glavna sloja:
Epidermis (površinski sloj)
Dermis (korij): vezivno tkivo bogato vlaknima; epidermis i dermis opisuju se zajedno kao kutis.
Supkutis (potkožje): supkutalno masno tkivo, koje spaja kožu s podlogom (fascijom).

U koži su zastupljeni različiti funkcionalni i koordinacijski sustavi organizma. Koža sadržava komponente obrambenog imunološkog sustava koji uklanja strane tvari: makrofage (fagocitoza), mastocite (upala) i Langerhansove stanice i limfocite (imunosne reakcije), Krvožilni sustav kože sastoji se od arterija, vena, kapilara i limfnih žila. Živčani sustav u koži pretežno zastupljen osjetnim i autonomnim vlaknima. Osjetna vlakna sa živčanim završecima prenose osjet dodira, boli, svrbeža, temperature i pritiska prema središnjem živčanom sustavu (kožna osjetila). Autonomna vlakna (simpatikus) opskrbljuje krvne žile i adnekse. Motorička vlakna pokreću mimičku muskulaturu lica.

Funkcija kože
Funkcija kože ovisne su o njezinu osobitom položaju između vanjskog i unutarnjeg svijeta (okoliša i unutarnjeg svijeta).
To su zaštitne i komunikacijske zadaće usmjerene ili prema van ili prema unutra.


Organ zaštite i granice
Zaštita i granica prema okolišu: koža je kao vanjska površina organizma izložena različitim živim ili neživim podražajima iz okoliša (mikroorganizmi, mehanički i termički podražaji te podražaji zračenjem i kemijski podražaji.
Fiziološki podražaji djeluju stimulativno i funkcionalno stabilizirajuće. Podražaji nefiziološke jakosti odnosno nefiziološki podražaji nailaze najprije na lokalni mehanizam zaštite i uklanjanja u koži. Dodatno se mogu aktivirati opći obrambeni sustav. Kod svladavanja zaštitnog kapaciteta i kapaciteta obrane kože nastaju na koži oštećenja.
Zaštita od infekcije virusima, bakterijama ili gljivama: Površinski sloj kože djeluje antimikrobno (tzv. kiseli omotač, pH 5,5), rožnati sloj tvori barijeru uzročnicima bolesti. Prodre li kroz oštećenje na koži (ulazna vrata) ipak uzročnik, koža uključuje zaštitnu funkciju, npr. u obliku lokalne infekcije.
Zaštita od mehaničkih oštećenja: Čvrst i elastičan rožnati sloj i vlaknima bogato vezivno tkivo dermisa štite od vanjskih utjecaja koje dovode do pucanja tkiva ili nastanka reznih rana, a supkutano masno tkivo služi kao zaštitni jastučić od djelovanja sile te ga ublažava. Nokti i kosa također imaju zaštitnu funkciju.
Zaštita od termičkih vanjskih utjecaja: Koža djeluje kao izolacijski sloj (osobito potkožno masno tkivo). Regulacija temperature postiže se prokrvljenošću (90% cirkulacije u koži služi za termoregulaciju, oko 10% za prehranu) i sekrecija znoja (termoregulatorno znojenje).
Zaštita od oštećenja zračenjem posebice od ultraljubičasih zraka: Koža reflektira i apsorbira svijetlo. Nakon što se dio zračenja reflektira/apsorbira kroz površinski sloj kože i rožnati sloj,ostalo zračenje koje prodre apsorbira se u melaninskom pigmentu, ali neke zrake prodiru i u dermis. Tako nastala oštećenja dijelova stanica budu uklonjena djelovanjem enzimatskih reparatornih mehanizama.
Zaštita od kemijskih vanjskih faktora: Koža posjeduje puferski kapacitet površinskog filma i penetracijsku barijeru stratum corneuma. Ako kemijski faktor ipak dosegne žive epidermalne stanice, (keratinocite) tj. probije barijeru uključuju se biokemijski i obrambeni imunosni mehanizmi.Ova prodor kroz kožu otvara put i za lokalnu dermatoterapiju.
Granica prema unutrašnjosti tijela: Koža spriječava nekontroliranu izmjenu tvari izmedju tijela i okoliša. Ona je nužna za unutarnju ravnotežu. Kod oštećenja /defekta kože nastaje opasnost od gubitka tekućine, elektrolita i bjelančevina s odgovarajućim poremećajem izmjene tvari ili može prijetiti opasnost od gubitka krvi. Gubitak kože npr. kod opsežnih opekotina dovodi do smrti pacijenta. Uklanjanje kože stoga je smrtonosno te je također primjenjivano kao smrtna kazna što kao umjetnička dokumentacija potvrđuje slika "Mučenička smrt svetog Bartolomeja" (Michelangelo: Sikstinska kapela).

Funkcija osjeta
Osjetni sustav kože sa svojim receptorima je rasprostranjen po cijeloj koži te služi za prepoznavanje okoliša i zamjećivanje opasnosti.
Odgovarajući podražaj dovodi do osjeta dodira, pritiska, temperature i boli, kao i do prepoznavanja jačine i mjesta podražaja (npr. ubod insekta na ruci, pretopla voda za kupanje, kamen u cipeli...).
Podražaji mogu izazvati svjesne i nesvjesne reflekse, motoričke reakcije (npr. upravljanje finom motorikom ruke, refleks obrane kod bolnih podražaja.

Funkcija komunikacije i izraza
Koža kao izvanjski organ, a osobito koža lica, ima izuzetnu ulogu za psihosocijalne kontakte. Na temelju izgleda može se donijeti zaključak o npr. dobi, duševnom stanju, karakternim osobinama ("koža ogledalo duše"), ali i o mogućim bolestima unutarnjih organa ("koža kao ogledalo unutarnjih bolesti"). Stanje i izgled kože stvaraju u velikoj mjeri i vlastitu sliku nas samih te se njima stoga svjesno manipulira (npr. kozmetika, solarij). Normalna i bolesna stanja kože imaju stoga i važnu psihosocijalnu dimenziju.

Funkcija pohrane i izmjene tvari
Koža može zadržati vodu u obliku edema (otoka) odnosno kod gubitka vode (dehidracija) može se prekomjerno isušiti. Kod prekomjernog uzimanja hrane pohrani se u koži (pretilost), kod pothranjenosti može se iscrpiti, reducirati (kaheksija). Funkcija izmjene tvari spominje se kod proizvodnje vitamina D prilikom izlaganja sunčanom svjetlu. Kod prekomjerne količine normalnih i patoloških produkata izmjene tvari doći će do njihova pohranjivanja u koži (npr. masnoća, porfirini, amiloid i sluzi). Također postoji mogućnost nakupljanja krvi u velikim venama kože (najčešće proširenje vena potkoljenica zbog oslabljene cirkulacije).

Koordinacija i upravljanje
Koža je sastavni dio cjelokupnog organizma te je u njega integrirana sa svojim funkcijama i zadaćama. Tomu služe različiti koordinirajući sustavi Potrebno je spomenuti:
1) endokrini sustav, npr. njegov utjecaj na strukturu i funkciju kože hormonima hipofize, epifize, štitnjače, gušterače, nadbubrežne žlijezde, testisa i ovarija;
2) živčani sustav sa osjetnim, autonomnim i motoričkim sustavom
3) imunosni i obrambeni sustav
4) različitih molekula (Interleukina, CRP i dr.)
Spomenuti sustavi ne vrše samo koordinirajuće funkcije u koži, već primaju opet odgovarajuće signale od kože, koji su uključeni u koordinaciju. Na ovaj način postignuta ravnoteža može biti poremećena različitim bolesnim stanjima (npr. endokrinopatije, imunopatije, neuropatije kože).

Bolesti kože
Brojne bolesti pogađaju kožu: prije svega se tu misli na infekcije gljivicama, ali i bakterijama. Te infekcije uzrokuju najčešće Candida albicans, dermatofiti (Trichophiton) ali i brojne druge gljivice. Gljivične infekcije su neobično tvrdokorne i uporne, teško se i dugo liječe, iznimno su neugodne i ometaju socijalni život pacijenta. Javljaju se vrlo često na naborima i zatvorenim dijelovima kože kao što su stopala ili pazuh. One ponekad mogu zahvatiti i nokte ali i kosu.
Postoji i cijeli niz drugih bolesti koji koje pogađaju kožu: psorijaza, seboreični dermatitis, ekcemi, piodermije, akne, alopecija....
Za liječenje kožnih infekcija najčešće se rabe antimikotici dok se za smirivanje kožnih upala (dermatitisi) primjenjuju kortikosteroidi. Za ublažavanje ili uklanjanje svrbeži (ne svraba, to je nešto sasvim drugačije!) koriste se antipruritici. Tu su i pripravci za liječenje alopecije i sve učinkovitiji pripravci za liječenje akni.
Dermatici su granično područje s kozmetičkim sredstvima, ali za razliku od kozmetike koja se primjenjuje za održavanje higijene tijela i uljepšavanje tijela dermatici se rabe za liječenje bolesti kože, kose i noktiju. No, skupina emolijenta i protektiva najbliža je dermatokozmetici.


 

ALIMS :: Ministarstvo zdravlja :: Farmaceutska komora :: RFZO :: Farmaceutski fakultet
Sajt info: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: Disclaimer
Tekstovi objavljeni na ovom sajtu su autorsko delo i zajednicko vlasnistvo vlasnika www.farmaceuti.com sajta i autora tekstova. Dalja distribucija tekstova dozvoljena je iskljucivo u nekomercijalne svrhe i uz jasno citiranje izvora i autora poruke, kao i internet adrese na kojoj se original nalazi. Za sve ostale vidove distribucije, obavezni ste da prethodno zatrazite odobrenje od vlasnika www.farmaceuti.com sajta ili autora teksta. Kompletnu odgovornost za sadrzaj objavljenih tekstova kao i posledice koje mogu nastati usled objavljivanja snose iskljucivo njihovi autori, ciji je pseudonim oznacen pored sadrzaja teksta.
Copyright © 2006-2019 "Farmaceuti.com", all rights reserved - sva prava zadrzana