Na pogre¹kama se uèi?

Started by Bred, 25-01-2010, 20:44:54

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Bred

Psiholozi su mislili da nam moguænost davanja netoènih odgovora oduzima vrijeme koje bi inaèe iskoristili za uèenje novih, toènih podataka. Meðutim, studija, koju su proveli struènjaci sa UCLA, Nate Kornel, Mathew Hays i Robert Bjork govori nam da æemo bolje nauèiti stvari u uvjetima u kojima nam je dopu¹teno raditi pogre¹ke.

Ovo je istra¾ivanje objavljano u èasopisu Experimental Psychology pod nazivom: Uèenje, Pamæenje i Spoznaja.
Pokazalo se da je uèenje uèinkovitije ako nam je dopu¹teno davati netoène odgovore prije nego dobijemo toènu informaciju, nego ¹to je to kad uèimo samo toène odgovore.

Studenti su zamoljeni da nauèe parove slabo povezanih rijeèi, npr. "zvijezda - noæ" tako ¹to im je prva rijeè zadana, a drugu su morali pronaæi sami. Moguænost da æe odabrati tra¾enu rijeè bila je tek 5%. Imali su 8 sekundi da pronaðu tra¾enu rijeè, a onda im je reèeno o kojoj se rijeèi radi (jer su gotovo uvijek pogrije¹ili par) i dano im je 5 sekundi da ju nauèe. Ukupno su dakle imali 13 sekundi. Druga je grupa u 13 sekundi trebala nauèiti unaprijed zadan par rijeèi.

Ispostavilo se da su studenti puno bolje nauèili parove kad su najprije sami tra¾ili toèan odgovor, pa im je onda on ponuðen, nego kad su toène odgovore imali ponuðene odmah. Studenti koji su imali pravo sami tra¾iti odgovor imali su za oko 10% bolje rezultate i odmah nakon uèenja, i nakon ¹to je proteklo oko 38 sati. Iako je metoda uèenja parova rijeèi psiholozima jedna od omiljenih, neki struènjaci tvrde kako ona nije dobar pokazatelj koliko smo zaista u stanju nauèiti.

Zato je napravljen drugi eksperiment, èiji su rezultati objavljeni u istom èasopisu. Ovaj se put od studenata tra¾ilo da nauèe ne¹to konkretnije (u ovom sluèaju dat im je esej o vidu). Studentima je dano da proèitaju esej, a onda su im postavljali pitanja koja su se ticala kljuènih dijelova eseja, tako se njihova pa¾nja usmjerila na ono bitno u tekstu, èak i ako su u odgovorima grije¹ili prije nego ¹to bi dobili toèan odgovor. Rezultati na testu nauèenog gradiva bili su puno bolji nego kad im je dat esej u kojem su kljuèni pojmovi koje je trebalo nauèiti bili tiskani italikom, ili boldani.

Znanstvenici savjetuju da uvijek poku¹amo odgovoriti na pitanja prije nego dobijemo toèan odgovor, jer to æe osna¾iti na¹e pamæenje.

Ako npr. neki tekst ima zanimljiv naslov koji mi ne razumijemo, npr. "Pavlovljevo uvjetovanje", zapitajmo se ¹to bi to moglo biti, prije nego krenemo èitati èlanak. Poku¹ajmo odgovoriti koje je znaèenje neke rijeèi prije nego je potra¾imo u rjeèniku, zapitajmo se o odgovorima na pitanja postavljena o lekciji koju jo¹ nismo obradili prije nego ¹to je poènemo uèiti. Prije nego u Google ukucate ¾eljeni pojam poku¹ajte sami pretpostaviti o èemu je rijeè. Nemojte se zabrinjavati ako su va¹i odgovori bili krivi, jer na pogre¹kama se, ipak, uèi.



Izvor: scientificamerican.com
Prevod:Znanost.com (http://www.znanost.com/mozak-um/psihologija/489-na-pogreskama-se-uci)