Tumor dojke-slike samokontrole i pregleda dojki na prisustvo tumora

Started by vladimir, 02-08-2006, 09:18:57

Previous topic - Next topic

0 Members and 4 Guests are viewing this topic.

vladimir

Nedavno sam u porodici imao slucaj tumora dojke koji je na vreme pronadjen i odstranjen.Tokom prethodnih nekoliko nedelja sam se uverio prilikom poseta na klinici koliko je zena ( i to mladih ) suoceno sa istim problemom.
Zato sam i ja zeleo da na mali nacin dam doprinos u sveopstoj borbi protiv ove opake bolesti.Sa sajta http://www.znanje.org sam preuzeo slike na kojima je detaljno opisana samokontrola dojki koje zene treba sto cesce da sprovode jer je to jedini nacin da se otkrije tumor.A kada se tumor otkrije na vreme, velike su sanse za oporavak jer ce se terapija sprovesti blagovremeno.
 





Bred

Kako se danas leèi rak dojke

Ovo otkriæe trebalo bi da poka¾e put za bolje mehanizme u dijagnosticiranju kancera u njegovoj najranijoj fazi.
Rak dojke se ipak leèi. Bilo da je u pitanju pomoæ prijateljice, odgovarajuæa terapija ili eventualna rekonstrukcija. Poku¹ali smo da doðemo do odgovora na nedoumice u vezi sa ovim problemom.

LEÈENJE - Ako se pitate da li se tumor uvek operi¹e, odgovor je da. Lekovi postoje, ali se prepisuju samo posle hirur¹ke intervencije i to da se tumor eventualno ne bi ponovo formirao. U zavisnosti od prirode bolesti, lekar prepisuje razlièite terpije. Mnoge bolesne dame pro¾ivljavaju pravu noænu moru kada razmi¹ljaju o eventualnom odstranjivanju dojke.

Danas se masteroktomija sprovodi reðe nego pre nekoliko godina. Ako se tumor prepozna na vreme, to jest kada je manji od dva centimetra, hirurg odstranjuje samo bolesni deo dojke. Jo¹ jedna briga je da li se posle operacije dojke razlikuju jedna od druge. Ukoliko je odstranjen samo jedan deo, plastièni hirurg remodeluje dojku, a èesto se interveni¹e i na drugoj, zdravoj, da bi bile jednake. U sluèaju masteroktomije, na kraju intervencije je moguæe ubaciti provizornu protezu koja se posle ¹est meseci (kada rana zaceli) zamenjuje onom konaènom.

Generalno se posle operacije ne sprovodi hemoterapija ako je tumor bio manji od jednog centimetra. U svakom sluèaju o daljem toku leèenja se odluèuje tokom same operacije, kada tumor mo¾e da se analizira. Va¾no je naglasiti da hemoterapija danas nije ista kao nekada, medikamenti su uznapredovali. Citostatici na svakoga deluju drugaèije, nekom æe biti muka, drugome neæe, jednoj ¾eni æe kosa opasti, drugoj neæe.

Eventualni povratak bolesti je uzrok za strah, ali savremene terapije podrazumevaju pojedinaèno prilagoðavanje pacijentu, a samim tim rizik od eventualnog recidiva je manji.

Da li se posle takve bolesti mogu imati deca? Tokom terapija koje slede posle operacije, rizik od pobaèaja i poremeæaja ploda je visok. Kada se leèenje zavr¹i, ¾ena slobodno mo¾e da se odluèi na trudnoæu.


Vampire 666

jedan bizaran podatak...5 % slucajeva ove bolesti otpada na muskarce... :hm

Smrda

e svaka vam cast.....
i ja sam nedavno bila u blizini jedne zene koja je to prelezala na srecu.....podaci su vise nego upozoravajuci,samo mislm da nasm malo fali svesti o svemu tome...

Bred

Borba protiv raka dojke
Izvor: Beta
Beograd -- Dobrotvorni fond Katarina Rebraèa organizovao modnu reviju u okviru kampanje za borbu protiv raka dojke.

Osnivaè fonda, manekenka Katarina Rebraèa, izjavila je da je revija prilika da se okupe ljudi koji su spremni da pomognu akciju koja promovi¹e podizanje nivoa svesti o prevenciji i ranom otkrivanje raka dojke, od kog u Sbriji oboljeva svaka 12. ¾ena.

"Sve ¾ene treba da znaju da rano otkriven i leèen zloæudni tumor dojke pru¾a vi¹e moguænosti za leèenje, uz izvanredne ¹anse za potpuno izleèenje", rekla je Katarina Rebraèa.

Planiramo je vi¹e akcija za prikupljanje sredstava za otvaranje savremeno opremljenog Centra za rano otkrivanje raka dojke pri Institutu za onkologiju i radiologiju. Procenjeno je da je za tu investiciju potrebno oko milion evra.

Fond poma¾e odr¾avanje seminara u 25 preventivnih centara ¹irom Srbije, koji informi¹u ¾ene o znaèaju samopregleda, ¹ta treba da rade ako primete bilo kakve promene, koji se pregledi preporuèuju ili zbog èega je mamografija znaèajna.

AquArius

Ne¾ni ukrasi sa puno rizika

Kod svake osme ¾ene se pojavljuje malignitet na dojci. Opaka bolest ne razlikuje godine, napada od dvadesete do osamdesete. Jedini naèin da se spreèe lo¹e posledice jesu redovne lekarske i samokontrole svakog meseca. "Viva" Vam daje recept kako da ih proveravate u kuænim uslovima.

Svaki lekar æe reæi da je dojka najdostupniji organ za pregled. I pored toga, to je mesto sa najvi¹e rizika po zdravlje. Odnosi najvi¹e ¾ivota.
Maligno obolenje dojke je najèe¹æi malignitet u ¾enskoj populaciji. U svetu se svake godine registruje vi¹e od dva miliona novih obolenja.
Praktièno, svaka osma ¾ena je ugro¾ena.

Mi ne zaostajemo mnogo za razvijenim svetom. Ali, mnogo vi¹e zanemarujemo ovaj ogromni rizik.

Specijalista op¹te medicine iz novobeogradskog Doma zdravlja "Dr Ristiæ", dr Ana Nikolovski, ukazuje da nasledni faktor u velikoj meri odreðuje da li æe se pojaviti maligno obolenje. Ukoliko je vi¹e èlanova iz ¾enskog dela porodice imalo malignitet na dojci, to je i veæa moguænost da se ono pojavi. Posle pedesete, ¹ezdesete godine ¾ivota gubi se uticaj ovog genetskog faktora. U izuzetno ritziènu grupu spadaju i ¾ene koje su vrlo rano dobile menstruaciju, pre 13. godine, zatim one koje su kasno raðale (posle 32, èak i 35. godine.) ®ene sa vi¹e dece i koje su ih dojile u mnogo manjoj meri æe biti izlo¾ene moguænosti da im se stvori malignitet na dojci.

Ova opaka bolest praktièno ne razlikuje godine. Pojavljuje se od dvadesete do kraja ¾ivota. Najbrojniji su sluèajevi izmeðu 35. i 55, ali to je i najbrojnija populacija. Najmanje pojavljivanje se bele¾i u uzrastu od 20. do 25. godine.

Jedini naèin da se zaustave ili spreèe lo¹e posledice, kao i da se poveæa procenat izleèenja, jesu redovne lekarske i samokontrole svakog meseca. Trudnice i dojilje ne treba da brinu. ®ene u godinama, optereæene genetskim faktorom, kao i one na nekakvoj hormonskoj terapiji moraju izuzetno da se paze. Posle dvadesete treba da odlaze bar jednom godi¹nje na pregled kod lekara - op¹te prakse, ginekologa ili onkologa. Tamo æe da se uradi klinièki i ultrazvuèni pregled. Sa navr¹enih trideset preporuèuju se dva pregleda godi¹nje.
Kod visokoriziènih grupa prva mamografija se vr¹i posle èetrdesete godine, a kod onih drugih deceniju kasnije. To je samo u sluèaju ako je ¾ena potpuno zdrava. Svetska zdravstvena organizacija insistira da se mamografija radi jednom godi¹nje. Kod nas se to èini svake druge, treæe, èak i na pet godina. Problem je nedostatak modernih aparata. U Srbiji se mamografija obièno kombinuje sa ultrazvukom.

- U na¹em Domu zdravlja imamo stalne pacijentkinje koje dolaze na pregled dojke - obja¹njava doktorka Nikolovski. - Meðutim, znamo da veæina ¾ena preglede vr¹i stihijski. Uglavnom ih dovodi strah. Radimo ultrazvuk, klinièki pregled dojke, mamografiju, takoðe i punkciju promena i patocitolo¹ki pregled dobijenog sadr¾aja. Na vrhu svih ovih dijagnoza je i magnetna rezonanca dojke. Takoðe, kao obaveznu prevenciju preporuèujemo i da ¾ene same sebe kontroli¹u. Za to je potrebno samo 15 minuta svakog meseca, upornost da se istraje i dobra koncentracija.
Svaka ¾ena mora svakodnevno u kupatilu da proverava svoje dojke. Da utvrdi da li ima ulegnuæa ili bre¾uljaka na ko¾i, da vidi da li se bradavica uvlaèi ili se pojavilo zadebljanje, da uoèi promenu pigmenta, kao i pojavu sekreta. Sve to, kao i nekakve grumuljice, signal su da se odmah ide kod lekara. Pri takvim samokontrolama obratite posebnu pa¾nju i na pazuh, da li se pojavilo ne¹to. Mo¾e da se desi da na dojci i u njoj nema ni¹ta, a da "jama" bude puna. Pazite: to su izuzetno opasni maligniteti.

Pet zlatnih pravila


Samopregled dojke se vr¹i jednom meseèno, devetog dana po dobijanju menstruacije. ®ene u menopauzi same odreðuju dan kad æe da se pregledaju.
1. Skinite se do pola i stanite pred ogledalo. Stavite ruke na bokove. Posmatrajte svoje dojke. Gledajte bradavice (da li su uvuèene ili suvi¹e izbaèene) njihovu simetriju i boju. Gledajte i kakva je ko¾a: da li je glatka, rapava, ima li promene pigmenta, da li je negde ulegla ili se ne¹to na njoj poveæalo. Registrujte da li su dojke simetriène ili ne. Zna se da su one uvek asimetriène, ali je tako od poèetka. Ako su u meðuvremenu postale gotovo istovetne, odmah posetite lekara.
2. Posmatrajte dojke sa rukama spojenim iza glave. Pratite iste parametre. U tom polo¾aju neke stvari æe jasnije da se vide.
3. Lezite na leða. Stavite manje jastuæe ispod pleæke na strani dojke koju gledate. Ta ruka je iza glave. Drugom rukom ispipajte dojku. Prsti su ispru¾eni, ravni. Kru¾nim pokretima, suprotno od kazaljki na satu, jagodicama krenite lagano da pipate od baze do samog vrha. Pritisak je vrlo blag. Uèinite isto i sa drugom dojkom.
4. Na isti naèin, sa jastuèetom ispod lopatice, ispipajte i deo prema pazuhu. Ovaj pregled æe Vam dati jasnu sliku da li su se pojavile neke promene u odnosu na pro¹li mesec.
5. Ne¾no pritisnite bradavicu palcem i ka¾iprstom. Ako nema nikakvog sekreta mo¾ete da odahnete.

Preuzeto sa http://www.politika.co.yu/viva/

AquArius

Rak dojke

Rak dojke je najèe¹æi oblik raka kod ¾ena. Smatra se da æe svaka 10-a ¾ena u svijetu oboljeti od ove bolesti. Rak dojke se javlja rijetko kod mu¹karaca (M:® – 1:100).

Faktori rizika:

- godine starosti,
- pojava ovog oboljenja u porodici,
- ¾ene koje nisu raðale,
- prvi poroðaj poslije 30. godine,
- gojaznost,
- ¾ena koje veæ ima dijagnozu raka dojke.

Blagovremeno otkrivanje: samopregled dojki posljednjeg dana svakog menstrualnog ciklusa, a nakon menopauze jednom mjeseèno. Ljekarski pregled za ¾ene izmeðu 20 i 40 godina obaviti jednom u tri godine. Prvu mamografiju treba uraditi u dobi izmeðu 35-39 godina, svake druge godine za ¾ene izmeðu 40-49 godina, za starije ¾ene svake godine. Osobe sa rizikom treba da se èe¹æe kontroli¹u.
Znaci koji upozoravaju:

Kod posmatranja:

    * neuobièajena razlika u velièini i obliku dojke
    * promjena polo¾aja bradavice
    * uvlaèenje bradavice
    * neobièno izboèene vene na dojkama
    * iscjedak iz bradavica
    * promjene na ko¾i dojke.
   

Kod opipavanja:

    * mala izraslina ili èvor na bilo kom dijelu dojke


Grupa autora:
dr Gordana Kecman
dr Branislava Jakovljeviæ
dr Sa¹a Jungiæ

Preuzeto sa MediciCom

Nikad dosta obracanja paznje na ove i slicne probleme!

sokobiv

"®enski bazar zdravlja" na Trgu Republike
Sreda, 7. mart 2007. 17:30

Humanitarni fond "Katarina Rebraèa" u èetvrtak na Trgu Republike organizuje akciju "®enski bazar zdravlja", povodom kampanje za rano otkrivanje raka dojke.

U okviru akcije ¾enama æe biti omoguæeno da dobiju ¹to vi¹e korisnih informacija o zdravlju, ishrani, fitnesu, lepoti, modi i komunikacijama, u cilju prevencije bolesti.

Dobrotvorni fond "Katarina Rebraèa", u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za onkologiju i radiologiju, ovom akcijom nastavlja kampanju podizanja nivoa svesti kod ¾ena, kada je reè o ranom otkrivanju raka dojke.

Cilj kampanje je edukacija op¹te populacije i sakupljanje sredstava za osnivanje prvog centra za rano otkrivanje raka dojke u Srbiji, pri Institutu za onkologiju i radiologiju, navodi se u saop¹tenju Fonda.

Rak dojke najèe¹æa je maligna bolest kod ¾ena, od èega se vi¹e od dve treæine otkriva tek u uznapredovalom stadijumu.

(Tanjug)

zabica

ovo mi je stiglo putem maila, korisno je da se procita...


Radi se o objasnjenju koje bi moglo da rasvetli jedan od
uzroka raka dojke. Ovo je napisala specialista stanicne
biologije: Gabriela Casanova Larossa, Univerzitet u
Urugvaju:
"Prisustvovala sam jednom seminaru o raku dojke. Postavila
sam pitanje zasto je pazuh najfrekventnije mesto za razvitak
raka dojke. Nisam dobila odgovor, ali sam posle dobila pismo
u kom sam dobila i odgovor. Zato zelim taj odgovor da
posaljem svima vama. Glavni uzrok raka dojke je
ANTI-PERSPIRANT. Najveci broj proizvoda na trzistu su
kombinacija anti-perspiranata i dezodoransa. Dezodoransi
nisu stetni. Gledajte, molim vas, sastav proizvoda kod kuce!
*Ako sadrze* *ALUNIMIUM CHLORHYDRAT, BACITE IH ODMAH!
*Cak i ako taj sastav stoji pod imenom dezodoransa.
Pokusajte da pronadjete druge marke koje ne sadrze te
hemikalije. Razlog je jednostavan: samo poneki delovi naseg
organizma su u stanju da izbace otrovne materije iz
organizma, a to su: donji deo kolena (pregib), deo iza usiju
, deo izmedju nogu i pazuh. Otrovne materije se izbacuju
putem znoja. Anti-perspiranti sprecavaju znojenje. Otrovne
materije ne odlaze iz organizma, vec se nakupljaju u limfnim
zlezdama ispod ruku. Najcesci uzrok raka dojke se nalazi u
toj gornjoj zoni dojke. Muskarci su manje na udaru ove
bolesti. Cak i ako upotrebljavaju anti perspirante, ovi
ostaju na dlacicama i ne prodiru odmah u kozu. Zene koje
koriste anti- perspirante direktno posle depiliranja pazuha
imaju jos veci rizik zato sto preko malih ranica prodiru
stetne hemikalije jos brze u organizam. Informisite o ovome
sve zene! Ako slanjem ove poruke uspete da sprecite samo
nekoliko takvih slucajeva, to onda nije izgubljeno vrijeme.
Hvala vam,
Msc. Gabriela Casanova Larossa
Profesor asistent na odseku Celularne Biologije Naucnog
Fakulteta Urugvaja "> Pilar Lorenzo Morales>



Masha

Nove metode u leèenju obolelih ¾ena od kancera i smanjenje hemopostupaka
Hormonska terapija raka dojke



Nova generacija lekova za rak dojke na bazi hormona mogli bi da spase hiljade ¾ivota bez upotrebe hemoterapije. Najnovija ispitivanja sprovedena u Velikoj Britaniji pokazala su da je hormonoterapija lekovima efikasna bar kao hemoterapija kod ¾ena mlaðih od 40 godina. I ¹to je nabitnije, sa manje ne¾eljenih efekata.

Strani struènjaci veruju da bi hiljade ¾ena koje obole od raka dojke pre menopauze mogle da imaju veliki korist od ovih lekova. Ova grupa medikamenata deluje na hormonski zavisne tipove kancera, ¹to je ohrabrujuæe jer je rak kod èak dve treæine mlaðih ¾ena ba¹ takav.
Britanski istra¾ivaèi napominju da su ovi lekovi podjednako efikasni kao hemoterapija, ¹to bi znaèilo da bi mlaðe pacijentkinje nakon zavr¹etka leèenja mogle da imaju decu.
Ova grupa lekova, takozvani LH RH agonisti, veæ godinama su i na na¹em tr¾i¹tu i srpski onkolozi leèe njima pacijentkinje. Doktor Nenad Borojeviæ, direktor Instituta za onkologiju, ka¾e da je hormonoterapija jedan od naèina leèenje nekih malignih tumora i kod nas.
- Pojedini tumori se pod dejstvom hormona poveæavaju ili smanjuju. Rak dojke jeste hormonski zavistan, a ¾enski hormoni su znaèajan faktor u ¹irenju ove bolesti - ka¾e za „Blic“ dr Borojeviæ.
Hormonska terapija karcinoma dojke nije moguæa u svim sluèajevima. Dolazi u obzir kod ¾ena ispod 40 godina starosti, kod kojih je leèenje zapoèeto u ranom stadijumu razvitka bolesti, tumor otklonjen i hormonski je zavistan. U tim sluèajevima mo¾e se pristupiti primeni ovih lekova koji ukidaju funkciju jajnika dok se uzimaju. Nakon nekoliko godina funkcija jajnika se vraæa u normalu, a samim tim i menstrualni ciklus i ¾ena mo¾e da raða.
- Ovi lekovi se nalaze na pozitivnoj listi i veæ godinama se koriste u leèenju i kod nas. Ipak, hemoterapija se ne mo¾e izbeæi, veæ se koriste kombinovano - istièe dr Borojeviæ.

Nekad kastracija, danas hormonska terapija
Najstariji vid hormonske terapije raka dojke jeste uklanjanje funkcije jajnika, taènije kastracija, ¹to je ranije bilo èesto jer ¾enski polni hormoni stimuli¹u rast æelija raka dojke. Da bi se izbegla ova radikalna intervencija, nastali su brojni hormonski preparati koji deluju antiestrogeno, pa vi¹e nema potrebe za uklanjanjem jajnika.

izvor www.blic.co.yu

Bred

S 3D mamografijom taènija dijagnoza

Stereoskopska digitalna mamografija upola smanjuje broj la¾nih dijagnoza tumora...

NAPREDAK Stereoskopska digitalna mamografija, koja daje trodimenzionalni pogled na unutra¹nju strukturu dojke, upola smanjuje broj la¾nih dijagnoza tumora u poreðenju s konvencionalnom mamografijom. Dvodimenzionalne slike maskiraju fine lezije, dok se s trodimenzionalnim mogu videti razlièite dubine.

24sata

Enea



Naredjujem devojkama da ODMAH PRESTANU da koriste antiperspiranse!! Ja za to znam bar deset godina, no niko mi nikada nije naredio :(

Svaka 6. devojka u  Beogradu ima dijagnozu displazije mammae. To nije nishta strashno. To nije ono shto pishe u udzbenicima za patoloshku fiziologiju. To je zapravo prelazak zlezdanog tkiva u vezivno.

Prepipavajte se obavezno. Nema pravila. OK mozda samo neko genetsko pravilo. Nema pravila po godinama. Uochite li chvoricje tipa grashka, a ne mora da bude takav moze da bude i vretenast, kao elipsa pravac kod lekara.

Da ponovim: antiperspiranse pravac kanta za djubre!!
Srecjna cju biti da me jedna od 1oo poslusha.


OVER & OUT
Enea

pig_am_am

ali ja ne znam sta drugo da koristim. tonu sam ih potrosila.posebno dok sam trenirala... :ohwell:
i znam za taj aluminium chlorhydrat,ali sve sto sam dohvatila - ima njega u sastavu.
e,da, adidas dezodorans nema. to za sportske prilike...a sta na fakultet?

Bred

Necemo da sirimo paranoju.  :wink:

--

nastavak sa naslovne ...

Hajdi Spiler je bila ¹okirana kada joj je lekar saop¹tio da ima trostruko negativni rak dojke.

«Bukvalno sam proma¹ila izlaz sa autoputa i sedela sam na parkingu i plakala. I onda sam pozvala supruga - bila sam tako prestravljena».

Hajdi Spiler se ne uklapa u uobièajen profil pacijenta sa trostruko negativnim rakom dojke. Studije su pokazale da su oni mnogo èe¹æi medju afrièkom, afro-amerièkom i hispanskom populacijom. Pacijenti su takodje èesto mladji od ostalih pacijenata sa rakom dojke i dolaze iz ni¾ih ekonomskih slojeva. Istra¾ivanje nije pokazalo za¹to su rasa ili socijalni nivo rizièni faktori za tu bolest. 10 do 20 odsto pacijenata sa rakom dojke ima trostruko negativni kancer. Trostruko negativni kanceri imaju tendenciju da br¾e rastu i te¾e ih je leèiti nego druge kancere dojke. Jedna kanadska studija pokazala je da je takodje poveæan nivo povratka raka. Ali, studija je takodje pokazala da, ako se kod pacijenata pokazalo da nema bolesti u periodu od osam godina, postoji mala ¹ansa da se ona ponovo pojavi. Veæina lekova koja se koristi u uobièajenim tretmanima hemoterapijom nema uticaja za trostruko negativni rak dojke. Medjutim, prema nekim izve¹tajima lek Cisplatin ima efekta u uni¹tavanju æelija raka. Jo¹ jedan lek, pod nazivom BSI-201 dat je malom broju amerièkih ¾ena tokom probnog testiranja, ali jo¹ nije dobio odobrenje amerièke vlade. 

AquArius

Necemo da sirimo paranoju.

Sebamed ima odgovarajuci proizvod za negu ispod miske  :>,
a Dr.Hauschka (http://www.prirodnakozmetika.com/Dr.%20Hauschka%20Index.html) je opet vrhunska linija proizvoda!