posao spisak apotekacenovnik lekovakontakt

Author Topic: Parodontopatije (Parodontne bolesti)  (Read 32376 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Offline AquArius

  • .. sfumato ..
  • Daktilograf pocetnik
  • ***
  • Posts: 3329
  • Gender: Female
  • AnAnymous
Parodontopatije (Parodontne bolesti)
« on: 01-12-2006, 13:31:19 »

Parodontne bolesti ( PARODONTOPATIJE)

Parodontopatija je, poslije karijesa, najrasprostranjenija bolest suvremenog svijeta koja razara cjelokupno zubalo čovjeka. Radi se o oboljenju potpornog aparata zuba, kroničnog karaktera bez burnih kliničkih simptoma, koje vremenom dovodi do klimanja i gubitka zuba.
Parodont je jedna funkcijska cjelina pojedinih tkiva koja podupire zube, a sastoji se od gingive, dezmodonta, cementa zuba i alveolne kosti.
Gingiva (desni) je dio žvačne sluznice usne šupljine koja prekriva vrat zuba i čvrsto prianja uza zub. Dijeli se na marginalnu slobodnu gingivu, koja prati zubne vratove ; priraslu gingivu, koja se nastavlja na slobodnu gingivu i koja prirasta čvrsto za čeljusnu kost; i interdentalnu gingivu, koja ispunjava prostor između zuba koji stoje u kontaktu.
Dezmodont (periodontni ligament) je vezivno tkivo bogato kolagenim vlaknima, koje okružuje korijen zuba pokriven cementom i pričvršćuje zub za alveolu, održavajući funkcijske odnose između njih.
Cement je mineralizirano vezivno tkivo slično kosti u kojem su učvršćena dezmodontna vlakna. Prekriva korijen zuba od caklinsko-cementne granice do apeksa, gdje dijelom ulazi u korijenski kanal.
Alveolni nastavak je dio čeljusne kosti u kojem je formiran zaštitni prostor zubnih korjenova.

UZROKE parodontnih bolesti možemo svrstati u :
1. marginalnu infekciju parodonta,
2. funkcijske smetnje,
3. endogene smetnje.

1. Marginalna infekcija koja čini bakterijski plak danas se smatra najvažnijim uzrokom gingivitisa i parodontitisa. Progresija upalnog oblika gingive, gingivitisa u parodontitis, pri čemu su zahvaćene dublje potporne strukture, kompleksnog je karaktera, a uvelike ovisi o rezistenciji domaćina, okolini usne šupljine, patogenosti mikroorganizama, te zrelosti dentalnog plaka. Zato parodontnu bolest treba shvatiti kao složenu interakciju višečimbenične infekcije i upalnog odgovora samog domaćina.
Marginalnu infekciju čini kompleksna populacija mikroorganizama, koja se nalazi u području marginalne gingive u obliku mekih naslaga plaka. Gingivni plak je mek, gust, žućkastosiv sloj različitih živih i neživih mikroorganizama u matriksu bogatom polisaharidima i glikoproteinima, koji čvrsto prianja uz površinu zuba ili zubnog kamenca. .

2. Parodont može zbog funkcijskih smetnji biti nefiziološki opterećen. Ukoliko se radi o vremenski dugotrajnom nedovoljnom opterećenju žvačnog sustava , što je primjer kod jednostranog žvakanja, upotrebljavana strana čeljusti je u hiperfunkciji, a dio izvan funkcije u hipofunkciji. Parodont u hipofunkciji češće oboli od onog u hiperfunkciji. Djelovanje prekomjernih transverzalnih sila koje izvrću zub zbog nepogodnog opterećenja, te dugotrajno i često nesvjesno nefiziološko opterećenje parodonta , npr. pri stiskanju i škripanju zuba, grickanju usana, nokata, olovke, lule,, tiskanju zubi jezikom, dovodi do smetnje u izmjeni tvari u parodontu, te njegovu oštećenju.

3. Dobro je poznato da su neke opće bolesti i smetnje u izmjeni tvari uvijek popraćene gingivitisom i progresivnom destrukcijom parodonta. Najveći rizik od parodontnih oboljenja imaju dijabetičari kod kojih je prisutna visoka koncentracija proteina koji oštećuju parodont, a ujedno u slini i veća koncentracija polisaharida koji služe kao idealno hranilište za bakterije. Isti tako, u jednu od najvećih rizičnih skupinu spadaju pušači kod kojih je učestalost parodontnih oboljenja čak četiri puta veća nego u nepušača. Kemijski spojevi iz duhanskog dima štetno djeluju na parodontna tkiva na način da smanjuju njihovu prokrvljenost i obrambene mehanizme, te uvjetuju smanjenu opskrbljenost kisika, odnosno oksigenaciju. Posljedica svega je i nakupljanje većeg broja bakterija i brzo uznapredovanje bolesti kod pušača do klimanja i ispadanja.
Jednako je ugrožena i skupina ljudi s bolestima imunosustava, koštanog sustava, osobe genetski predisponirane, budući su parodontne bolesti dijelom uvjetovane i genetskim čimbenicima; osobe sklone stresu i neadekvatnoj prehrani( manjak kalcija i vitamina C). Ponekad se oboljenja javljaju i kod uzimanja nekih lijekova, te kod ženskih osoba u pubertetu, trudnoći i menopauzi.

GINGIVITIS I PARODONTITIS

Kao što smo već spomenuli najčešći uzrok parodontnih oboljenja jest nakupljanje zubnog plaka i kamenca, što u najblažem obliku dovodi do iritacije gingive i GINGIVITISA. Gingiva mijenja boju iz ružičaste u crvenu, bolna je, otečena i na svaki dodir krvari. Upalni odgovor gingive na prisutnost inicijalnog novog plaka, očituje se u stvaranju trenutnog gingivnog đepa, koji predstavlja idealno okruženje za kolonizaciju brojnih, specifičnih bakterija, osiguravajući im potrebne hranjive tvari za njihov rast i razvoj. K tome, unutar gingivnih đepova sve manje su prisutni aerobni uvjeti, što uvjetuje razvoj obligatnih anaeroba, većina kojih se povezuje s progresijom parodontne bolesti.
Među najvažnije faktore koji pospješuju djelovanje bakterija u parodontu, odnosno koji utječu na tijek bolesti, valja izdvojiti zubni kamenac, koji se ne stvara ako se ne stvara zubni plak. Sastoji se pretežno od mrtvih mineraliziranih bakterija, koje više nisu sposobne stvarati enzime i tako izazivati upalu, međutim mineralizacijom mikroorganizama plaka dolazi do stvaranja grube površine što pospješuje retenciju živih mikroorganizama, a time i upalu gingive i parodonta. Supragingivni zubni kamenac odlaže se na površinu zuba nasuprot izlaznih kanala žlijezda slinovnica; na lingvalnoj (unutrašnjoj) strani donjih sjekutića i bukalnoj ( vanjskoj) strani gornjih kutnjaka. Uočavamo ga iznad ruba gingive u obliku bijeložutih umjereno tvrdih naslaga. Subgingivni zubni kamenac se odlaže na površini zuba ispod ruba gingive. Tamno smeđ je, vrlo tvrd i čvrsto prianja uz površinu korjena zuba. Primarno se stvara pri kroničnim upalnim procesima parodonta.
Iz navedenog se nameće važnost provođenja adekvatne oralne higijene, što uključuje i primjenjivanje pravilne tehnike četkanja i njenu čestu uporabu. Naime , četkicom sintetičkih vlakana srednje ili mekane tvrdoće potrebno je izvoditi kružne pokrete koji ujedno obuhvaćaju i zubne plohe i zubno meso, najmanje tri minute , nakon čega treba i međuzubne prostore očistiti zubnim koncem. Iako je gingivitis reverzibilnog karaktera, treba napomenuti kako zubni kamenac i drugi čimbenici koji pospješuju zadržavanje plaka ( odstojeći stari ispuni i protetski nadomjestci, postojeće karijesne lezije) , mogu otežati adekvatno održavanje oralne higijene. Stoga, je nužan odlazak stomatologu kako bi se u potpunosti uklonio kamenac, ispolirale sve zubne površine, uklonile karijesne lezije i zamijenili ili ispolirali odstojeći stari ispuni koji služe kao mjesto za odlaganje plaka.
Neliječeni i zanemareni gingivitis će prije ili poslije, ovisno o rezistenciji domaćina, progresijom zahvatiti dublja tkiva parodonta i prijeći u PARODONTITIS. Karakterizira ga propadanje periodontalne veze na vratu zuba, resorpcija alveolne kosti koja obuhvaća zube, te stvaranje parodontnog đepa, kao patognomoničnog svojstva parodontitisa. Ima kroničan progresivan tijek , koji uglavnom kod neliječenih slučajeva završava potpunim gubitkom potpornih struktura zuba, njegovim klimanjem i gubitkom. Često se faza destrukcije izmjenjuje s fazom mirovanja različitog trajanja, vjerojatno ovisno o sastavu i količini subgingivne mikroflore prisutnog plaka, te samom odgovoru domaćina.

LIJEČENJE I DIJAGNOZA


Rana dijagnoza parodontnih bolesti od izuzetne je važnosti za njen uspjeh jer je u progresivnijim slučajevima i ona otežana. Provodi se na temelju anamneze, kliničkog pregleda, prilikom čega se određuje stupanj prisutnosti plaka, zubnog kamenca, stupanj upale gingive, dubina đžepova, pokretljivosti zubi, te nestanak kosti prema rentgenskoj snimci. Parodontna bolest bolest se smatra bolešću plaka tako da je kontrola plaka u terapijskom smislu ključ njenog uspjeha. Cilj joj je zaustaviti upalu, ukloniti parodontne đžepove, zaustaviti resorpciju kosti i osigurati takvo okruženje usne šupljine koje će bolesniku omogućiti održavanje njene higijene bez prisutnosti plaka. Budući da je terapija često dugotrajna jer jedinstvenog lijeka nema, od izuzetne je važnosti dobra suradnja bolesnika i terapeuta, a nakon provedene terapije, od velike je važnosti provođenje redovitih kontrola kako bi se stanje nakon terapijskih zahvata moglo pratiti i održavati, te spriječiti mogući recidivi.

Ako imamo na umu raširenost parodontnih bolesti, posljedice destrukcije potpornog aparata zuba i vremensko opterećenje koje zahtjeva terapija, jasno je da najznačajniju ulogu imaju prevencija i edukacija , što se postiže kontrolom plaka i redovitim pregledima.

Tekst u celini preuzet sa www.medicina.hr
« Last Edit: 14-12-2007, 20:22:41 by Bred »


Offline Dukica

  • Extra forumas
  • *
  • Posts: 830
  • Gender: Female
  • Carefull what you wish, you just might get it!
Odg: Parodontopatije (Parodontne bolesti)
« Reply #1 on: 01-12-2006, 15:37:03 »
Ah,s obzirom da je genetika jednim delom u pitanju,ja je dobijam u najavi. :loptica :loptica :loptica :loptica

Kazu da cak i agresivno pranje zube i maltretiranje desni,ih tera da se povuku. Takodje i kamenac...  :]

Offline Bred

  • The S[h]ef
  • Administrator
  • Doktor daktilografskih nauka
  • *******
  • Posts: 17763
  • Gender: Male
  • Ekser koji se istupi sam sebe bruka
    • Farmacija forum
Odg: Parodontopatije (Parodontne bolesti)
« Reply #2 on: 16-02-2007, 18:59:43 »
Posle kvara zuba ovo je najčešća zubna bolest.

U starosti, paradentoza je normalna pojava, ali ako se javi u mlađim godinama, ona predstavlja vrlo opasnu bolest. Sama bolest se sastoji u tome što se tokom vremena koštana čašica, troši, skraćuje i nestaje. Na taj način kost sve manje obuhvata deo korena. Nestajanjem koštanog okvira korena zub se rasklati i ispada. Ako ovaj proces nestajanja koštane ćelije započne ranije, onda u mladosti može doći do klaćenja, tj. ispadanja zuba. U ovom slučaju nastaje prerano starenje jednog dela tela, ali tu nije u pitanju oboleli zub, već bolest koštanih ćelija čašice sa svim mekim delovima oko nje.

Tokom ove bolesti može, uporedo sa nestajanjem koštanih ćelija, doći i do nestajanja desni. Ako se zubno meso ne povlači istom brzinom kojom nestaje koštana čašica, onda se između zubnog mesa i cementa korena stvaraju džepovi. Tokom ovog procesa džepovi postaju sve dublji i zubi počinju da se ljuljaju. U ove džepove se prilikom žvakanja zavlači hrana, koja se teško odstranjuje prirodnim putem. Zadržavanje hrane u džepovima izaziva navalu mikroba, zapaljenje i gnojenje, a desni potamne i postaju ljubičastocrvene boje, oteknu i krvare. Ovde se lako naslaže zubni kamenac. Ova zapaljenja često dopiru do vrha korena i istisnu zub. Dakle, paradentoza može da bude prirodni proces nestajanja tkiva, a može da postane bolest koštane čašice sa gnojavim zapaljenjem desni. Sama bolest ima nasledni karakter, ali i nadražaj stranih tela doprinosi njenom razvoju.

Rasklaćivanje zuba kod ljudi koji škripe zubima ili vrše ma kakvo nasilje nad zubima može biti izazvano i mehaničkim opterećenjem zuba.

Paradentozu mogu da izazovu i neke opšte bolesti organizma. U svakom slučaju rasklaćenja zuba treba pitati lekara za savet.

Zubna oboljenja su obično, ali ne uvek, praćena bolovima. Nesnosan bol od zubobolje većinom natera čoveka da potraži lekarsku pomoć, čime se često sprečavaju štetne posledice kvarnih zuba. Mnogo je opsanije kada zubi propadaju bez bola. Čovek se tada zavarava da su mu zubi zdravi, a kod nas je ukorenjena loša navika da se ne traži mišljenje lekara kada ništa ne boli. Tada obično dolazu do gubljenja zuba koji su se inače mogli lečanjem spasti, a sem toga nastaju izvesne posledice, koje predstavljaju veliku opasnost za celokupno zdravstveno stanje čoveka.

http://www.svetzdravlja.com/show_text.php?id=351&catid=27

Offline Smrda

  • Daktilograf pocetnik
  • ***
  • Posts: 3039
  • Gender: Female
  • i tako......
Odg: Parodontopatije (Parodontne bolesti)
« Reply #3 on: 18-02-2007, 05:37:41 »
kamenac ne utice na povlacenje desni...
genetika da..
zato,ukoliko postoje predispozicije,onda preduzimanje mera predostroznosti je neophodno.,..
znaci...
meka cetkica,niako tvrda...
nikako pranje zuba horizontalnim pokretima,vec iskljucivo od desni ka dole,takodje,nikako obrnuto,tj,od vrha zuba ka desnima..
nikako koriscenje konca za zube,vec samo cetkice za ciscenje prostora izmedju zuba...
i poseta zubaru 1 u 2 meseca i premazivanje gelom...
povlacenje desni se najcesce prvo ustanovi na trojkama,zatoo....gledajte ocnjake....hehehee

Offline Enea

  • Ultra mega giga forumas
  • **
  • Posts: 2311
  • Gender: Female
  • Somewhere in Detroit
Odg: Parodontopatije (Parodontne bolesti)
« Reply #4 on: 20-02-2007, 15:59:21 »
^...ili cetvorkama...
...jedan od razloga je i avitaminoza-unosite vit c.

Offline AquArius

  • .. sfumato ..
  • Daktilograf pocetnik
  • ***
  • Posts: 3329
  • Gender: Female
  • AnAnymous
Odg: Parodontopatije (Parodontne bolesti)
« Reply #5 on: 22-02-2007, 02:13:01 »
tacno - to za avitaminozu c

ali to je danas retko,
jer vitamina C ima svuuuda

 :happy:


Offline Enea

  • Ultra mega giga forumas
  • **
  • Posts: 2311
  • Gender: Female
  • Somewhere in Detroit
Odg: Parodontopatije (Parodontne bolesti)
« Reply #6 on: 24-02-2007, 16:25:01 »
nego,nije tacno da ne treba cistiti zube koncem,i redovno skidati kamenac....

pa iako je genetski,PREVENTIVA SINE FARMACEUTI MOJI!

ne znam,ja u u 'nauci i zdravlju'stvarno imam sta da kazem;svaka ta cinjenica je dosta podupreta dokazima,a upravo se razlikuje od tih vashih COPY-PASTE TEKSTOVA...naravno da ce sada da se pojavi svemocna aquarius i obrise AGAIN&AGAIN moje postove...cemu onda moje vreme,i novac?

mislim,daj da razgovaramo...posao admina nije taj da sve brise..



tacno - to za avitaminozu c

ali to je danas retko,
jer vitamina C ima svuuuda

 :happy:



pa ne znam da li vit c ima u pizzi,pljeskavicama,smokiju,grisinama,cokoladicama...
eto npr jednog decaka ne mogu ni batinama da iscimam da pojede voce,a tek povrceeee

cinjenica je da je ishrana pola zdravlja..i da jako malo ljudi vodi racuna o istoj.



spojila sam poruke
AquA

« Last Edit: 25-02-2007, 17:10:47 by AquArius »

Offline AquArius

  • .. sfumato ..
  • Daktilograf pocetnik
  • ***
  • Posts: 3329
  • Gender: Female
  • AnAnymous
Odg: Parodontopatije (Parodontne bolesti)
« Reply #7 on: 24-02-2007, 17:26:54 »
tacno u pomenutim "zivotnim" namirnicama nema.

kultura ishrane jeste u porodici,
kao i bilo koja druga kultura uostalom.

hocu reci, deca jedu onu sto vide od roditelja,
a to moze biti svasta.

a da ne pricam o tome sta sve vide od svojih drugara!

zelim ti puno srece da ga nateras da pojede jednu mandarinu, jabuku, pomorandzu,
da popije limunadu, da pojede neku povrcku  :happy:

a sve to bez batina, iako nije dzabe iz raja izasla


Offline Smrda

  • Daktilograf pocetnik
  • ***
  • Posts: 3039
  • Gender: Female
  • i tako......
Odg: Parodontopatije (Parodontne bolesti)
« Reply #8 on: 25-02-2007, 14:04:25 »
ciscenje zuba koncem je trenutno vrlo skakljivo pitanje...
upravo zbog desni...
ukoliko neko ima zdrave i jake desni,onda ga stomatolozi preporucuju...medjutim,ukoliko su desni meke,podlozne povlacenju pravilno ciscenje konecm ih samo nadrazuje..i "pomaze" stvaranju dzepova...
zato sam rekla da treba da se koristi specijalna cetkica za ciscenje prostora izmedju zuba...

Offline Bred

  • The S[h]ef
  • Administrator
  • Doktor daktilografskih nauka
  • *******
  • Posts: 17763
  • Gender: Male
  • Ekser koji se istupi sam sebe bruka
    • Farmacija forum
Odg: Parodontopatije (Parodontne bolesti)
« Reply #9 on: 05-03-2007, 11:05:08 »
Ono sto je veoma vazno jeste da se na vreme otkriju pocetni simptomi paradentopatije i da se radi na njenoj preventivi . I zabluda je da pogadja samo ljude u starijim godinama. Cak naprotiv. Prvi simptomi se cesto javljaju sa 20 god :wink:

--
vidim da se sad dosta forsira gengigel
Quote
Gengigel

Revolucionarna formula u tretmanu parodontopatije na bazi hijaluronske kiseline.

Gengigel je pravo rešenje za:
- krvarenje iz desni
- gingivitis (upaljene desni)
- parodontitis (džepovi u desnima)
- oštećenja desni zbog vađenja zuba, čišćenja zuba ili hiruških zahvata
- nadražena tkiva u ustima zbog fiksnih (krune, mostovi) ili mobilnih zubnih proteza

Bolesti desni ili parodontne bolesti su česte, neprijatne i mogu da dovedu do ozbiljnih komplikacija. Počinju upalom, krvarenjem i povlačenjem desni, a završavaju gubitkom potporne kosti, klimanjem i ispadanjem zuba.

Faktori koji utiču na razvoj parodontalnih bolesti su:
- loša higijena usne duplje
- zubne naslage
- pušenje (smanjen odbrambeni mehanizam, usporeno zarastanje rana) - nedostatak vitamina i minerala
- dijabetes
- hormonske promene (pubertet, menopauza, trudnoća, menstruacija)
- stres
- genetska predispozicija
- prenos pljuvačkom

Da bi blagovremeno sprečiliu zapaljenje desni ili barem usporili napredovanje bolesti, savetujemo vam:
- pravilno održavanje higijene usne duplje
- redovne posete stomatologu
- redovnu upotrebu Gengigel-a

Nakon temeljne higijene usta nanesite Gengigel od tri do pet puta na dan (nakon glavnih obroka). Preporučuje se neprekidna upotreba tri do četiri nedelje dok se ne povuku svi znaci bolesti.

Početno intenzivno lečenje:
- Gengigel gel - sloj gela ravnomerno nanesite na desni i čistim prstima nežno ih masirajte
Nastavak lečenja i svakodnevna preventiva:
- Gengigel rastvor za ispiranje usta - rastvor dozirajte u priloženu posudicu i ispirajte usta 1 do 2 minuta. Rastvor je već pripremljen za upotrebu i nije ga potrebno razređivati!
- Gengigel sprej – raspršite jednom ili dva puta na obolelo mesto Pritom bočicu držite uspravno. Gengigel mogu koristiti deca, trudnice i dijabetičari! Gengigel je dostupan u svim apotekama bez recepta.
<a href="http://www.medis.si/lang/zdravila_srpski.htm#gengigel" rel="nofollow"> izvor[/url]

--

ja sam koristio, mogu reci da mi je pomogao, mnogo manje su mi desni krvarile [mada je to uglavnom posledica upale]  :wink:
Koliko sam sad video, cena mu je od 600-850din.  :wink:
« Last Edit: 13-12-2007, 21:07:11 by Bred »

Offline tarantulica

  • Ultra mega giga forumas
  • **
  • Posts: 2419
  • Gender: Female
  • lucky loser ;-)
Odg: Parodontopatije (Parodontne bolesti)
« Reply #10 on: 14-12-2007, 09:57:13 »
Koristim Ozosept gel za desni, neuporedivo je jeftiniji, a rezultati su odlični  :>

(Sad zamislite kako sam se nasmejala i namignula  :wink:, a zubi su mi se zacaklili :lol:)

Offline Enea

  • Ultra mega giga forumas
  • **
  • Posts: 2311
  • Gender: Female
  • Somewhere in Detroit
Odg: Parodontopatije (Parodontne bolesti)
« Reply #11 on: 14-12-2007, 15:19:10 »

nakon aplikacije tih gelova, ne bi trebalo piti vodu pola sata.

josh uvek tvrdim da redovnim skidanjem kamenca i plaka bolesne desni postaju zdrave. realno treba ga skidati 2-3 puta godishnje, ako zubar izforsira da to bude cheshcje, neka bude.

Offline Bred

  • The S[h]ef
  • Administrator
  • Doktor daktilografskih nauka
  • *******
  • Posts: 17763
  • Gender: Male
  • Ekser koji se istupi sam sebe bruka
    • Farmacija forum
Odg: Parodontopatije (Parodontne bolesti)
« Reply #12 on: 14-12-2007, 15:58:35 »
gengigel ima i obliku rastvora za ispiranje  :wink:

Offline pig_am_am

  • LuDa gUdA
  • Ultra mega giga forumas
  • **
  • Posts: 1971
  • Gender: Female
Odg: Parodontopatije (Parodontne bolesti)
« Reply #13 on: 14-12-2007, 17:57:40 »
paradontopatije... a sto se ne kaze paradentopatije?
znam da je ispravno prvo,al me zivo zanima zasto... :>

Offline tarantulica

  • Ultra mega giga forumas
  • **
  • Posts: 2419
  • Gender: Female
  • lucky loser ;-)
Odg: Parodontopatije (Parodontne bolesti)
« Reply #14 on: 14-12-2007, 19:53:53 »
nakon aplikacije tih gelova, ne bi trebalo piti vodu pola sata.

Zato se preporucuje da se koriste uvece pred spavanje....  :cvet
« Last Edit: 14-12-2007, 20:21:47 by Bred »


 

ALIMS :: Ministarstvo zdravlja :: Farmaceutska komora :: RFZO :: Farmaceutski fakultet
Sajt info: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: Disclaimer
Tekstovi objavljeni na ovom sajtu su autorsko delo i zajednicko vlasnistvo vlasnika www.farmaceuti.com sajta i autora tekstova. Dalja distribucija tekstova dozvoljena je iskljucivo u nekomercijalne svrhe i uz jasno citiranje izvora i autora poruke, kao i internet adrese na kojoj se original nalazi. Za sve ostale vidove distribucije, obavezni ste da prethodno zatrazite odobrenje od vlasnika www.farmaceuti.com sajta ili autora teksta. Kompletnu odgovornost za sadrzaj objavljenih tekstova kao i posledice koje mogu nastati usled objavljivanja snose iskljucivo njihovi autori, ciji je pseudonim oznacen pored sadrzaja teksta.
Copyright © 2006-2019 "Farmaceuti.com", all rights reserved - sva prava zadrzana